Home Analisa Analiza Mudansa LPMV Hosi Teoria Janela Politika (Policy Window)

Analiza Mudansa LPMV Hosi Teoria Janela Politika (Policy Window)

0
114

Estudante UNPAZ sira halo konferensia imprensa. [Foto: Silvino | 02.09.2025]

Teoria Janela Politik dezenvolve hosi sientista politika John Kingdom iha nia livro Agenda, Alternatives and Public Policies (1984). Livro ne’e tenta atu esplika tanba sa no oinsa asuntu ida bele sai prioridade duke asuntu seluk iha politika publik. Maski livro ne’e fornese ezemplu barak liu kona ba saida mak akontese iha Amerika ne’eba, maibe hakerek ida ne’e koko atu kontextualiza ba situasaun Timor-Leste nian. Jeralmente ideas iha livro ida ne’e enkuadra kumprensaun balun kona ba oinsa no tanba sa asuntu publik ida mosu no sai prioridade derepente ba ukun-nain sira nia agenda no oinsa sira halo mudansa. Mudansas bele neneik no gradual, bele derepenti no bele dramatika.

John Kingdom dezenvolve ideas kona ba korente importante tolu ne’ebe sulin iha sistema politika ida nia laran. Mudansa politika akontese bainhira iha konverjensia entre korente importante tolu ne’e hodi kria saida mak John Kingdom bolu “Janela Politik”. Korente tolu ne’e; ida mak ‘korente problema’; rua, korente ‘alternativa politika’; tolu, korente ‘presaun politik’.

Bainhira uza teoria ida ne’e hodi haree mudansas Lei Pensaun Mensal Vitalisia (LPMV) nota katak hosi kedas inisiu debate koba ba LPMV tensaun internal governo, deputadus, no Presidente da Republika existe tiha ona, maibe iha dubidas se mak atu halo mudansa. Korente problema hosi tensaun sira iha parlamentu laran sai ba publik (external) no hahu hamosu demanda ba mudansa.

Movimentu estudante universitariu sira halo bo’ot problema PMV liu hosi halo demonstrasaun husu atu halo mudansa ba lei ne’e hosi kedas 2008. Asaun lubuk ida ne’ebe halo ona hosi Front Mahasiswa Timor-Leste no mos estudantes universitariu oioin, involve mos ativista ONG sira ezizi mudansa ba pensaun vitalisia. Maski presaun ba mudansa ladun bo’ot, gradualmente politika sira halo duni mudansa uituan ba LPMV nian, liu hosi Lei no.7/2017 nian. Foin dadaun, movimentu sosial ne’ebe akontese iha rai bar-barak, no ho mobilizasaun Gen Z no juventude milenial nian iha universidade sira, hasae nivel presaun ba governasaun no nivel demanda ba akuntabilidade governasaun nian.

Korente problema

Kingdom halo diskusaun kona papel media nudar kriador ida ba mudansa politika publik nian. Maibe iha nia livro laran la koalia kona ba papel media sosial tanba livro ne’e rasik laos publika iha tempu internet sai revolusionalizadu liutan ona. Maibe idea kona korente problema nafatin iha ninia relevansia ba kriasaun agenda mudansa politik publik nian.

Iha Timor-Leste, tinan barak nia laran sistema demokrasia fo opurtunidade ba partisipasaun publik liu hosi kritika no expresaun publik online no offline nian kontra Pensaun Mensal Vitalisia ne’ebe promove hosi Asemleia Konstituante iha 2002. Politika PMV implementa kedas hafoin Asembleia Konstituante hakotu sira nia mandatu, no bainhira membru asembleia nian sira la halao ona sira nia funsaun nudar deputadu. Hafoin ida ne’e iha periodu dala hirak tutuir malu, membru deputadu sira ne’ebe la halo ona ninia funsaun kontinua simu PMV, ho valor pensaun ne’ebe bo’ot liutan, inklui regalia sira. Tempu lao, no publik maioria haree katak politika PMV ne’e exesivu no la justu, liliu bainhira haree ba numeru ema kiak mak 42% kedas no numeru mal-nutrisaun 45%, taxa dezempregu aumenta, sistema saude at ba bebeik no edukasaun kontinua la iha qualidade.

Problema ne’e nia nivel eskalasaun aumenta, liliu ho prezensa internet no bainhira protesta ne’ebe atu hanesan mosu iha estadu rai barak, liliu ema hirak ne’ebe protesta maioria Gen Z no joven milenial sira. Maioria hosi Gen Z ho Milenial sira dala barak liu ativu iha media sosial no bainhira asuntu ne’ebe sai preokupasaun publik, hanesan PMV, tama iha media social, liliu Facebook ba kazu Timor-Leste nian, sai tiha asuntu kustomizadu iha browsing history ne’ebe mosu bebeik iha sira nia Facebook.

Ativista online sira ka Kliktivista sira no mos debates livestreaming iha televizaun nian mos aumenta algoritma Facebook liu hosi fornese informasaun adisional sira kona ba dadus pensaun vitalisia, regalias sira, no korupsaun nian. Hirak ne’e hotu hasae diskontentamentu publik. Ho nune’e topiku sira kona ba pensaun vitalisia no korupsaun mosu bebeik iha news feed no ema expose liutan ba asuntu hanesan ne’ebe sai ona agenda ba mudansa politik publik nian.   

Ho korente preokupasaun publik ne’ebe mosu sai tiha laloran bo’ot informasaun ne’ebe dudu liutan estudantes universitariu sira tau kbi’it hamutuk hodi halo demonstrasaun husu mudansa radikal ba Lei PMV. Iha demonstrasaun ne’e mos halo akuzasaun kona ba pratika korupsaun legal ne’ebe halo hosi membru governo no membru deputadu sira no ex-deputadu sira. Lakuna entre sofrementu publik nian no previlejiu elit politika nian luan demais, pensaun laos deit ona haree nudar problema tekniku politiku nian maibe nudar krizi moral ida.

Korente Alternativa Politika

Alternativa politika mosu gradualmente. ONG, analista politika publik sira sira, no politika nain sira hanoin katak presija iha duni reforma ka halo mudansa ba pensaun vitalisia no mudansa ne’e tenke hatudu esensia hosi justisa sosial no prinsipiu equidade. Ideas no alternativa oioin mosu iha diskusaun publik, iha media mainstream no mos iha media social. Rezultadu mudansa hatudu katak lei foun ne’ebe promulga hosi Presidente Horta inklui deit subsidiu reintegrasaun no aplikasaun lei ne’e retroativu.

LPMV ne’e lori duni vantajen balun, inklui redus naha/todan finanseiru nian, tuir duni expetativa publik nian kona ba equidade no egualidade, no simbolikamente hatudu signifikadu hosi partisipasaun publik nian ne’ebe husu akuntabilidade membru parlamentu nian. Liu hosi hanoin alternativu ne’ebe iha, estudante ho ema hirak ne’ebe diskontente ho governasaun ida ne’e nian konkretamente tranforma politika ne’ebe dala barak ona sai deit bisnis ka urusan Parlamentu Nasional nian ba urusan publik nian. Tan osan ne’ebe sira simu mai hosi taxa povu nian, no osan mina ho gas nian ne’ebe menus ba bebeik.

Korente Presaun Politik

Tauk ba Nepalizasaun mos bo’ot. Tan prezensa media sosial hatudu asaun protesta ho violensia ne’ebe halo iha Nepal fo mos impaktu ba desizaun parlamentu nian. Influensia media sosial no ambiente politika non-parlementar ka parlamentu dalan niniin nian fo duni fuan. Korente problema no alternativu politik no presaun politik tama iha konfluensia ka halo influensia ba malu diak tebes. Presaun politik hosi estudantes iha Dili laos deit atrai media lokal maibe mos atensaun internasional.

Media sosial, liliu Facebook, sai tiha espasu estudante sira mobiliza malu, hetan apoio publik, no hetan apoio rekursu. Violensia hasoru estudantes iha tempu demonstrasaun sai viral lalais. Lideres sira mos hatudu sira nia expresaun publikamente kona ba nesesidade reforma ba LPMV. Presidente Ramos Horta rasik koalia sai kona ba presija iha mudansa ba LPMV. Fatores hirak ne’e hotu hatudu mudansa iha analiza kustu no benefisiu politik. Politika nain sira hatene katak defende LPMV sei fo risku ba lejitimidade politik no mudansa ba LPMV hatudu oinsa konsensus bele mosu ho partisipasaun publik nian.

Janela Politika Publik

Tuir Kingdom, janela politik publik nian nakloke luan bainhira korente problema, alternativa politik, no presaun politik halai hamutuk. Ho avansu teknolojia ohin loron nian, ezemplu sira kona ba presaun ba mudansa politik iha Indonesia, ho Nepal obriga asaun ba mudansa sai lais liutan. Estudante sira enkuadra pensaun vitalisia nudar problema moral, problema justisa sosial, disegualidade, disequidade, no generasaun elitizmu. Presaun laos deit hosi estudantes, maibe iha internal partidu politik ida-idak, no mos relasaun externa, liliu iha momentu sira ne’ebe Timor-Leste tenke hatudu ninia sistema demokrasia diak liu duni nasaun barak iha rejiaun sudeste-asiatiku nian. Revogasaun ba LPMV akontese duni no vitoria ne’e estudantes sira selebra no sai ona historia foun ba luta demokrasia partisipatoriu iha Timor-Leste nian.

Implikasaun sosial no politika

Prosesu sira ne’ebe akontese ba mudansa LPMV nian hatudu katak akuntabilidade importante tebes iha implementasaun valores demokrasia nian. Saida mak partidu sira ba koalia iha tempu kampane tenke implementa duni. Maski foin mak akontese deit ba LPMV nian. Fo mos mensajen importante kona ba relasaun politika nain ho ninia sidadaun ka votantes. Asaun estudante sira nian hatudu katak demokrasia laos deit kona ba eleisaun. Lisaun seluk ida mak estudantes hatudu mos katak presija mos kontinua halo mudansa ba setor sira seluk. Agenda rua tan hosi estudante sira ne’ebe seidauk tama iha diskusaun mak lei demonstrasaun no Orsamentu Jeral Estadu ba setor produtivu. PMV lakon ona, maibe ida ne’e bele mos signifika risku bo’ot liutan ba korupsaun. Bainhira membru Parlamentu ho membru governo hatene katak sira la hetan tan ona previlejiu hosi PMV, sira sei buka lakuna sira seluk hodi hetan benefisiu extra hosi sira nia tempu ukun.

Konkluzaun

Mudansa ba LPMV ba membru parlamentu ho governo nian ilustra teoria John Kingdom nian iha pratika. Problema ne’ebe vizivel, publik nia preokupasaun ne’ebe mosu tinan barak nia laran, alternativu politik ne’ebe existe, mudansa klima politika regional no internasional nian tama iha konverjensia no kria janela pulitika publik ba mudansa.

NO COMMENTS