{"id":1042,"date":"2019-07-09T03:14:11","date_gmt":"2019-07-09T03:14:11","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=1042"},"modified":"2019-07-09T03:14:11","modified_gmt":"2019-07-09T03:14:11","slug":"rede-ba-rai-ministru-justisa-la-komprende-administrasaun-nakloke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2019\/07\/09\/rede-ba-rai-ministru-justisa-la-komprende-administrasaun-nakloke\/","title":{"rendered":"Rede Ba Rai: Ministru Justisa La Komprende Administrasaun Nakloke"},"content":{"rendered":"<p>Rede ba Rai organiza Konferensia Imprensa hodi hatan ba statementu hosi Ministru Justisa, Manuel Carceres da Costa ne&#8217;ebe publika iha Televizaun GMN 19 Junho no mos iha Ajensia Notisioza Online Tatoli, relasiona ho relatoriu peskija RBR nian kona ba Sistema Nacional Cadastru (SNC). Portavoz Rede Ba Rai, Ines Noronha ba jornalista sira hateten katak Kompania GMN-Holding no ARM-APPRIZE ne\u2019ebe halo servisu rezistrasaun ba rai, no goveru fo kontratu ba sira hodi halo rejistrasaun ba rai, ne\u2019e parte hosi programa governu nian no uza osan povu TL nian, se uza osan povu nian hodi halo asumtu rai nudar asumtu ne\u2019ebe sensitive no komplikadu tenkeser nakloke ba publiku.<\/p>\n<p>\u201cAmi husu ba governu atu nakloke ba publiku ne\u2019e intermus registrasaun ne\u2019e to agora hamutuk hira ona\u201d tenke uza sistema ne\u2019ebe efetivu para povu hotu asesu no partisipa iha prosesu ida ne\u2019e, konaba disputa rai ne\u2019e nia prosesu to iha ne\u2019ebe ona? para aban\u00a0 bainrua iha kontratu ne\u2019e dehan katak iha 2019 kontratu ba kompania rua ne\u2019e determina, Sira tenke nakloke ba publiku, atu nune\u2019e povu sira mos asegura katak prosesu sira ne\u2019e sai hanesan povu nian. Maibe sei informasaun sira ne\u2019e taka ba publiku, oinsa mak povu bele resolve? Rede Ba Rai kestiona katak to\u2019o agora la nakloke duni ba publiku\u201d, Ines hateten iha Konferensia Imprensa, halo iha Sekretariadu RBR nian, Farol, 9\/07.<\/p>\n<p>Liu hosi koferensia imprensa mos membru Rede Ba Rai, Mariano Ferreira mos haforsa katak Governu fo kontratu ba kompania rua ne\u2019e, hodi halo rejistrasaun ba rai ho osan mais menus $57.2 millioens, nudar osan ne\u2019ebe aprova ona hosi Parlamentu Nasional, hanesan sosiadade sivil iha dever atu halo monitorizasaun hodi hatene prosesu hirak ne\u2019e lao tuir duni nia dalan ka lae?<\/p>\n<p>Iha rejistrasaun tuir Lei iha etapa nen ne\u2019ebe importante ba sistema kadastru para tenke halo tuir antes ba sukat rai tenke define area kolesaun no tenke fahe informasaun ba povu iha teritoriu tomak atu komunidade hela iha ne;ebe deit sir abele hatene katak sistema kadastru atu halo registu no avizu legal iha jornal da republika, liu hosi Peskiza ne\u2019ebe RBB halo, hatudu katak SNC la halo tuir prosesu ne\u2019eebe hakerek ona iha Lei.<\/p>\n<p>RBR iha ninia nota imprensa mos hatete katak statement ne\u2019ebe Ministru Carceres fo sai hatudu katak Ministru la komprende konseitu governasaun nakloke. Organizasaun ne\u2019ebe nia membru kompostu hosi organizasaun sosiedade civil mak servisu ba asuntu rai ne\u2019e mos expresa sira nia tristeza relasiona ho statementu ne\u2019ebe Ministru Carceres hasai.<\/p>\n<p>\u201cAmi nudar Rede ba Rai sente triste tanba deklarasaun hirak ne\u2019e hatudu katak Governu laiha vontade atu tur hamutuk ho Sosiedade Siv\u00edl atu buka solusaun ba problema sira ne\u2019eb\u00e9 mak eziste iha programa SNC. Ida ne\u2019e mos hatudu katak S.E. Ministru Justisa Manuel Carceres da Costa no S.E. Sekretariu Estadu Terras no Propriedade Mario Ximenes la kompriende konseitu administrasaun nakloke ne\u2019eb\u00e9 mak esklarese iha Dekretu-Lei No 43\/2016 Regra Sira kona-ba Asesu ba Dokumentu Ofisial sira\u201d, Haktuir RBR iha sira nia nota imprensa.<\/p>\n<p>RBR mos dehan katak maski relatoriu trimestral SNC nian hatama ba governo maibe governo nunka divulga informasaun hirak ne\u2019e ba public.<\/p>\n<p>\u201cMaski SNC submete relat\u00f3riu servisu trimestral ba Governu maib\u00e9 informasaun sira ne\u2019e nunka iha mekanismu ruma no prosesu ne\u2019eb\u00e9 hatudu hodi nakloke ba p\u00fabliku. No ida ne\u2019e viola ba Dekretu-Lei No 43\/2016, art. 2.2 definisaun dokumentu ofisial ne\u2019e publiku bele asesu, no art.7.1 dokumentu sira hanesan ne\u2019e laos tama tipu konfidensial\u201d, Rede Ba Rai hateten.<\/p>\n<p>Iha peskija RBR nian mos hetan katak iha situasaun lubuk ida mak hatudu defisiensia servisu SNC nian. Rezultadu peskija ne\u2019e hatudu publik nia preokupasaun kona ba pratika sira ne\u2019ebe nakloke ba publiku hodi hatene rezultadu servisu SNC nian. Hetan balun hosi peskija RBR nian, inklui; Kontratu ne\u2019ebe mak f\u00f3 ba kompa\u00f1ia rua (GMN-H no ARM-APPRIZE) f\u00f3 ho prosesu adjudikasaun direta no la loke tenderizasaun ba publiku atu kompa\u00f1a seluk bele aplika;Relatoriu trimestral, anual, relat\u00f3riu avaliasaun no progresu servisu husi SNC nunka f\u00f3 sai ba p\u00fabliku; Governu la esplika prosesu avaliasaun ne\u2019eb\u00e9 mak sira uza atu halo avaliasaun ba servisu husi kompa\u00f1ia rua ne\u2019e; Peskizador Rede ba Rai hatama pedidu informasaun ofisi\u00e1l ba iha Ministeriu Justisa, wainhira iha governasaun VII Governu no hetan autorizasaun ba halo konsulta dokumentu sira, maib\u00e9 la autoriza ba ita atu halo kopia ba dokumentus hirak ne\u2019e. Tuir mai wainhira hatama pedidu ba daruak nian, Ministeriu Justisa la f\u00f3 ona lisensa ba ita atu asesu ba dokumentu hirak ne\u2019e maske tuir Dekretu-Lei No 43\/2016 Regra Sira kona-ba Asesu ba Dokumentu Ofisial siraf\u00f3 dalan katak dokumentus hirak ne\u2019e loloos tenke f\u00f3 sai ba p\u00fabliku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rede ba Rai organiza Konferensia Imprensa hodi hatan ba statementu hosi Ministru Justisa, Manuel Carceres da Costa ne&#8217;ebe publika iha Televizaun GMN 19 Junho no mos iha Ajensia Notisioza Online Tatoli, relasiona ho relatoriu peskija RBR nian kona ba Sistema Nacional Cadastru (SNC). Portavoz Rede Ba Rai, Ines Noronha ba jornalista sira hateten katak Kompania [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1043,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[63],"tags":[],"class_list":["post-1042","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-notisia"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1042","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1042"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1042\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1044,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1042\/revisions\/1044"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1043"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1042"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1042"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1042"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}