{"id":11460,"date":"2022-02-14T23:01:57","date_gmt":"2022-02-14T14:01:57","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=11460"},"modified":"2022-02-14T23:07:29","modified_gmt":"2022-02-14T14:07:29","slug":"komisaun-justisa-no-paz-hetan-alerta-kona-ba-ilegalidade-ba-atividade-investigasaun-komisaun-nian-molok-hakerek-relatoriu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2022\/02\/14\/komisaun-justisa-no-paz-hetan-alerta-kona-ba-ilegalidade-ba-atividade-investigasaun-komisaun-nian-molok-hakerek-relatoriu\/","title":{"rendered":"Komisaun Justisa no Paz hetan alerta kona-ba ilegalidade ba atividade investigasaun Komisaun nian molok hakerek Relat\u00f3riu"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>By David DC Gusm\u00e3o &amp; Ato Lekinawa Costa<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Publika sai dokumentu signifika halo publik hatene ka fo sai ba publik kona ba saida mak iha dokumentu ida nia laran. Bainhira dokumentu ida publika ona nia se fo konsequensia ba ema sira mak naran temi iha dokumentu laran. Tinan ida liuba, Komisaun Justisa no Paz halo investigasaun rasik ba kazu Topu Honis hodi koko rekolle informasaun kona-ba investigasaun halo hosi pol\u00edsia no minist\u00e9rio p\u00fabliku, no buka atu hases responsabilidade justisa Eis-Padre Richard Dasbach nian hodi duun sala ba Sistema Justisa, Autoridade Polisia no organizasaun sira mak halo serbisu hodi fo apoio ba vitima violasaun sexual iha Topu Honis.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dokumentu ne\u2019ebe Padre Herminio produs nia fo mos ba Xanana Gusmao no mos ba kongregasaun SVD nian hodi tradus ba lian Ingles, aleinde ba Arkebispu Dili rasik. Relatoriu ne\u2019ebe fahe ikus mai monu iha jornalista nia liman, Tempo Timor no Lusa, publika kedas rezumu relatoriu ne\u2019e.&nbsp; Hafoin Ajensia Lusa publika tiha notisia kona ba relatoriu ne\u2019e, Arsebispo Diocese Dili anunsia exonerasaun hosi pozisaun Diret\u00f3r ba Padre Herminio F\u00e1tima Gon\u00e7alves iha 6 Outubru 2020, no hatete katak relatoriu ne\u2019ebe Padre Herminio F\u00e1tima Gon\u00e7alves ho nia ekipa produs la refleta hanoin Arsebispo nian no hakat liu kompetensia Komisaun Justisa ho Paz nian.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha loron 8 Fevereiru Tribunal Distrit\u00e1l Dili (TDD) kontinua halo julgamentu ba krime violasaun segredu justisa (SJ)&nbsp; ne\u2019eb\u00e9 deskonfia involve eis-Diret\u00f3r Komisaun Justisa no Paz (KJP) Dioseze Dili, arguidu Padre Herminio F\u00e1tima Gon\u00e7alves, arguidu Jos\u00e9 Cardoso Moreira, Andre Gon\u00e7alves no arguida&nbsp; Libania Martins Amaral.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha julgamentu kontinuasaun, Tersa (08\/02\/2022), aprezenta sasin Joaquim Antonio M. L. da Fonseca no Barbara Nazareth de Oliveira husi JU,S Juridico Social Consultoria. Iha julgamentu kontinusaun ne&#8217;e sasin&nbsp; Joaquim da Fonseca hateten, simu duni dokumentu ida husi Xanana Gusm\u00e3o iha loron 10 Setembru 2020 iha nia uma Lecidere no husu atu &nbsp;entrega ba Barbara Oliveira atu lee.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>&#8220;Hau simu dokumentu iha 10 Setembru 2020, husi Xanana Gusm\u00e3o iha nia uma Lecidere, nia entrega diretamente ba hau, atu fo ba hau nia ferik-oan Barbara Nazareth Andrade de Oliveira atu lee hodi esplika ba Xanana Gusm\u00e3o. Momentu ne&#8217;e hau nia ferik-oan iha Maubisse hela, entaun hau labele fo ba nia no liu tiha loron ida, mak hau entrega ba hau nia ferik-oan, no hau la entrega ba ema seluk,&#8221; dehan Joaquim da Fonseca bainhira halo deklarasaun iha Tribun\u00e1l Distrit\u00e1l Dili (TDD), Tersa 8\/02.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Julgamentu ne&#8217;e mos aprezenta sasin Barbara Nazareth Andrade De Oliveira, nu&#8217;udar S\u00f3sia ida husi JU,S Jur\u00eddico Social Consultoria, no nia deklara reko\u00f1ese hetan relat\u00f3riu fiziku husi nia kaben Joaquim da Fonseca, ne\u2019eb\u00e9 simu husi Xanana. Maib\u00e9 nia parte la konsege hasoru Sr. Xanana no esplika ba Xanana hanesan nia husu. Alende tamba ema hotu-hotu okupadu, loron rua hafoin simu relatoriu ne\u2019e Barbara nia aman mate. Nune\u2019e la konsege marka tempu atu hasoru.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>&#8220;Sim, hau simu duni relat\u00f3riu husi hau nia kaben, no hau lee lalais tiha, tanba antes ne&#8217;e hatene ona konteudu relatoriu husi hau nia kliente. Ha\u2019u haruka kopia ida ba N\u00fansiu (Apostoliku \u2013 Red.), maib\u00e9 nia dehan hetan ona, no ida ba padre iha SVD ho versaun tetun no ingles, maib\u00e9 ba Sra. Komisaria ba Direitu Labarik (KNDL) nian Dinorah Granadeiro, ha\u2019u la f\u00f3 no JU,S-nia advogadu sira ba hamutuk Sra. Dinora hasoru Prokurad\u00f3r Jer\u00e1l. To\u2019o iha Minist\u00e9riu P\u00fabliku, Prokurad\u00f3r Jer\u00e1l m\u00f3s hateten katak nia hetan relat\u00f3riu ona liuhosi email,\u201d esplika Barbara.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Xanana Gusmao ba Ajensia Lusa, iha 30 Outubru 2020, hatete dehan nia rekoinese katak nia entrega duni relatoriu Komisaun Justisa no Paz nian ba JU,S. Maibe notisia ida ne\u2019e la esplika pozisaun Xanana nian iha Komisaun Justisa no Paz no mos iha ierarkia igreja nian hodi fo razaun tanba sa mak relatoriu ne\u2019e tenke fo mos ba Xanana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Audensia julgamentu ne\u2019e preside husi Juiz singular Evangelino Belo, Ministeriu Publiku (MP) reprezenta husi Prokurad\u00f3r Matias Soares, no arguidu sira hetan asist\u00e9nsia legal husi ekipa advogadu privadu ne\u2019ebe lideradu husi Miguel Faria.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Julgamentu konaba krime violasaun segredu justisa ne\u2019eb\u00e9 deskonfia involve eis-Diret\u00f3r Komisaun Justisa no Paz (KJP) Dioseze Dili, arguidu Padre Herm\u00ednio F\u00e1tima Gon\u00e7alves, arguidu Jos\u00e9 Cardoso Moreira, Andre Gon\u00e7alves no arguida&nbsp; Libania Martins Amaral,&nbsp; sei kontinua fali iha loron 18 Fevereiru tinan 2022.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Komunikadu Imprensa JU,S nian (08\/02) esplika kronolojikamente kona ba JU,S nia serbisu relasiona ho asesu ba informasaun kona-ba atividade Komisaun Justisa no Paz.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha loron 28 Agostu tinan 2020, JU,S hetan informasaun kona-ba atividade ne\u2019eb\u00e9 Amu Herminio ho funsion\u00e1riu sira seluk hosi Komisaun Justisa no Paz halo iha Oe-cusse, hodi buka hatene ka investiga hakat ne\u2019eb\u00e9 autoridade krimin\u00e1l sira halo iha prosesu investigasaun hasoru Daschbach. Tuir esplikasaun hosi JU,S ba p\u00fabliku, JU,S hatene katak atividade ekipa lidera hosi Amu Herminio iha Oecusse la\u2019os atividade segredu nian.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">JU,S m\u00f3s hato\u2019o publikamente katak hanesan reprezentante leg\u00e1l hosi v\u00edtima sira JU,S halo ona esforsu lubuk ida no halo aprosimasaun oi-oin, inklui halo kontaktu ho Amu Herminio rasik, reprezentante SVD iha Timor-Leste no Roma, Komis\u00e1ria Direitu Labarik, Nuncio no Arkebispu Metropolitana Dili ho intensaun atu buka dalan hodi hap\u00e1ra aktividade sira ne\u2019ebe bele prejudika vitima sira. Aleinde ne\u2019e, JU,S m\u00f3s halo komunikasaun ho eis-doad\u00f3r Topu Honis sira.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Durante audi\u00e9nsia Tribun\u00e1l, Sra. B\u00e1rbara esplika katak nia rasik kontaktu Nuncio iha loron-28 fulan-Agostu hodi hato\u2019o preokupasaun no husu Nuncio nia intervensaun tanba atividade hosi Komisaun Justisa no Paz bele lori impaktu negativu ba v\u00edtima sira. Sra. Barbara Oliveira m\u00f3s esplika ba Tribun\u00e1l katak funsion\u00e1riu rua hosi JU,S ba hasoru Amu Herminio iha loron-1 Setembru no koko esplika ba Amu Herminhio katak tuir loloos Amu Herminio la devia kontinua ho atividade investigasaun sira, inklui buka tuir labarik sira ne\u2019ebe hato\u2019o tiha ona deklarasaun ba Minist\u00e9riu P\u00fabliku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha komunikadu JU,S m\u00f3s hateten katak informasaun iha relat\u00f3riu hosi Komisaun Justisa no Paz ne\u2019eb\u00e9 JU,S hetan asesu hah\u00fa liuhosi Xanana Gusmao, la\u2019os informasaun foun ba B\u00e1rbara no ba ekipa JU,S.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cHo nune hakarak deklara dala ida tan katak, JU,S nia serbisu la\u2019os kontra Igreja ka halo traisaun ba Igreja. Igreja rasik foti ona asaun dixiplin\u00e1r\u00e1r hasoru Daschbasch iha tinan 2018, no hosi n\u00edvel Nuncio, Arkepispu no m\u00f3s SVD iha Dili, Australia no Roma ikus liu nakloke hodi simu JU,S nia reprezentasaun no komprende ona serbisu neeb\u2019\u00e9 JU,S halo. Ho ida-ne\u2019e, ami apresia ba esforsu tomak ne\u2019eb\u00e9 Igreja halo ona\u201d, esplika iha komunikadu imprensa JU,S nian, iha loron 08\/02.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">To\u2019o agora prosesu julgamentu ba kazu violasaun segredu justisa sei kontinua, maski Richard Dasbach rasik hetan tiha ona desizaun Tribunal Oecusse ho sentensa tinan 12 komarka ba kazu abuzu sexual mak nia halo ba labarik sira iha Topu Honis. Kazu violasaun segredu justisa hosi reprezentante Komisaun Justisa no Paz nian hatama hosi Komisaun Diretu Labarik nian tan hetan katak relatoriu ne\u2019e fo informasuan sira mak fo risku ba labarik vitima sira no viola segredu justisa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>By David DC Gusm\u00e3o &amp; Ato Lekinawa Costa Publika sai dokumentu signifika halo publik hatene ka fo sai ba publik kona ba saida mak iha dokumentu ida nia laran. Bainhira dokumentu ida publika ona nia se fo konsequensia ba ema sira mak naran temi iha dokumentu laran. Tinan ida liuba, Komisaun Justisa no Paz halo [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":11463,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[28],"tags":[],"class_list":["post-11460","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-justisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11460","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11460"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11460\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11462,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11460\/revisions\/11462"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11463"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11460"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11460"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11460"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}