{"id":11252,"date":"2022-01-29T14:21:52","date_gmt":"2022-01-29T05:21:52","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=11252"},"modified":"2022-01-29T14:21:55","modified_gmt":"2022-01-29T05:21:55","slug":"ue-lansa-projetu-rai-matak-iha-suku-lalawa-leopoldina-promove-kreditu-karbonu-ba-mundu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2022\/01\/29\/ue-lansa-projetu-rai-matak-iha-suku-lalawa-leopoldina-promove-kreditu-karbonu-ba-mundu\/","title":{"rendered":"UE Lansa Projetu Rai Matak Iha Suku Lalawa, Leopoldina: Promove Kr\u00e9ditu Karbonu Ba Mundu"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Reportajen Zevonia Vieira <\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Embaixad\u00f3r Uniaun Europeia ba Timor-Leste, Andrew Jacobs, hala&#8217;o lansamentu ofisi\u00e1l ba Rai Matak, programa inovativu (foun ida oinseluk liu), iha Suku Lalawa, Postu Administrativu Tilomar, Munis\u00edpiu Covalima, Timor-Leste<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Iha lansamentu ne\u2019e Embaixad\u00f3r Jacobs dehan katak \u201cProjetu Rai Matak ne\u2019eb\u00e9 hetan finansiamentu husi Uniaun Europeia (euro 2.7 millaun katak d\u00f3lar 3.1 millaun) hala\u2019o ho kolaborasaun entre Fundasaun Ho &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Musan Ida, Fundasaun xpand no Oxfam Timor-Leste atu lori atividade agr\u00edkola karbonu nian ba fatin sira seluk iha Timor-Leste ho modelu haktuir WithOneSeed\/Ho Musan Ida, iha Baguia.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8220;Ida ne&#8217;e mak pakote finansiamentu \u00faniku boot liu ne&#8217;eb\u00e9 jere diretamente husi Uniaun Europeia iha Timor-Leste no hatudu UE nia kompromisu atu apoia Timor-Leste no ninia povu hodi implementa inisiativa sira kona-ba mudansa klim\u00e1tika.&#8221;<\/em> Dehan Embaixador Jacobs, iha Suai, 28\/01.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha komunikadu imprensa ne&#8217;ebe Neon Metin asesu Embaixad\u00f3r Jacobs hateten katak iha tinan rua ikus ne\u2019e, iha 2020 no 2021, bee-sa\u2019e maka\u2019as no halo estragu barak, iha Timor-Leste no mosu m\u00f3s pandemia Covid-19, no nune\u2019e, importante tebes hamosu programa sira ne\u2019eb\u00e9 apoia komunidade, hanesan Rai Matak, atu hasa\u2019e rezili\u00e9nsia koletiva.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha fatin hanesan Diret\u00f3ra Rai Matak, Leopoldina Joana Guterres no Relasoins Komunit\u00e1rias, no benefisi\u00e1riu husi Pr\u00e9miu Direitus Umanus &#8220;Sergio Vieira de Mello&#8221; (2020), simu husi Sua Exel\u00e9nsia Prezidente Rep\u00fablika, Francisco L\u00fa Olo Guterres, hateten katak ekipa husi Projetu Rai Matak sei servisu hamutuk ho organizasaun lok\u00e1l sira, nu\u2019udar terseira parte, ne\u2019eb\u00e9 sei hala\u2019o knaar iha \u00e1rea sira seluk atu hasa\u2019e kapasidade no garante katak programa kr\u00e9ditu karbonu hato\u2019o husi Timoroan ba Timoroan.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cIha Munis\u00edpiu Covalima, ho laran- haksolok tebes mak ami servisu hamutuk ho Centro Comunidade Covalima, lidera husi Sr. Alberto Barros, no hetan apoiu husi Friends of Suai, Covalima, atu implementa Projetu Rai Matak iha Postu Administrativu Tilomar.\u201d<\/em> Dehan Diretora Rai Matak<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cIha fulan sira tuir mai, ami sei servisu hamutuk m\u00f3s ho organizasaun lok\u00e1l sira, nu\u2019udar terseira parte, iha Baucau no m\u00f3s iha Liqui\u00e7\u00e1, atu identifika \u00e1rea foun sira ne\u2019eb\u00e9 sei kuda ai-horis atu bele hetan sertifikasaun ba kr\u00e9ditu karbonu husi Gold Standard\u201d,<\/em> dehan Leopoldina<\/p>\n\n\n\n<p>Nia hatutan hahalok ida ne\u2019e mak sei f\u00f3 dalan ba harii Fundasaun Rai Matak, ne\u2019eb\u00e9 Timoroan kaer no jere &nbsp;atu promove Timor-Leste nia kr\u00e9ditu karbonu ba mundu no nune\u2019e hatudu katak ita m\u00f3s hatuur- an nu\u2019udar sidadaun no sidadan di\u2019ak ba mundu.<\/p>\n\n\n\n<p>Leopoldina salienta katak \u201cBainhira hala\u2019o modelu Ho Musan Ida iha \u00e1rea sira seluk iha Timor-Leste.<\/p>\n\n\n\n<p>Rai Matak sei fasilita harii empreza sosi\u00e1l vi\u00e1vel iha \u00e1rea oioin no nune\u2019e, hatuur baze ekon\u00f3mika vi\u00e1vel ida ba dezenvolvimentu sustent\u00e1vel iha Timor-Leste, hetan rezultadu di\u2019ak liu iha edukasaun, seguransa aliment\u00e1r no bee, haforsa relasaun iha n\u00edvel nasional tanba organizasaun komunit\u00e1ria oioin mak servisu ba programa hanesan no liuhusi fahe hanoin no esperi\u00e9nsia ba malu, sira sei haforsa liut\u00e1n relasaun komunitaria no sosi\u00e1l iha Timor-Leste tomak. Ida ne\u2019e sei ajuda likit sira nia terus no trauma uluk nian no hadiak ita-nia ambiente no haburas esp\u00edritu koletivu.<\/p>\n\n\n\n<p>Duranten tinan 30 nia laran programa sira ne&#8217;eb\u00e9 kria liu husi Rai Matak sei f\u00f3 rezultadu di\u2019ak ba agrikult\u00f3r 2,000 ninia ekonomia no sira nia membru fam\u00edlia entre 6,000 to\u2019o 10,000 tanba sira sei simu pagamentu, sei kuda aihoris liu millaun 3 (3.000.000), hamoris retornu ekon\u00f3miku tanba armazena karbonu, hasa\u2019e dezenvolvimentu empreza sosi\u00e1l, promove igualdade j\u00e9neru no benef\u00edsiu sosi\u00e1l no kultur\u00e1l, f\u00f3 asesu ba servisu finanseiru lok\u00e1l no kultur\u00e1l ne\u2019eb\u00e9 apropriadu, hasa\u2019e kapasidade lok\u00e1l liu husi dezenvolvimentu abilidade no transfer\u00e9nsia jestaun programa ba aut\u00f3r lok\u00e1l sira.<\/p>\n\n\n\n<p>Projetu Rai Matak hah\u00fa implementa iha fulan Novembru 2020, maib\u00e9 lansamentu ofisi\u00e1l muda fali ba loron seluk tanba mosu pandemia Covid-19 no ita labele lao b\u00e1-mai hanesan baibain.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportajen Zevonia Vieira Embaixad\u00f3r Uniaun Europeia ba Timor-Leste, Andrew Jacobs, hala&#8217;o lansamentu ofisi\u00e1l ba Rai Matak, programa inovativu (foun ida oinseluk liu), iha Suku Lalawa, Postu Administrativu Tilomar, Munis\u00edpiu Covalima, Timor-Leste Iha lansamentu ne\u2019e Embaixad\u00f3r Jacobs dehan katak \u201cProjetu Rai Matak ne\u2019eb\u00e9 hetan finansiamentu husi Uniaun Europeia (euro 2.7 millaun katak d\u00f3lar 3.1 millaun) hala\u2019o [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":11253,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[29],"tags":[],"class_list":["post-11252","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-meio-ambiente"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11252","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11252"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11252\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11254,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11252\/revisions\/11254"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11253"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11252"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11252"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11252"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}