{"id":11390,"date":"2022-02-10T13:54:44","date_gmt":"2022-02-10T04:54:44","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=11390"},"modified":"2022-02-10T13:54:48","modified_gmt":"2022-02-10T04:54:48","slug":"kios-matenek-ross-ho-nia-kolega-sira-ho-ideia-negosiu-inovativu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2022\/02\/10\/kios-matenek-ross-ho-nia-kolega-sira-ho-ideia-negosiu-inovativu\/","title":{"rendered":"Kios Matenek, Ross ho Nia Kolega Sira ho Ideia Negosiu Inovativu"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>Hakerek nain  Santina Lucia da Costa no David da Costa Gusmao<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kios Matenek lidera hosi joven sira no joven feto ida, Ross Merry da Gloria Moniz Borges Maia, ho naran bolu Ross, nu\u2019udar Koordenad\u00f3ra Impaktu Sosi\u00e1l Kios Matenek nian, mak joven ida kriativu no inovativu iha Kios Matenek. Ross moris iha Dili, 7 Janeiru 1995, dadaun halo tinan 27 no halo estudu Relasaun Internasional iha UNTL. Ross nia aman naran naran Vicente Borges Maia no inan Naran Maria Lucia Da Fontes Moniz hosi Munisipiu Bobonaro. Bainhira liga nia estudu ho Kios Matenek, bainhira la haree ho klean, ema sei la haree hetan nia ligasaun, ema sei hanoin de\u2019it katak estudu ida ne\u2019e atu lori ema ba sai diplomata maibe ba Ross ida ne\u2019e la\u2019os dalan uniku. Iha Relasaun Internasional nia estuda m\u00f3s kona-ba siensia sosi\u00e1l no politika. Iha si\u00e9nsia sosi\u00e1l mak nia aprende kona-ba problema sosi\u00e1l oioin mak akontese no oinsa buka solusaun.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ross &nbsp;gosta mak sosi\u00e1liza ho ema seluk no gosta kuda ai-funan no kuda modo no nia iha hanoin kona-ba oinsa buka solusaun ba problema sosi\u00e1l sira mak nia observa. Ross hatene katak buat hotu-hotu sempre hah\u00fa ho ideia ida. Bainhira iha ideia no kontinua hanoin oinsa konkretiza ideia ne\u2019e, entaun nia bele sai realidade. Kios Matenek, hah\u00fa ho ideia, no ideia ne\u2019eb\u00e9 mak dezenvolve liu hosi observasaun ba realidade moris lor-loron nian. Membru sira iha kios matenek observa problema sosi\u00e1l sira mak akontese, ida mak sira nia preokupasaun kona-ba joven, ba joven barak ladun iha interese ho atividade agrikultura, konsiensia kona-ba meio ambiente menus, edifisiu barak la amigavel ho meio ambiente, mudansa klimatika, dezastre naturais, dezempregu, no ema soe lixu arbiru. Observasaun hirak ne\u2019e mai hosi sira na\u2019in hirak iha Kios Matenek mak iha background estudu diferente.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hosi observasaun hirak ne\u2019e hotu mak sira harii Kios Matenek no sira hakarak Kios ne\u2019e sai inklusivu no sai fatin aprende no pratika. Sira hah\u00fa ho atividade agrikultura hidroponik ka &nbsp;metodu ida kona ba kuda modo liu hosi uza be\u2019e deit, la uza rai. Sira la hatene oinsa halo ida ne\u2019e, maib\u00e9 sira hah\u00fa aprende mesak no pratika. Sira harii fatin ba atividade ida ne\u2019e, no fatin ne\u2019e dezenha hosi membru no pratika rasik hodi harii. Buat hotu Ross ho nia kolega sira aprende no pratika kedas.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ideia kona-ba kontribui ba solusiona problema sosi\u00e1l oioin mak akontese iha joven sira nia leet moris iha Ross ho nia kolega sira kakutak no sira hanoin bebeik oinsa mak konkretiza ideia ne\u2019e. Bainhira sira rona UNDP loke kompetisaun&nbsp; Deze\u00f1u ba Uma Matak ka Greenhouse, sira haree hetan iha oportunidade atu konkretiza ideia sira mak iha ona. Greenhouse ka Uma Matak ne\u2019e konstrusaun uma ho&nbsp; nia estrutura diding no kakuluk transparenti, inklui uza vidru hodi regula kondisaun klima. Sira hatene ona opurtunidade ne\u2019e maib\u00e9 sente todan tanba atu konkretiza sira nia ideia presija tama iha kompetisaun ho ideia ema seluk nian. Maib\u00e9 Ross ho nia kolega sira lakoi lakon opurtunidade no fiar ba sira nia ideia mak iha ona. Nune\u2019e sira hah\u00fa deze\u00f1u programa, hodi hatan ba problema sosi\u00e1l sira. Sira hah\u00fa dezenha buat ida de\u2019it, maib\u00e9 nia bele responde ba problema sira mak identifika ona.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ross ho nia kolega Fernando Cardoso Gomes, Ab\u00e9l Fernandes, Joana Isabel C\u00e1rceres,&nbsp; no Jaime Castelho Branco harii Kios Matenek iha fulan Dezembru tinan 2020. Maske nune\u2019e, sira inisia tiha ona ideia ne\u2019e inisiu fulan Outubru tinan 2021, ofisialmente lansa ona no nakloke ba ema hotu-hotu no ativu ona programa sira hotu.Seksaun iha Kios Matenek iha 5 mak hanesan:, Seksaun Impaktu Sosi\u00e1l, Seksaun Asaun ba Meiu Ambiente, Seksaun ba Deze\u00f1u Sustentavel, Seksaun Esperimentasaun, no Seksaun Asaun Inovativa. Sira nia deze\u00f1u tama iha melhor klasifikasaun, entaun sira kontinua partisipa iha Bootcamp durante loron tolu hamutuk ho grupu 9 seluk. Iha Bootcamp Ross ho nia kolega sira halo di\u2019ak liu tan sira nia deze\u00f1u. Ho tulun ment\u00f3r UNDP nian sira halo revizaun ba sira nia ideia, depois halo aprezentasaun no ikus mai halo aprezentasaun final no sai duni vensed\u00f3r melhor ba kompetisaun UNDP nian.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hosi kompetisaun ne\u2019e sira hetan osan nu\u2019udar kapital dahuluk hosi valor $6,000 maib\u00e9 ida ne\u2019e la inklui konstrusaun ba uma. Entaun sira hasoru dezafiu ida tan, kapital iha ona maib\u00e9 fatin la iha. Hanesan joven sira seluk, mak foin tama iha mundo bisnis nian, sira presija apoio familia nian. Kios Matenek nia membru ida oferese apoiu hodi f\u00f3 fatin maib\u00e9 ne\u2019e m\u00f3s tan familia ne\u2019e haree katak, bisnis ida ne\u2019e iha potensia no bele sustentavel. Nune\u2019e Ross ho nia kolega sira hah\u00fa konstrusaun uma ba Kios Matenek. Maib\u00e9 depois sira haree katak, dezafiu kontinua m\u00f3s, uma ne\u2019eb\u00e9 sira halo ho kapital $6,000 ne\u2019e la to\u2019o. UNDP rekoinese Ross ho nia kolega sira nia esforsu no fiar ba sira ho nune\u2019e UNDP f\u00f3 tan $4,000. Ne\u2019e m\u00f3s la to\u2019o nafatin hodi finaliza, entaun membru Kios Matenek nian tenke aumenta sira nia osan $3,000 hodi kompleta uma mak sira harii dadaun.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Agora dadaun uma ne\u2019eb\u00e9 harii ona uza ba diskusaun ba asuntu sosi\u00e1l sira no hah\u00fa kuda modo iha sistema hidroponik. Kios Matenek m\u00f3s halo atividade sosializasaun ba komunidade koba ba riskus dezastre nian no halo atividade limpeza hamutuk ho komunidade. &nbsp;Ross ho nia kolega sira kontente tan sosi\u00e1lizasaun ida ne&#8217;e ho di\u2019ak tanba komunidade sira hamoos duni fo\u2019er sira iha mota ninin no valeta sira ne&#8217;e bainhira udan tun mai laiha ona banjir.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kios Matenek nia atividade seluk tan mak modo no mos &nbsp;fa\u2019an no sosa. &nbsp;Sira fornese modo fresku sira ne&#8217;eb\u00e9 kuda husi sistema&nbsp; hidroponiku. Iha konseitu ida ne\u2019e sosa na\u2019in sira mai direitamente Kios Matenek nia fatin&nbsp; hodi hili modo sira ne&#8217;eb\u00e9 mak sira hakarak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ross esplika katak, ida ne&#8217;e hanesan sira nia misaun atu harii fiar entre sosa na\u2019in no fa\u2019an na\u2019in, tanba bainhira sosa modo iha merkadu ka iha fatin sira seluk ema la hatene modo ne&#8217;e mai husi ne&#8217;eb\u00e9, ninia prosesu oinsa mak ba to&#8217;o iha merkadu. Iha Kios Matenek sira hatudu kedas nia prosesu kuda ne&#8217;e halo nusa, no ema ne&#8217;eb\u00e9 atu sosa ne&#8217;e nia diretamente mai iha fatin ne&#8217;e hodi hili atu sosa. Modo sira mak faan ho folin $0,25 centavos kada pot. Agora dadaun Kios Matenek iha pot hidroponik 900 no hosi pot sira ne\u2019e sira bele &nbsp;hetan $300 &#8211; $400 katak fulan ida ho balun.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kios Matenek m\u00f3s oferese fatin aluga ba halo formasaun nian. Fatin ne\u2019e ho aproximasaun nu\u2019udar sentru juventude nian hodi oferese opurtunidade ba joven voluntariu sira atu mai &nbsp;aprende. Sira mos fo sira nia fatin ba ema aluga no osan hosi aluga ne\u2019e hodi sustenta atividade sira seluk mak Kios Matenek halao.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Fatin ne\u2019e bolu Kios Matenek tanba iha nia planu husi uluk kedas, sentru foinsa&#8217;e ne\u2019e sei iha m\u00f3s aktividade sosa no fa\u2019an. Hanesan sira nia produtu modo husi hidroponik, material hidroponik nian no seluk tan. Naran Kios ne\u2019e sira hili tanba, Kios ne\u2019e id\u00e9ntiku liu ho komunidade. Nia ki\u2019ik no ema hotu bele halo Kios wainhira nia iha osan natoon. Enkuantu lia fuan Matenek, tanba fatin ne m\u00f3s sei sai hanesan espasu ba foinsa&#8217;e komunidade sira atu fahe esperensia ba malu kona-ba t\u00f3piku saida de\u2019it, esperimenta ideia inovativu ruma no aprende husi ema seluk ka sai espasu ne&#8217;eb\u00e9 inkluzivu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ross ho nia kolega sira nia esforsu halo nia aman haksolok. Vicente Borges Maia nu\u2019udar Aman ba Ross sente orgulho ho kreatividades fantastiku ne\u2019eb\u00e9 mak Ross iha, \u201cmoralmente hau ho hau nia kaben sempre apoiu.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ross nia aman hatutan, Kios Matenek, ne\u2019e nu\u2019udar Premiu husi Kooperasaun, kolaborasaun Ross ho ninia kolega ne\u2019eb\u00e9 tau hamutuk sira nia matenek, ideias no kreatividade hodi kompete no ikus mai sira sai vensed\u00f3r iha kompetisaun hodi hetan premiu ba atividade refere.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cNu\u2019udar Aman\u00a0 hau orgulho tamba nia ho nia kolega sira bele konkretiza sira nia hanoin no matenek liuhusi asaun ida ne\u2019e, la\u2019os tamba sira matenek de\u2019it maib\u00e9 oinsa inisiativa ne\u2019eb\u00e9 bele atrai no motiva foin-sa\u2019e sira seluk hodi banati tuir.\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ross nia kolega ida, sira hamutuk harii Kios Metenek, Fernando Cardoso Gomes, expresa nia hanoin kona-ba lideransa Ross nian. Fernando hatete katak, nia iha komitmemtu maka\u2019as no iha kriatividade barak. Maib\u00e9 iha Kios Matenek, Ross m\u00f3s iha ekipa forte no sempre iha hanoin oinsa ita nia joven Timoroan sira bele kriativu, no ita nia komunidade sira bele hetan esperiensia no inspirasaun.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kios Matenek m\u00f3s hetan apoio hosi Lakumean nu\u2019udar <em>family business ka bisnis familia nian <\/em>iha \u00e1rea urbana. Lakumean nia suporta ba Kios Matenek mak suporta hodi hasa\u2019e kualidade produtu, ho sistema inovativu no <em>eco-friendly ka habelun ho ambiente.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Lakumean orgullu tebes ba servisu Kios Matenek nian no sira hakarak husu ba joven sira hotu keta baruk hodi aprende buat foun no iha komitmentu no responsabilidade ba sira-nia servisu. Sira hili hodi fo apoiu ba joven sira tamba sira hatene katak joven sira iha hanoin ne\u2019eb\u00e9 kr\u00edtiku no inovativu, hatene utiliza teknolojia sira no asesu ba informasaun oioin ne\u2019eb\u00e9 bele ham\u00f3su ideia brillante ba sira-nia projetu no kontribui ba hamenus dezempregu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ross ho nia kolega sira husu joven labele hein de\u2019it, tenke kreativu no inovativu. Iha ideia ita tenke koko, no presija iha hanoin kritiku ba situasaun saida de\u2019it. Buka f\u00f3 solusaun ba problema no tenta halo esforsu hamutuk tanba hamutuk sei forte liu hodi kria solusaun\u00a0 ruma, no m\u00f3s importante tebes atu iha komitmentu no kreatividade.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em><strong>***(Publikasaun ida ne&#8217;e hetan apoiu husi Sekretariu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) no Alumni Parlamentu Foinsa&#8217;e Timor-Leste<\/strong> <strong>(APFTL<\/strong>)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek nain Santina Lucia da Costa no David da Costa Gusmao Kios Matenek lidera hosi joven sira no joven feto ida, Ross Merry da Gloria Moniz Borges Maia, ho naran bolu Ross, nu\u2019udar Koordenad\u00f3ra Impaktu Sosi\u00e1l Kios Matenek nian, mak joven ida kriativu no inovativu iha Kios Matenek. Ross moris iha Dili, 7 Janeiru 1995, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":11391,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[11],"tags":[],"class_list":["post-11390","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11390","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11390"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11390\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11392,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11390\/revisions\/11392"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11391"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11390"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11390"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11390"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}