{"id":10132,"date":"2021-11-08T09:51:05","date_gmt":"2021-11-08T00:51:05","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=10132"},"modified":"2021-11-08T10:08:13","modified_gmt":"2021-11-08T01:08:13","slug":"bebe-fulan-1-ho-inan-aman-sei-toba-iha-lona-okos-toba-ladiak-udan-been-tama-lona-laran","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2021\/11\/08\/bebe-fulan-1-ho-inan-aman-sei-toba-iha-lona-okos-toba-ladiak-udan-been-tama-lona-laran\/","title":{"rendered":"Bebe Fulan 1 Ho Inan Aman Sei Toba Iha Lona Okos, Toba Ladiak Udan Been Tama Lona Laran"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Reportajen David da Costa Gusmao<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>&#8220;Iha Kinta loron 4 ho horseik udan been tama mai iha lona \u00a0laran, tanba lona sira ne&#8217;e kuak hotu ona, halo hau tauk los tanba hau iha oan na&#8217;in ne&#8217;en no bebe \u00a0fulan ida.Udan tama hau ho oan sira la toba, ami hamrik deit bainhira udan para mak ami foin toba. Atu tama ona ba fulan 8, hau ho hau oan sira nafatin hela iha lona okos. Hau sente la seguru ho oan sira, tanba ami toba deit iha lona okos,&#8221;<\/em> Maria<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Relasiona ho dezastre naturais ne\u2019ebe akontese iha loron 4 Abril, hodi hamosu inundasaun boot, rezulta ema barak mak afeta tanba lakon uma, sas\u00e1n no vida. Husi dezastre refere komunidade afetadu sira ne\u2019ebe lakon uma to\u2019o ohin loron sei kontinua hela iha lona okos iha centro evakasaun iha Dili laran durante fulan hitu ona.<\/p>\n\n\n\n<p>Neon Metin observa besik kondisaun maluk afetadu sira ne\u2019ebe sei hela iha lona okos iha suku Manleuna, postu administrativu Dom Aleixo, tanba udan komesa monu rai. Iha centro evakuasaun ne\u2019e Neon Metin hasoru malu ho Maria ho nia kaben Marito, hamutuk ho oan nain hitu kontinua sobrevive hodi hamahun an iha lona okos iha tempu udan no loron manas.<\/p>\n\n\n\n<p>Rai komesa tarutu no nakukun, sin\u00e1l hatudu udan atu komesa monu rai, lona mutin mais menus naruk metru 5 ou 6, fatin ba fam\u00edlia afetadu sira husi siklone seroja hela ba. Maske sin\u00e1l udan monu rai maibe sei kahur ho rai manas, labarik, inan aman sira la aguenta ho kondisaun rai manas, tanba ai-mahun laiha.<\/p>\n\n\n\n<p>Bainhira jornalista Neon Metin hakbesik ba centro evakuasaun, haree beb\u00e9 fulan ida toba hela iha boi laran iha ai-serejas nia okos, ho nia bin mak hein. Ami hakbesik ba sira, nune\u2019e nia bin ba bolu inan hodi sai mai liur.<\/p>\n\n\n\n<p>Bebe nia inan mai liur hodi kous kosok oan ne\u2019e, no hah\u00fa dada lia ho ami. Iha dada lia ne\u2019e, ami komesa husu tanba sa lori bebe mai tau iha serezas hun? Bebe nia inan hat\u00e1n, <em>\u201ciha lona okos rai manas los, halo labarik tanis hela deit no labele toba, ho ida ne&#8217;e mak ba hatoba fali iha ne&#8217;e, bebe toba la tanis ida\u201d.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Iha fatin ne\u2019e Neon Metin dadalia ho Maria Fatima Ximenes, idade 33 hodi rona rasik kondisaun ne\u2019ebe sira hasoru to\u2019o ohin loron, Maria tenik ba Neo Metin katak udan komesa monu rai tan ona, sente tauk tanba lona sira ne&#8217;e komesa kuak ona, no udan tun bee tama mai lona laran. Iha loron 4 Novembru ho horisehik udan been tama tiha mai lona laran\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8220;Iha Kinta loron 4 ho horseik udan been tama mai iha lona \u00a0laran, tanba lona sira ne&#8217;e kuak hotu ona, halo hau tauk los tanba hau iha oan na&#8217;in ne&#8217;en no bebe \u00a0fulan ida.Udan tama hau ho oan sira la toba, ami hamrik deit bainhira udan para mak ami foin toba. Atu tama ona ba fulan 8, hau ho hau oan sira nafatin hela iha lona okos. Hau sente la seguru ho oan sira, tanba ami toba deit iha lona okos,&#8221;<\/em> Maria \u00a0dehan iha fatin evakuasaun Manleuana, Domingo 07\/11.<\/p>\n\n\n\n<p>Nia dehan la seguru toba iha ne&#8217;e, laos deit lona deit mak kuak, maibe kolusaun sira ne&#8217;ebe toba ba ne&#8217;e &nbsp;mos les hotu ona, ho bebe fulan ida &nbsp;ho labarik na&#8217;in 6 toba helik an deit iha terpal ne&#8217;ebe nahe iha lona laran ne&#8217;e.<\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8220;Hau nia oan agora fulan ida, ne&#8217;e mai iha ne&#8217;e mak moris, bainhira hau nia kanotak moras \u00a0hau dehan ba hau nia laen, telefone ba Dotor sira hodi haruka \u00a0ambulansia mai tula hau, hodi ba partus iha centru saude Comoro iha loron 6 Outubru, no agora halo ona ba fulan ida, hau nia oan moris ho kondisaun ne&#8217;ebe diak,&#8221; <\/em>nia espresa.<\/p>\n\n\n\n<p>Bebe nia naran Mai Lou, signifika husi Lona ba Ospital, no sei fila fali mai lona okos, nune\u2019e inan ho aman deside tau naran ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Alende ida ne&#8217;e Maria mos imfora katak iha fatin evakuasaun bee mos laiha, no haris fatin mos arsaka hotu. Uluk fulan haat ba kotuk governu lori bee kada loron mai, &nbsp;maibe komesa husi Agustu to&#8217;o mai agora bee susar los, tanba sira lori mai semana ida dala ida, dalaruma semana rua mak lori mai.<\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8220;Se semana ida sira la lori bee mai, hau ba ema nia uma hodi husu sira nia bee, mas ami iha ne&#8217;e \u00a0ba hotu ema nia uma mak kuru bee ema dalaruma hirus ami. sei ema hirus ami la ba, ami pasi\u00e9nsia hein governu lori mai enxe iha tanke mak ami kuru&#8221;<\/em>, tenik nia.<\/p>\n\n\n\n<p>Dados ne&#8217;eb\u00e9 Neon Metin asesu iha centro evakuasaun \u00a0Xefe fam\u00edlia hamutuk 48, no total ema hamutuk nain \u00a0264, inan ne&#8217;eb\u00e9 sei fo susu ba hamutuk 16, no inan isin rua hamutuk na&#8217;in 4.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir informasaun ne&#8217;ebe fahe husi meteorolojia Timor-Leste informa katak sei akontese Lanina husu Outubro to&#8217;o Novembru, nune&#8217;e sira alerta komunidade sira ne&#8217;ebe hela besik mota ninin no Tasi Tolu hodi koidadu an.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportajen David da Costa Gusmao &#8220;Iha Kinta loron 4 ho horseik udan been tama mai iha lona \u00a0laran, tanba lona sira ne&#8217;e kuak hotu ona, halo hau tauk los tanba hau iha oan na&#8217;in ne&#8217;en no bebe \u00a0fulan ida.Udan tama hau ho oan sira la toba, ami hamrik deit bainhira udan para mak ami foin [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":10133,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[11],"tags":[],"class_list":["post-10132","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10132","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10132"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10132\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10136,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10132\/revisions\/10136"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10133"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10132"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10132"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10132"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}