{"id":11111,"date":"2022-01-17T11:48:47","date_gmt":"2022-01-17T02:48:47","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=11111"},"modified":"2022-01-17T11:48:56","modified_gmt":"2022-01-17T02:48:56","slug":"korupsaun-iha-perspetiva-povu-oprimidu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2022\/01\/17\/korupsaun-iha-perspetiva-povu-oprimidu\/","title":{"rendered":"Korupsaun Iha Perspetiva Povu Oprimidu"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>Hakerek nain Higino Guterres<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Korrupsaun nu\u2019udar krime ekstra-ordinariu ne\u2019eb\u00e9 da\u2019et lalais liu, no akontese internasionalmente husi nasaun ida ba nasaun seluk. Korrupsaun sai ona krime ne\u2019eb\u00e9 sistem\u00e1tiku no influ\u00e9nsia iha set\u00f3r hotu iha sosiedade, hah\u00fa husi kapit\u00e1l to\u2019o ba n\u00edvel aldeia.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Korrupsaun akontese ba ema ne\u2019eb\u00e9 iha poder boot, tantu iha poder polit\u00edku no ekon\u00f3miku. Ema ne\u2019eb\u00e9 iha poder, sira domina, eksplora no akumula rikusoin hotu estadu nian ba interese privadu, ne\u2019eb\u00e9 loloos pertense ba interese komum. Tan ne\u2019e, korrupsaun akontese iha orgaun soberanu estadu nian, hanesan orgaun ezekutivu, judisiariu, legislativu no to\u2019o ba set\u00f3r privadu sira.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Korrupsaun akontese barak liu iha n\u00edvel politiku ho forma oioin ba privilegia-an, familia, grupu, no partidu. Korrupsaun sai kompleksu liu tan, la\u2019os de\u2019it ona ba utilizasaun rekursu estadu nian ba peso\u00e1l ida nian. Maibe korrupsaun la\u2019o ho meius politika akumulasaun oioin hanesan; a) kria lei ho salariu boot ba elite sira; b) kria lei ba elite politiku sira hodi privilegia patrimoniu estadu (karreta, motor, uma, osan pulsa, osan viajen, kombustivel no seluk tan); c) kria lei ba pensaun vitalisia; d) kria lei ba hatama familia, grupu, partidu no organizasaun iha servisu funsionariu p\u00fabliku; no seluk tan.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Korrupsaun sei sai boot no luan ba beibeik hodi afeta ba krize ekonomia estadu nian. Povu oprimidu sira sei afeta direta hasoru krize halmaha, dezempregu, dekad\u00e9nsia no mate. Korrupsaun f\u00f3 ameasa ba estadu nia sustentabilidade, iha ne\u2019eb\u00e9 pot\u00e9nsia boot ba hasoru krize estrutur\u00e1l niv\u00e9l \u00e1ltu, hodi lori estadu sai hakiduk liu tan, inserteza no falla.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Korrupsaun husik sosiedade ba dezigualidade iha ekonomia nasaun nian hodi hamosu klase riku no ki\u2019ak, bainhira estadu falla kontrola no uza sala sistema, nune\u2019e permite ema oituan na\u2019ok rikusoin no sosializa ki\u2019ak ba ema barak. Bainhira sosiedade hasoru dezigualidade iha ekonomia, nia konsekuensia sei implika ba konflitu sosi\u00e1l ida boot, tanba ema riku kontinua halo eksploitasaun hasoru ema ki\u2019ak. Nune\u2019e m\u00f3s ho baze kompetisaun husi sistema ekonomia ne\u2019eb\u00e9 iha, entre ema riku ho riku no ki\u2019ak ho ki\u2019ak, sei lori to\u2019o ba <em>kecemburuan<\/em> sosi\u00e1l.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Korrupsaun sei husik naha todan ba futuru jerasaun. Oan no bei-oan sira sei tutur naha todan iha nakukun no dezesperadu tomak, bainhira elite politiku sira atu\u00e1l delek no hatudu de\u2019it ignor\u00e1nsia tot\u00e1l ho bosok tomak. Tan ne\u2019e, sem domin, asaun no determinasaun di\u2019ak ohin ba jerasaun sira tuir mai, \u2018prezente sei hatodan futuru\u2019.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Korrupsaun afeta ba moras ment\u00e1l sosiedade nian, tanba sistema bele restrutura sosiedade nia kan no satisfasaun ne\u2019eb\u00e9 rohan laek. Ema sei kontinua korruptu bainhira nia kan no satisfasaun la hotu. Epoka postu fordismu no postu-modernismu orienta ema nia pensamentu hotu ba osan (kapit\u00e1l) duke ema (sosi\u00e1l), tanba eziste iha sosiedade, ho idea dominante ida de\u2019it, \u201cosan mak buat hotu\u201d no \u201cbuat hotu uza osan\u201d, \u201cosan mak tempu\u201d no \u201ctempu mak osan\u201d. Tan ne\u2019e, ema sei hanoin barak no lori to\u2019o ba \u2018<em>hedonic depression\u2019<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Korrupsaun sei labele kombate totalmente no kompletamente, bainhira elite politiku sira foti sai slogan ba materia kampa\u00f1a eleitor\u00e1l de\u2019it, iha periodu besik eleisaun hodi konkista povu nia votu. Bainhira elite politiku sira r\u00e1sik la konsientizadu ho hahalok korrupsaun nian, vizaun ba luta libertasaun povu sei konsidera nu\u2019udar utopia konkreta ida.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Korrupsaun sei labele kombate bainhira sosiedade, liu-liu povu oprimidu la konsientizadu hodi hili nafatin elite politiku sira ne\u2019eb\u00e9 la iha integridade aas, responsabilidade, domin no pozisaun ideologia ne\u2019eb\u00e9 klaru ba libertasaun povu. Bainhira sosiedade nafatin hela ho konsientizasaun \u2018naif\u2019 no fan\u00e1tiku ba elite politiku no ekonomiku sira ne\u2019eb\u00e9 hatene de\u2019it halo politiku sensu jestaun ba jere poder no projetu ba malu, sosiedade iha lalehan okos ida ne\u2019e sei hakdasak, rugu-ranga\/dizordem iha ne\u2019e, agora no ba oin.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tan ne\u2019e, atu kombate totalmente hasoru korrupsaun nian, sidadaun hotu-hotu tenke to\u2019o iha faze konsientizasaun kr\u00edtiku hasoru virus aat ida ne\u2019e. Labarik, joven to\u2019o ema boot sira tenke edukadu no sivilizadu, katak iha kapasidade literasia lee, hakerek, an\u00e1liza, interpreta ba realidade sosi\u00e1l sira ho di\u2019ak. Foinsa\u2019e sira tenke iha baze ko\u00f1esimentu filoz\u00f3fiku, psikol\u00f3jiku no sosiol\u00f3jiku ne\u2019eb\u00e9 kr\u00edtiku, anal\u00edtiku, di\u2019ak no loos absolutamente.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hatene katak, korrupsaun sai hanesan krime organizadu no estruturadu ne\u2019eb\u00e9 presiza m\u00f3s luta organizadu, orientadu, sistem\u00e1tiku no diresionadu ida, iha ne\u2019eb\u00e9 ezize entidade hotu nia partisipasaun. Foinsa\u2019e ran manaas estadu nian hola papel hodi hateke dook, kle\u2019an no hetan, lolo liman hamutuk iha idea komum ida vizionariu, idealistiku. Ho ida ne\u2019e de\u2019it mak bele harii sosiedade ida foun, feliz, no moos husi korrupsaun.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Luta hasoru korrupsaun nu\u2019udar luta objetividade ba emansipasaun no prosperiedade povu nian. Hamutuk luta ho neon, no kbiit tomak ba ba justisa loloos no salvasaun rekursu povu oprimidu nian.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Antes remata, korrupsaun tuir pensamentu eskrit\u00f3r Kevin Bengyak iha nia livru Peculiar Dynamics of Corruption dehan <em>\u201cCorruption disproportionately hurts the poor and people otherwise economically disadvantaged in a country. Corruption adds insult to injury, coupling inefficiency losses with increasing inequality and equity problems\u201d. <\/em>Povu oprimidu sira sei laran kanek, susar, terus nafatin iha ekonomia, tanba elite politiku sira nafatin karii rai uut ba povu oprimidu nia matan ho bosok tomak iha kampa\u00f1a eleitor\u00e1l, no ne\u2019e sei akontese beibeik hodi promove dezigualidade iha ekonomia.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>*(Idea ne\u2019e nu\u2019udar ko\u00f1esimentu jer\u00e1l ne\u2019eb\u00e9 ita tenta introdus, hodi loke dalan ba diskusaun si\u00e9ntifiku kle\u2019an liu tan, ho artigu balun iha loron seluk)<\/em><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek nain Higino Guterres Korrupsaun nu\u2019udar krime ekstra-ordinariu ne\u2019eb\u00e9 da\u2019et lalais liu, no akontese internasionalmente husi nasaun ida ba nasaun seluk. Korrupsaun sai ona krime ne\u2019eb\u00e9 sistem\u00e1tiku no influ\u00e9nsia iha set\u00f3r hotu iha sosiedade, hah\u00fa husi kapit\u00e1l to\u2019o ba n\u00edvel aldeia. Korrupsaun akontese ba ema ne\u2019eb\u00e9 iha poder boot, tantu iha poder polit\u00edku no ekon\u00f3miku. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":11112,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-11111","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11111","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11111"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11111\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11113,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11111\/revisions\/11113"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11112"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11111"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11111"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11111"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}