{"id":11114,"date":"2022-01-17T15:29:41","date_gmt":"2022-01-17T06:29:41","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=11114"},"modified":"2022-01-17T15:29:42","modified_gmt":"2022-01-17T06:29:42","slug":"eleicao-presidencial-2022-seguru-membru-pntl-mantein-nia-profesionalismo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2022\/01\/17\/eleicao-presidencial-2022-seguru-membru-pntl-mantein-nia-profesionalismo\/","title":{"rendered":"Elei\u00e7\u00e3o Presidencial 2022 Seguru Membru PNTL Mantein Nia Profesionalismo!"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Hakerek nain Mois\u00e9s Vicente<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>A<\/strong>rtigo ida ne\u2019e f\u00f3 hanoin kona-b\u00e1 bainhira Elei\u00e7\u00e3o Presidencial 2022 la\u2019o seguru membru Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste (PNTL) sira hatudu duni nia profesionalismo iha terenu. Iha ne\u2019eb\u00e9 elei\u00e7\u00e3o Presidencial ita nia povu sei ba vota iha centru votasaun iha Timor-Leste, loron Sabadu, 19 Marsu 2022. Se posivel sei akontese tan elei\u00e7\u00e3o Presidencial segundu volta realiza iha loron 19 Abril 2022. Tuir Drecreto do Presidente Rep\u00fablica N\u00famero 2\/2022 iha loron 15 Janeiru 2022. Sai profesionalismo ne\u2019e mai husi ema ida-idak ninia hahalok, ninia karakter rasik, ninia displina an rasik, nune\u2019e lori ba aplika iha insitiuisaun Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste (PNTL). Sidadaun balu hatene ona sai maka papel Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste nian no membru PNTL ida-idak sei la\u2019o tuir duni mata dalan Lei Inan Konstituisaun da RDTL iha Artigu 147, esplika nune\u2019e (1). Pol\u00edsia sei defende legalidade demokr\u00e1tiku no garante sidadaun sira-nia seguransa internu, maib\u00e9 sira labele iha partidu pol\u00edtiku. (2). Prevensaun krimin\u00e1l tenke hala\u2019o ho respeitu ba direitus umanus. (3). Lei maka sei harii rejime ba pol\u00edsia no m\u00f3s forsa seguransa seluk. <em>(1. <\/em><em>A pol\u00edcia defende a legalidade democr\u00e1tica e garante a seguran\u00e7a interna dos cidad\u00e3os, sendo rigorosamente apartid\u00e1ria. 2. A preven\u00e7\u00e3o criminal deve fazer-se com respeito pelos direitos humanos. 3. A lei fixa o regime da pol\u00edcia e demais for\u00e7as de seguran\u00e7a).<\/em><em><\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Tuir matenek nain <strong>Sudjana<\/strong> (2008:13) hatete nune\u2019e: Profesional adalah pekerjaan yang memiliki sifat profesional merupakan pekerjaan yang akan hanya dapat dilakukan oleh orang-orang yang secara khusus akan disiapkan untuk melakukan pekerjaan tersebut. Bukan dari orang yang akan mengerjakan karena tidak ada sebuah pekerjaan lainnya.<em> (<\/em><em>Profissional \u00e9 um trabalho que tem cunho profissional \u00e9 um trabalho que s\u00f3 ser\u00e1 feito por pessoas que estar\u00e3o especialmente preparadas para fazer o trabalho. N\u00e3o de pessoas que o far\u00e3o porque n\u00e3o h\u00e1 outro trabalho).<\/em> No matenek nain <strong>Ali<\/strong> (1992:23) dehan tan nune\u2019e:<em> <\/em>Sebuah keahlian serta kemampuan profesional tidak harus diperoleh dari jenjang pendidikan saja, namun seseorang yang dengan secara tekun mempelajari serta melatih diri di dalam suatu bidang yang tertentu menjadi kegiatan professional. <em>(U<\/em><em>ma habilidade e habilidade profissional n\u00e3o precisa ser obtida apenas do n\u00edvel de educa\u00e7\u00e3o, mas algu\u00e9m que estuda e se treina diligentemente em um determinado campo torna-se uma atividade profissional).<\/em><em><\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Komandu Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste (PNTL), prontu atu garante seguransa durante periodu kampania eleisaun prezidensial. Komandante Jeral Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste, Komisariu Pol\u00edsia, Faustino da Costa informa lia hirak ne\u2019e ba jornalista iha nia knaar fatin, Komandu Jeral PNTL Kaikoli, Dili, Sesta (7\/1\/2022). \u201cPNTL ne\u2019e instituisaun Estadu, ne\u2019eb\u00e9 kualker atividade ita sempre asegura, tanba servisu rutina Pol\u00edsia nian maka ne\u2019e liu-liu atu garantia katak eleisaun iha tinan ne\u2019e la\u2019o diak, seguransa ba kampa\u00f1ia nasional mos la\u2019o diak,\u201d dehan Komisariu PNTL ne\u2019e. (Fontes: Jornal Suara Timor-Leste, loron Segunda-feira, 10 Janeiru 2022). Iha media sira sempre alarma bebeik ona, kona-b\u00e1 bainhira maka data kalendariu Eleisaun Prezidensial nian ne\u2019e Prezidente Republika publika sai? Posivel bele Eleisaun Prezidensial monu iha fulan Marsu ou fulan Abril 2022. Maib\u00e9 ita hotu kontinua f\u00f3 fiar ba iha instituisaun seguransa sira Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste (PNTL), eziste ona tinan rua nulu resin rua (22) no papel Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste nia maka hodi garante seguransa ba nasaun no ba povu Timor-Leste.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha parte seluk, Hakerek Nain sita relat\u00f3riu Observasaun Eleisaun Parlamentar\/Eleisaun Antesipada 2018, Loron 12 Maiu 2018, husi Fundasaun Mahein (FM) katak, responsabilidade maximu seguransa ba eleisaun nian liu husi servisu koordenada ida entre PNTL ho FALINTIL-For\u00e7as de Defesa de Timor-Leste (F-FDTL) hodi asegura prosesu tomak eleisaun nian to\u2019o formasaun Governu. Pr\u00e1tikamente servisu koordenada ida ne\u2019e hala\u2019o sira nia kna\u2019ar ho profesional tuir lei durante periodu eleisaun husi kampa\u00f1ia, loron votasaun no depois votasaun. Mesmu iha difikuldade balu hanesan menus ba lojistika. Asuntu seluk liga ho servisu koordenada ida ne\u2019e bainhira involve F-FDTL iha seguransa interna no ita hatene katak F-FDTL nia kna\u2019ar maka hatan ba ameasa sira mai husi rai liur. Nune\u2019e involvimentu F-FDTL nian iha seguransa interna tenke liu husi Dirativa Ministerial ida ne\u2019eb\u00e9 hasai husi Minist\u00e9riu Defeza hodi hato\u2019o ba ulun bo\u2019ot F-FDTL nian hodi ezekuta. Nune\u2019e atu ezekuta Dirativa Ministerial ne\u2019e tenke ho Regra Empe\u00f1amentu ida hodi define tarefa sira ne\u2019eb\u00e9 sei empe\u00f1a husi membru sira F-FDTL iha \u00e2mbitu seguransa interna nian. Maske nune\u2019e la iha informasaun lolos kona-b\u00e1 asuntu ne\u2019e. Maibe durante periodu eleisaun Fundasaun Mahein nia observasaun nota katak membru F-FDTL sira hala\u2019o nia kna\u2019ar ho profesional no tuir konduta sira eleisaun nian. (Paj.5).<\/p>\n\n\n\n<p>Iha lidun seluk, agora daudaun lista kandidatura Prezidente Rep\u00fablika (PR) 2022-2027 ne\u2019eb\u00e9 f\u00f3 sai iha media nasional sira maka hanesan tuir tuir mai ne\u2019e: Eis Prezidente da Rep\u00fablika, Dr. Jos\u00e9 Ramos Horta. Tenente Jeneral, Tito da Costa \u201cLere Anan Timur\u201d, sei ativu hela forsa Armada F-FDTL, (maib\u00e9 tuir informasaun sei rezigna-an antes husi vida milit\u00e1r, foin bele ba kandidatu-an PR tuir Lei Inan Konstituisaun RDTL haruka). Prezidente Konsellu Imprensa, Virg\u00edlio da Silva Guterres \u201cLamukan\u201d. Eis Embaixadora Timor-Leste ba Na\u00e7\u00f5es Unidas, Milena &nbsp;Pires. Armanda Berta dos Santos (husi Partido KHUNTO). Eis Primeira Dama, Dra. Isabel Ferreira. Ir. Mariano Assanami Sabino Lopes (husi Partido Democr\u00e1tico). Dr. Adriano do Nascimento (husi Partido Democr\u00e1tico). Docente UNTL, Antero Bendito da Silva. Eis Pe. Martinho Gusm\u00e3o. Re-kandidata-an PR atual, Dr. Francisco Guterres \u201cL\u00fa-Olo\u201d (partidu FRETILIN). Partidu pol\u00edtiku sira seluk sei hein Kongresu Partidu hanesan partidu CNRT, partidu Frente Mudan\u00e7a, partidu PUDD, partidu PLP no partidu UDT. La\u2019o tuir Decreto do Prezidente Republika N\u00fameru 2\/2022 nian ne\u2019eb\u00e9 Decreto ona iha loron 15 Janeiru 2022 husi Prezidente Republika, Dr. Francisco Guterres \u201cL\u00fa-Olo\u201d signifika katak Decreto PR ne\u2019e em vigor ona ba kandidatu Prezidente Republika sira atu kandidatu-an. Depois maka tempu badak mos kandidatu Prezidente Republika sei nadodon ba iha Tribunal de Recurso (TR) hodi hetan nia legalidade. Loron tuir mai kanidatu PR sira bele ba halo ona kampa\u00f1ia pol\u00edtika ba povu, se raz\u00e3o moras Covid-19 ka Omicron bele halo kampa\u00f1ia pol\u00edtika liu husi media Nasional no media Internasional, bele mos tun direita ba povu iha Munisipiu sira. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ikus, halo nia konkluzaun ba insituisaun Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste hatudu duni profesionalismo maka povu nia konfiansa ba insituisaun PNTL liu-liu iha fatin p\u00fabliku sira. Tamba besik ona Eleisaun Prezidensial iha tinan ida ne\u2019e nakonu ho tinan kampania husi partidu politiku sira. Militantes no simpatizantes husi partidu politiku balu barak mos sei halo komboi ho motor kenal pot resin no kareta, militante barak balu hanesan ba ROMANTIS <em>(Rombongan Makan Gratis),<\/em> nomos Eleisaun Partamentar nian 2023. Membru Pol\u00edsia sira mos kuidadu husi sogokan ruma ka <em>money politik<\/em> husi partidu politiku ruma iha loron kampa\u00f1ia politika iha Eleisaun Prezidensial ida ne\u2019e. No mos iha tinan oin 2023 sei kontinua mos ba Eleisaun Parlamentar nia, husu nafatin ba membru Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste ida-idak kontinua hatudu imi nia etika professional, etika halo komunikasaun ba komunidade sira Timor-Leste no mos komunidade Internasional sira kontinua halo diak liu tan. No ikus liu, sujestaun ka sujere ba VIII Governu Konstitusional ne\u2019eb\u00e9 lidera husi Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak nudar mos Ministru Interior katak membru Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste prepara mos fasilidade sira ne\u2019eb\u00e9 balu menus ka balu at ona hanesan radio komunikasaun nian, HT sira, Telefone sira, pulsa TT, Telemor, Telkomcel ruma, fardamentu balu at ona, sintu, sepatu, gas air mata, stik, borgol at ona karik troka tiha, iha tinan kotuk 2021 liu ba iha Munisipiu Aileu, membru Pol\u00edsia balu uza deit maka farda obralan.<\/p>\n\n\n\n<p>Atu taka, rekomenda mos ba kandidatu Prezidente Rep\u00fablika sira hotu katak la\u2019o tuir Lei Inan Konsituisaun da RDTL nia iha Artigo 75 esplika katak, (1). Bele tuir kandidatura ba Prezidente Rep\u00fablika sidadaun timor-oan sira ne\u2019eb\u00e9, iha ilas hotu tuir mai ne\u2019e: a) Sidadaun nanis;\u00a0 b) Iha tinan m\u00ednimu 35;\u00a0 c) Ho kapasidade di\u2019ak;\u00a0 d) Ne\u2019eb\u00e9 hetan proposta husi sidadaun hili-na\u2019in m\u00ednimu nain rihun lima. (2). Prezidente-Rep\u00fablika kaer mandatu to\u2019o tinan lima nia laran no ninia knaar remata wainhira Prezidente foun simu pose. (3). Prezidente-Rep\u00fablika nia mandatu bele hetan renovasaun dala-ida de\u2019it. Husu ba kandidatu Presidente da Rep\u00fablica sira hotu katak tenke halo relasaun diak ho nasaun Diplomatiku sira tenke halo diak tebes ho nasaun sira seluk. Iha ne\u2019eb\u00e9 pol\u00edtika Externa ho Interna ho pol\u00edtika iha area Defeza no Seguransa nia, Igreja Cat\u00f3lica no naun Igreja Cat\u00f3lica sira, Sosiedade S\u00edvil, nomos veteranus. \u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p><em>*(Hakerek Na\u2019in: Alumni Universidade da Paz-(UNPAZ), Faculdade de Direito no Institutu Superior Cristal-Departemento Sociologia no Ativista. Artigo ida ne\u2019e larepresenta institusaun ne\u2019eb\u00e9 hakerek na\u2019in haknar ba, maib\u00e9 idea no argumentu sira ne\u2019eb\u00e9 lekar iha artigu ne\u2019e nudar opini\u00e3o peso\u00e1l. Iha sujestaun ruma bele haruka iha telefone +67077291406 ou e-mail: <a href=\"mailto:moisesvicente59@yahoo.com\">moisesvicente59@yahoo.com<\/a>)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek nain Mois\u00e9s Vicente Artigo ida ne\u2019e f\u00f3 hanoin kona-b\u00e1 bainhira Elei\u00e7\u00e3o Presidencial 2022 la\u2019o seguru membru Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste (PNTL) sira hatudu duni nia profesionalismo iha terenu. Iha ne\u2019eb\u00e9 elei\u00e7\u00e3o Presidencial ita nia povu sei ba vota iha centru votasaun iha Timor-Leste, loron Sabadu, 19 Marsu 2022. Se posivel sei akontese tan elei\u00e7\u00e3o Presidencial [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4769,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-11114","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11114","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11114"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11114\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11115,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11114\/revisions\/11115"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4769"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11114"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11114"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11114"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}