{"id":12406,"date":"2022-04-01T16:05:47","date_gmt":"2022-04-01T07:05:47","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=12406"},"modified":"2022-04-01T16:05:51","modified_gmt":"2022-04-01T07:05:51","slug":"ms-kontrata-ema-nain-141-atu-serbisu-iha-programa-malaria-tbc-no-hiv","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2022\/04\/01\/ms-kontrata-ema-nain-141-atu-serbisu-iha-programa-malaria-tbc-no-hiv\/","title":{"rendered":"MS Kontrata Ema nain 141 Atu Serbisu iha Programa Malaria, TBC no HIV"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Reportajen David da Costa Gusmao<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Diret\u00f3r Rekursu Umanu Minist\u00e9riu Sa\u00fade (MS), Augostu Joaquin Pinto informa Minist\u00e9riu Sa\u00fade (MS) ohin kontratu tan ona ema hamutuk 141 atu haforsa servisu sa\u00fade nian iha programa Malaria Tuberkulosis (TBC) no Human Immunodeficiency Virus (HIV).<\/p>\n\n\n\n<p>Nia dehan Durante sira nia salariu ne&#8217;e mai husi fundu global, maibe tuir akordu kooperasaun entre MS ho fundu Global, gradualmente &nbsp;maluk sira ne&#8217;ebe servisu ba iha programa Malaria, HIV no TBC, no ohin &nbsp;MS lori fali mai iha responsabilidade MS nian.<\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8220;Entaun tinan ida ne&#8217;e ita kontratu ba sira hamutuk 141, \u00a0ho durasaun tinan ida no sira servisu iha Programa Malaria, HIV no TBC iha munisipiu 13 inklui RAEOA. RAEOA ita halo tia ona iha semana rua liu ba, depois ida ohin ita halo ba iha munisipiu Dili nian. No semana ohin ita sei halo ba munisipiu sira seluk atu kompleta numeru ida 141 ne&#8217;e,&#8221; <\/em>dehan Diretor Augostu <\/p>\n\n\n\n<p>Nia haktuir Ho forsa traballu ne&#8217;e sira atu haforsa liu tan sistema saude, oinsa atu f\u00f3 prestasaun diak, iha area programa tolu ne&#8217;ebe &nbsp;maka iha hamesan programa Malaria, HIV no TBC<\/p>\n\n\n\n<p>Entertantu iha dados Ministeriu Sa\u00fade (MS), funsionariu publiku iha MS hamutuk 5 mil ital. &nbsp;iha 3 Mil ital ne&#8217;e rejime espesial, no &nbsp;2 mil ital ne&#8217;e rejime jeral.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha fatin hanesan Administrad\u00f3r husi Fundu Global, Noe Gaspar, dehan, ohin Ministeitu Sa\u00fade hamutuk ho divizaun Fundu Golbal, hala&#8217;o transfer\u00e9nsia funsion\u00e1riu ne&#8217;eb\u00e9 durante ne&#8217;e servisu ona iha sistema sa\u00fade kuaze tinan 10 ba leten iha programa Malaria, HIV nk TBC ne&#8217;eb\u00e9&nbsp; reforsa tebes implentasaun programa fundu global nia iha Timor-Leste.<\/p>\n\n\n\n<p>Ho ida ne&#8217;e hanesan &nbsp;kometimentu governu Timor nina ba fundu global katak komesa tinan ida ne&#8217;e ba ohin, funsionariu ne&#8217;eb\u00e9 maka finasia hosi Fundu global sei transfere ba iha sistema sa\u00fade hodi reforsa implentasun programa sa\u00fade hodi nune&#8217;e bele garante&nbsp; sustentabilidade programa saude nian iha futuru.<\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8220;Tanba ne&#8217;e maka ita nia governu liuhosi MS \u00a0rekruta sira\u00a0 hodi \u00a0tama iha sistema governu ninia, hanesan funsionariu kontratadu. Mas karik iha futuru aplikasaun ba funsionariu premanente ne&#8217;eb\u00e9 iha sira bele ba \u00a0aplika hodi sai \u00a0funsionariu premanente,&#8221; <\/em>Tenik nia.<\/p>\n\n\n\n<p>Nia haktuir Akordu fundu Global ho MS ne&#8217;e hahu iha tinan 2005 to&#8217;o &nbsp;2023 sei kontinua lao hela, mas esperansa boot, &nbsp;atu tinan oin halo komunikasaun ho fundu Golbal, iha tinan oin bele dezenvolve fali proposta foun hodi kontinua nafatin servisu hodi luta ba &nbsp;povu saudavel iha Timor Leste ne&#8217;ebe saudavel, liuliu oinsa atu &nbsp;eradika &nbsp;moras Malaria, hapara moras TBC, nune&#8217;e m\u00f3s ilumina HIV.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportajen David da Costa Gusmao Diret\u00f3r Rekursu Umanu Minist\u00e9riu Sa\u00fade (MS), Augostu Joaquin Pinto informa Minist\u00e9riu Sa\u00fade (MS) ohin kontratu tan ona ema hamutuk 141 atu haforsa servisu sa\u00fade nian iha programa Malaria Tuberkulosis (TBC) no Human Immunodeficiency Virus (HIV). Nia dehan Durante sira nia salariu ne&#8217;e mai husi fundu global, maibe tuir akordu kooperasaun [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":12407,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[64],"tags":[],"class_list":["post-12406","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-saude"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12406","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12406"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12406\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12408,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12406\/revisions\/12408"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12407"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12406"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12406"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12406"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}