Metas Dezenvolvimentu Sustentavel – Ligadu ho Asuntu Rai
Meta1 – Halakon moris kiak no ninia forma sira iha ne’ebe deit
Tarjetu 1.4 – To’o iha 2030, garante katak feto no mane hotu-hotu, partikularmente sira ne’ebe vulneravel, iha dereitu hanesan ba rekursu ekonomia sira, no mos iha asesu ba servisu baziku, sai nain no kontrola ba rai ho propriedade sira, iha eransa, rekursu naturais, teknolojia apropriadu, servisu finanseiru, inklui mikrofinansa.
Meta 2 – Halakon hamlaha, atinji seguransa aihan no hadiak nutrisaun, no mos promove agrikultura sustentavel
Tarjetu 2.3 – To’o 2030, produtividade agrikultura sai doubru no lukru ba produtor ki’ik ba ai-han sira, partikularmente feto, ema indijena, agrikultur ninia familia, pasturalista sira, peskador sira, inklui fo dalan ba asesu ho seguru no hanesan ba rai, rekursu produtivu sira no inputs, koinesmentu no servisu finanseiru, merkadu no opurtunidade sira atu hetan valor adisional no empregu non-agrikultura.
Meta 5 – Atinji egualidade jeneru no hakbi’it feto hotu-hotu no mos labarik feto sira
Tarjetu 5.7 – Halo reforma hodi fo ba feto sira, dereitu ne’ebe hanesan ba rekursu sira ekonomia nian, no mos asesu hodi sai nain no kontrola ba rai no formas hosi propriedade seluk, servisu finanseiru, eransa no rekursu naturais, tuir lei nasional sira.
Meta 10 – Redus diegualidade iha nasaun laran no mos entre nasaun
Tarjetu 10.2 – To’o 2030, hakbi’it no promove inkluzaun sosial, ekonomia no politiku ba ema hotu, la haree ba tinan, sexu, disabilidade, rasa, etnisidade, orijin, relijiaun, ka statuta ekonomia ka statuta seluk.
Tarjetu 10.3 – Garante opurtunidade hanesan no redus diegualidade hosi rezultadu, inklui halakon lei sira ne’ebe diskriminatoriu, politika sira, politika sira, no pratika sira hodi promove lejislasaun ne’ebe apropriadu, politika sira no asaun ne’ebe liga ho meta ida ne’e.
Meta 11 – Halo sidade sira no hela fatin sira sai inkluzivu, seguru, rezilente no sustentavel.
Tarjetu 11.3 – To’o 2030, hasae inklusividade no sustenabilidade urbanizasaun no kapasidade planeamentu no jestaun hela fatin ema nian ne’ebe partisipatoriu, integradu, sustentavel iha nasaun hotu-hotu.
Meta 15 – Proteze, restaura no promove sustentabilidade uzu ba ekosistemas teresterial, jestaun floresta ne’ebe sustentavel, kombate dizertifikasaun, hases no hamenus degradasaun rai no hamenus lakon ba biodiversidade.
Tarjetu 15.1 – Garante konservasaun, restaurasaun no sustentabilidade ba uzu ekosistemas be teresterial no iha rai nian ho ninia servisu sira iha 2020, partikularmente floresta sira, raibokon sira, foho sira, no rai maran sira, tuir obrigasaun sira ne’ebe hatete iha kontratu internasional sira, no halo asaun kontinua bainhira persija to’o 2030.
Tarjetu 15.2 – To’o 2020, promove implementasaun hosi jestaun sustentavel ba tipu floresta hotu-hotu, no to’o 2030, hamenus deflorestasaun, restaura ailaran ne’ebe degragadu no subtansialmente hasae aflorestasaun no reflorestasaun globalmente.
Meta 16 – Promove sosiedade dame no inkluzivu ba dezenvolvimentu sustentavel, fo asesu ba justisa ba ema hotu no harii instituisaun efetivu, akuntavel no inkluzivu iha nivel hotu-hotu.
Tarjetu 16.3 – Promove lei no orden iha nivel nasional no internasional no garante katak ema hotu asesu iha hanesan ba justisa.









