{"id":12409,"date":"2022-04-01T16:25:53","date_gmt":"2022-04-01T07:25:53","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=12409"},"modified":"2022-04-01T18:01:35","modified_gmt":"2022-04-01T09:01:35","slug":"observasaun-periodu-kampana-no-eleisaun-prezidensial-2022","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2022\/04\/01\/observasaun-periodu-kampana-no-eleisaun-prezidensial-2022\/","title":{"rendered":"Observasaun Per\u00edodu Kampa\u00f1a no Eleisaun Prezidensi\u00e1l 2022"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Hakerek nain Mois\u00e9s Vicente<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Introdusaun<\/strong><\/p>\n\n\n\n<pre class=\"wp-block-preformatted\">Artigo ida ne\u2019e analiza kona-b\u00e1 observasaun per\u00edodo kampa\u00f1a eleitor\u00e1l no eleisaun presidensial primeiru volta, nomos Lei-Inan konstituisaun da Rep\u00fablica Democr\u00e1tica de Timor-Leste. Nasaun Rep\u00fablica Democr\u00e1tica de Timor-Leste (RDTL) adopta sistema Semi-Presidensial no sistema Demokrasia. Iha sistema Semi-Presidensial iha nia orgaun soberania hat (4), maka Presidente da Rep\u00fablica (PR), Parlamentu Nasional (PN), Governo no Tribunal Rekursu (TR). Saida maka lia fuan Demokrasia?. Demokrasia mai husi lian Yunani, <em>Demos<\/em> katak Povu, <em>Cracy <\/em>katak regulamentu ka husi <em>role by<\/em>. Demokrasia katak nain maka povu hodi kontrola ukun nain sira ne\u2019ebe ukun durante tinan lima nia laran, iha buat ruma ladiak bele troka fali ho ema seluk.<em>A democracia \u00e9 uma forma de Governo em que todos os cidad\u00e3os t\u00eam direitos iguais para tomar decis\u00f5es que podem mudar suas vidas. A democracia permite que os cidad\u00e3os participem-diretamente ou por meio de representantes-na formula\u00e7\u00e3o, desenvolvimento e elabora\u00e7\u00e3o de leis. <\/em>Iha ne\u2019eb\u00e9 tuir teoria <em>Abraham Lincoln<\/em> hatete katak <em>A democracia \u00e9 um sistema de Governo organizado pelo povo, pelo povo e para o povo. <\/em>Timor-Leste adopta ona sistema Demokrasia tenke liu husi povu maka deside hili nia ukun nain sira ne\u2019eb\u00e9 hakarak tur iha kadeira manas hanesan Prezidente Republika (PR) tenke liu husi dalan Eleisaun Prezidensial. Kada tinan lima povu maka tenke nain ba Demokrasia atu hili Prezidente da Republika, hili ba eleisaun Parlamentar no hili ba eleisaun Xefe do Suco sira. <\/pre>\n\n\n\n<p>Iha Timor-Leste mos halo ona Eleisaun Presidensial ba dala 5, depois Timor-Leste hetan nia Restaurasaun RDTL iha 20 Maiu 2002 liuba. Ba Dahuluk Eleisaun Presidensial iha fulan April 2002-2007 povu f\u00f3 fiar ba, Jos\u00e9 Alexandre Kay Rala Xanana Gusm\u00e3o. Daruak Eleisaun Presidensial tinan 2007-2012 povu f\u00f3 fiar ba, Dr. Jos\u00e9 Manuel Ramos Horta. Datoluk Eleisaun Presidensial tinan 2012-2017, povu f\u00f3 fiar ba, Jos\u00e9 Maria Vasconcelhos \u201cTaur Matan Ruak\u201d. Dahaat Eleisaun Presidensial tinan 2017-2022 povu f\u00f3 ba, Dr. Francisco Guterres \u201cL\u00fa-Olo\u201d. Dalima Eleisaun Presidensial segundo ronde agora dadaun sei mai iha loron 19 Abril 2022 povu sei fiar metin no povu sei f\u00f3 votos konfiansa ba Presidente Republika foun maka Dr. Jos\u00e9 Manuel Ramos Horta ba mandatu 2022-2027. Entre kandidatu Prezidente Republika nain rua ne\u2019e, se maka manan ita hotu nia Prezidente da Rep\u00fablika tinan liman ne\u2019e nian.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Baze Legal ba Eleisaun Presidensial 2022<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Atual Presidente da Rep\u00fablica (PR), Dr. Francisco Guterres \u201cL\u00fa-Olo\u201d f\u00f3 sai iha Jornal da Rep\u00fablica, Decreto do Prezidente Republika no. 2\/2022 de 15 de Janeiru kona-b\u00e1 &nbsp;Marca a data para a elei\u00e7\u00e3o para Presidente da Rep\u00fablic. Nos termos da al\u00ednea c) do artigo 86.\u00ba da Constitui\u00e7\u00e3o da Rep\u00fablica Democr\u00e1tica de Timor-Leste, relativamente aos outros \u00f3rg\u00e3os, compete ao Presidente da Rep\u00fablica marcar, nos termos da lei, o dia das elei\u00e7\u00f5es para o Presidente da Rep\u00fablica e para o Parlamento Nacional. Por sua vez, determina o artigo 12.\u00ba da Lei Eleitoral para o Presidente da Rep\u00fablica, aprovado pela Lei n.\u00ba 7\/2006, de 28 de dezembro e alterada pela Lei n.\u00ba 5\/2007, de 28 de mar\u00e7o, pela Lei n.\u00ba 8\/2011, de 22 de junho, pela Lei n.\u00ba 2\/2012, de 13 de janeiro, pela Lei n.\u00ba 7\/2012, de 1 de mar\u00e7o, pela Lei n.\u00ba 4\/2017, de 23 de fevereiro e pela Lei n.\u00ba 15\/2021, de 14 de julho, o Presidente da Rep\u00fablica, consultados o Governo e os partidos pol\u00edticos com assento parlamentar, fixa, por decreto, a data da elei\u00e7\u00e3o do Presidente da Rep\u00fablica com a anteced\u00eancia m\u00ednima de sessenta dias. Se nenhum dos candidatos obtiver mais de metade dos votos validamente expressos procede-se a uma segunda vota\u00e7\u00e3o, sendo que essa segunda vota\u00e7\u00e3o, conforme resulta do n.\u00ba 2 do artigo 12.\u00ba da Lei Eleitoral para o Presidente da Rep\u00fablica, se realiza no trig\u00e9simo dia subsequente ao da primeira vota\u00e7\u00e3o e n\u00e3o carece de convoca\u00e7\u00e3o mediante decreto presidencial. Face ao supra exposto, o Presidente da Rep\u00fablica, nos termos do disposto da al\u00ednea c) do artigo 86.\u00ba da Constitui\u00e7\u00e3o da Rep\u00fablica Democr\u00e1tica de Timor-Leste, conjugado com o artigo 12.\u00ba da Lei n.\u00ba 7\/2006, de 28 de dezembro, na sua atual reda\u00e7\u00e3o, decreta: As elei\u00e7\u00f5es para o Presidente da Rep\u00fablica s\u00e3o marcadas para o dia 19 de mar\u00e7o de 2022.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Husu Presidente da Rep\u00fablica Eleitu Husi Povu La\u2019o Tuir Konstituisaun da RDTL<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Iha sorin seluk, papel Presidente da Rep\u00fablica ne\u2019e klaru wainhira povu f\u00f3 fiar ona ba Prezidente Republika eleitu foun no halo tuir no hatur ona iha lei Inan Konstituisaun da RDTL Artigu 74, hatete katak 1. Prezidente-Rep\u00fablika maka Xefe-Estadu, s\u00edmbulu no garantia independ\u00e9nsia nasion\u00e1l no unidade Estadu nian, no instituisaun demokr\u00e1tika sira-nia funsionamentu regul\u00e1r. 2. Prezidente-Rep\u00fablika maka Komandante A\u2019as liu Forsas Armadas nian. <em>1. O Presidente da Rep\u00fablica \u00e9 o Chefe do Estado, s\u00edmbolo e garante da independ\u00eancia nacional, da unidade do Estado e do regular funcionamento das institui\u00e7\u00f5es democr\u00e1ticas. 2. O Presidente da Rep\u00fablica \u00e9 o Comandante Supremo das For\u00e7as Armadas.<\/em><em> <\/em>Antes atu sai Prezidente Republika, iha Konstituisaun da RDTL iha Artigu 75hatete nune\u2019e1. Bele tuir kandidatura ba Prezidente Rep\u00fablika sidadaun timoroan sira-ne\u2019eb\u00e9, iha ilas hotu tuirmai ne\u2019e: a) Sidadaun nanis; b) Iha tinan m\u00ednimu 35; c) Ho kapasidade di\u2019ak; d) Ne\u2019eb\u00e9 hetan proposta husi sidadaun hili-na\u2019in m\u00ednimu nain rihun lima. 2. Prezidente-Rep\u00fablika kaer mandatu too tinan lima nia laran no ninia knaar remata wainhira Prezidente foun simu pose. 3. Prezidente-Rep\u00fablika nia mandatu bele hetan renovasaun dala-ida de\u2019it. Hotu ida ne\u2019e maka povu mos sei ba tuir eleisaun hodi vota iha kada centru votasaun nian iha Artigu 76 (Eleisaun)1. Atu sai Prezidente-Rep\u00fablika, sei hili tuir sufr\u00e1jiu univers\u00e1l, livre, diretu, sekretu no idaidak. 2. Eleisaun Prezidente-Rep\u00fablika nian banati tuir sistema man\u00e1n ho votu barakliu husi votu hotu-hotu ne\u2019eb\u00e9 v\u00e1lidu, la sura votu ne\u2019eb\u00e9 la v\u00e1lidu. 3. Wainhira kandidatu sira hetan votu hanesan, sei hala\u2019o fali eleisaun dala ida tan, liu tiha loron tolu nulu husi loron votasaun ida foin liu b\u00e1 kotuk. 4. Iha eleisaun da rua, kandidatu na\u2019in rua ne\u2019eb\u00e9 hetan liu votu no la hasai sira-nia kandidatura mak bele tuir.<\/p>\n\n\n\n<p>Wainhira povu f\u00f3 fiar ba kandidatu Presidente Republika ne\u2019eb\u00e9 maka povu konfiansa ba liga ho Artigu 77 (Simu knaar no juramentu), 1. Prezidente-Rep\u00fablika sei simu investidura husi Prezidente Parlamentu Nasion\u00e1l nian no simu pose, tuir serim\u00f3nia p\u00fablika, iha Deputadu no reprezentante \u00f3rgaun-soberania sira seluk ninia oin. 2. Prezidente foun sei simu pose iha loron ikus Prezidente-Rep\u00fablika tuan ninia mandatu, eh Prezidente nia tuur-fatin mamuk hela karik, Prezidente foun sei simu pose iha loron ualu liutiha loron publikasaun rezultadu eleisaun nian. 3. Iha atu-ofisi\u00e1l investidura, Prezidente-Rep\u00fablika sei halo juramentu tuir mai ne\u2019e: <em>\u201cHa\u2019u jura ba Maromak, ba Povu no ba ha&#8217;u-nia onra katak ha\u2019u sei halo tuir loloos knaar ne\u2019eb\u00e9 ha\u2019u simu, halo tuir no haruka halo tuir Lei-Inan no lei-oan sira no f\u00f3 ha\u2019u-nia kbiit no kapasidade tomak atu tuba-netik no hametin ukun an rasik no unidade nasaun nian.\u201d <\/em>Artigu 78 (Inkompatibilidade), Prezidente-Rep\u00fablika labele iha kargu pol\u00edtiku seluk eh knaar p\u00fabliku iha nivel nasion\u00e1l no m\u00f3s, iha kazu seluk, hala\u2019o knaar privadu. Artigu <em>79 <\/em>(Hat\u00e1n ba krime no obrigasaun ba konstituisaun) 1. Prezidente-Rep\u00fablika sei iha imunidade wainhira hala\u2019o ninia knaar. 2. Prezidente Rep\u00fablika sei hat\u00e1n ba Tribun\u00e1l Supremu Justisa nian, kona-ba krime ne\u2019eb\u00e9 akontese wainhira hala\u2019o nia knaar, no m\u00f3s violasaun momoos no boot kona-ba nia obrigasaun Konstitusion\u00e1l 3. Sei hah\u00fa prosesu ne\u2019e iha Parlamentu Nasion\u00e1l tuir proposta husi baluk-lima ida (1\/5) ho deliberasaun aprovadu tuir maioria baluk-tolu rua (2\/3) husi Deputadu hotu-hotu. 4. Plen\u00e1riu Tribun\u00e1l Supremu Justisa nian mak sei f\u00f3-sai sentensa iha prazu m\u00e1simu loron 30 nia laran. 5. Kondenasaun ne\u2019e katak Prezidente nia knaar remata ona no m\u00f3s labele eleitu fali tan. 6. Krime balu ne\u2019eb\u00e9 la kona-ba hala\u2019o knaar nian, Prezidente-Rep\u00fablika sei hat\u00e1n m\u00f3s iha Tribun\u00e1l Supremu Justisa nian, ne\u2019eb\u00e9 iha kazu kondenasaun sei hetan hanesan hakotu Prezidente nian knaar wainhira nia hetan kondenasaun tama kadeia<em>. <\/em>7. Iha kazu f\u00f3-sai ona iha n\u00fameru uluk ba, Parlamentu Nasion\u00e1l mak sei hola inisiativa harii fali imunidade konforme lia-banati iha n\u00fameru 3 Artigu ne\u2019e nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Artigu 80 (Auz\u00e9nsia) 1. Prezidente-Rep\u00fablika labele sai husi territ\u00f3riu nasion\u00e1l se la iha konsentimentu Parlamentu Nasion\u00e1l nian eh, Parlamentu la halibur karik, tenki hetan konsentimentu husi Komisaun Permanente. 2. La kumpre regra iha no.1 hanesa determina iha artigu ne\u2019e karik, nia sei bele lakon ninia kargu, tuir lei haruka iha artigu nia regra uluk ba. 3. Wainhira atu halo viajen partikul\u00e1r, ho durasaun lato\u2019o loron sanulu resin lima, la presiza husu lisensa ba Parlamentu Nasion\u00e1l, maib\u00e9, Prezidente-Rep\u00fablika tenke hato\u2019o ko\u00f1esimentu ba Parlamentu Nasion\u00e1l. Artigu 81 (Ren\u00fansia ba mandatu) 1. Prezidente-Rep\u00fablika bele haruka mensajen ba Parlamentu Nasion\u00e1l atu renunsia husi nia mandatu. 2. Ren\u00fansia ne\u2019e sei sai efetivu wainhira Parlamentu Nasion\u00e1l simu ona ko\u00f1esimentu liu husi mensajen, maski ikus mai mak foin f\u00f3-sai iha jorn\u00e1l ofisi\u00e1l. 3. Wainhira Prezidente-Republika renunsia ninia kargu, nia labele kandidatu fali iha eleisaun Oin mai, nune\u2019e m\u00f3s iha tinan lima nia laran tuir kedas ninia ren\u00fansia. Artigu 82 (Mate, Ren\u00fansia ka Inkapasidade Permanente) 1. Prezidente-Rep\u00fablika mate, renunsia ka iha inkapasidade permanente karik, Prezidente Parlamentu Nasion\u00e1l nian mak sei hala\u2019o daudauk ninia knaar tomak, wainhira simu tiha pose iha Deputadu no representante \u00f3rgaun soberania seluk tan sira-nia oin, sei simu nia investidura husi Prezidente Parlamentu Nasion\u00e1l nian ne\u2019eb\u00e9 sei kaer dadauk kargu ne\u2019e. 2. Tribun\u00e1l Supremu Justisa nian maka sei deklara inkapasidade permanente no nia mak sei verifika Prezidente-Rep\u00fablika nia mate ka lakon kargu. 3. Eleisaun ba Prezidente-Rep\u00fablika foun tan mate, ren\u00fansia, inkapasidade permanente tenke halo iha loron sianulu nia laran liutiha, verifikasaun ka deklarasaun. 4. Sei foti fali Prezidente-Rep\u00fablika ida ho mandatu foun. 5. Prezidente eleitu lakohi simu karik kargu, mate tiha ka hetan inkapasidade permanente, lia-banati artigu ida ne\u2019e nian sei aplika tan fali.<\/p>\n\n\n\n<p>Artigu 83 (Kazu exesion\u00e1l sira)1. Tan mate, ren\u00fansia ka inkapasidade permanente ne\u2019eb\u00e9 akontese iha situasaun exesion\u00e1l hanesan funu eh emerj\u00e9nsia naruk, eh hetan susar kona-ba orden t\u00e9knika eh materi\u00e1l, ne\u2019eb\u00e9 define tuir lei, no labele hala\u2019o eleisaun Prezidente-Rep\u00fablika tuir sufr\u00e1jiu univers\u00e1l hanesan iha Artigu 76, Parlamentu Nasion\u00e1l nian maka sei hili ida husi sira-nia leet atu sai nu\u2019udar Prezidente, liu tiha loron 90 tuirmai nia laran. 2. Iha kazu temi tiha ona iha n\u00fameru ida liub\u00e1 ne\u2019e, Prezidente-Rep\u00fablika eleitu sei kumpre de\u2019it tempu ne\u2019eb\u00e9 falta ba mandatu atu hotu, hafoin nia bele kandidata an ba eleisaun ida be tuir mai. Artigu 84 (Substituisaun no interinidade)1. Wainhira iha impedimentu tempor\u00e1riu ba Prezidente-Rep\u00fablika, Prezidente Parlamentu Nasion\u00e1l mak sei hala\u2019o ninia knaar eh, ida-ne\u2019e labele karik, ninia substitutu. 2. Mandatu nu\u2019udar Deputadu husi Prezidente Parlamentu Nasion\u00e1l ka ninia substitutu ninian, sei suspende kedas iha tempu ne\u2019eb\u00e9 Prezidente hala\u2019o, nu\u2019udar substituisaun ka kaer daudauk, Prezidente-Rep\u00fablika nia knaar. 3. Wainhira nu\u2019udar Prezidente-Rep\u00fablika, substitutu ka interinu, Deputadu nia knaar sei Ema seluk mak kaer, halo tuir rejimentu Parlementu Nasion\u00e1l nian. No kontinuasaun iha Artigu 85 Kompet\u00e9nsia Rasik, 86 Kompet\u00e9nsia kona-ba \u00f3rgaun sira seluk, 87 Kompet\u00e9nsia kona-ba relasaun internasion\u00e1l, 88 Promulgasaun no Vetu, 89 Asaun Prezidente Interinu nian, 90 Konsellu-Estadu, 91 Kompet\u00e9nsia, organizasaun no funsionamentu Konsellu-Estadu nian.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Observasaun Iha Kampa\u00f1a Eleitor\u00e1l no Eleisaun Presidensial Loron 19 Marsu 2022<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Iha parte seluk, tuir hakerek nain nia observasaun no monitorizasaun hahu husi per\u00edodo kampa\u00f1a eleitoral no ba to\u2019o iha Eleisaun Prezidensial iha 19 Marsu 2022. Iha tempu kampa\u00f1a ne\u2019e hahu primeiru kandidatu Prezidente Republika &nbsp;sira hamutuk 16 ne\u2019e, ida-idak tenke hala\u2019o nia kampa\u00f1a bazei ba or\u00e1riu kampa\u00f1a ne\u2019eb\u00e9 f\u00f3 sai husi Comisaun Nasional Eleisaun (CNE). Nune\u2019e kandidatu PR sira komesa ba halo kampa\u00f1a ba sidadaun sira iha teritoriu nasional Timor laran nomos iha rai estranjeiru ka diaspora sira, no kandidatu PR balu halo kampa\u00f1a liu husi media sosial deit, media RTTL.EP, GMNTV, Radio Timor-Leste, jornais sira, fahe brosura. Iha tempu kampa\u00f1a ne\u2019e kandidatu PR sira balu halo deit dor to dor, balu koalia iha kampu futebol sira. Durante kampa\u00f1a ne\u2019e mos, lei eleitoral bandu, labele lori labarik sira labele partisipa iha kampa\u00f1a kandidatur PR nia, maib\u00e9 iha tere\u00f1u sidadaun balu kontinua lori nia oan sira mai tuir ka partisipa iha kampa\u00f1a politika kada kandidatu Prezidente Republika ida-idak nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Kandidatu PR balu husi n\u00fameru 6, Dr. Francisco Guterres \u201cL\u00fa-Olo no kandidatu PR n\u00fameru 14 ladun koalia programa maib\u00e9 barak liu maka sukit malu probema pasadu nian. Exemplu kandidatu PR numeru 6, Dr. Francisco Guterres \u201cL\u00fa-Olo, halo kedan ataka iha palku kampa\u00f1a nia liu-liu Irm\u00e3o ka Camarada Jos\u00e9 Nakfilak ataka no soe lia makas ba maun Xanana ho kandidatura PR, n\u00fameru 14, Dr. Jos\u00e9 Ramos Horta, lori ho musika sira Artista C\u00e9sario nia ho nia titlu <em>\u201cMean Manan Metin.., Mutin Baku Fila Sayang\u2026\u201d. <\/em>No musika sira seluk husi kandidatu PR, n\u00fameru 14, Jos\u00e9 Ramos Horta, balas fali dehan <em>\u201cMean tidin kidun\u2026\u201d, <\/em>ne\u2019eb\u00e9 f\u00f3 sai iha chanel <strong><em>Youtube <\/em><\/strong>barak los.&nbsp; Wainhira halo kampa\u00f1a iha munisipiu sira sempre sukit malu problema pasadu, ida-idak sura nia kolen. Musika ida ne\u2019e tuir hakerek nain hare\u2019e no observasaun katak nakonu ho tendensia abuza malu ema seluk hodi la gosta ba kandidatu PR, Dr. Jose Ramos Horta nia. Dala ruma&nbsp; sidadaun sira ne\u2019eb\u00e9 tuir kampa\u00f1a halo kontenti kandidatu PR sira balu deit. Maib\u00e9 sidadaun sira ferik, katuas no joventude sira, ema ho difisiente matan agora matenek los, dala ruma iha kampa\u00f1a sira hanesan ne\u2019e balu ninia hakarak ne\u2019e ROMANTIS deit <em>(Rombongan Makan Gratis)<\/em> buka rame deit. Sa tan kandidatu PR balu la koalia programa ba tinan lima nia ne\u2019e atu halo saida?. No kandidatu feto PR balu, nia manan karik sei sobu ka hatun Parlamentu Nasional. Husi Observasaun ba kampa\u00f1a eleitor\u00e1l no eleisaun presidensial nia primeiru ronde maka husi Observador\/Monitorizador Nasional sira hanesan Comiss\u00e3o Nacional de Elei\u00e7\u00f5es (CNE), Provedoria Direitus Humanos e Justisa (PDHJ), OIPAS, Fundasaun Mahein (FM), no Observador Internasional Uniaun Europea, CPLP no seluk-seluk tan.<\/p>\n\n\n\n<p>Hare husi rezultadu provisoriu primeiru volta nian katak tuir dadus husi rezultado ne\u2019eb\u00e9 hakerek nain asesu iha media <em>Lafaek News<\/em> asesu iha Tribunal Rekursu (TR), Kandidatu PR, Isabel da Costa Ferreira hetan votus 4.219 (0.6%), Hermes da Costa Correia Barros 8.030 (1.2%), Maria \u00c2ngela Freitas da Silva 711 (0.1%), Rogeiro Tiago de F\u00e1tima Lobato 2.058 (0.3%), Anacleto Bento Ferreira 13.204 (2.0%), Dr. Francisco Guterres \u201cL\u00fa-Olo\u201d 144.282 (22.1%), Maria Helena de Jesus Pires (Milena Pires) 5430 (0.8%), Tito da Costa Crist\u00f3v\u00e3o (Lere Anan Timur) 49.314 (8.6%), Armanda Berta dos Santos 56.690 (8.7%), Anteiro Bendito da Silva 1.562 (0.2%), Const\u00e2ncio da Concei\u00e7\u00e3o Pinto 2.520 (0.4%), Virg\u00edlio da Silva Guterres 1.720 (0.3%), Martinho Germano da Silva Gusm\u00e3o 8.598 (1.3%), Dr. (Jos\u00e9 Manuel Ramos Horta 303.477 46.6%), Felisberto Ara\u00fajo Duarte 2.709 (0.4%), no mos Mariano Assanami Sabino hetan votus hamutuk 47.334 no (7.3%). Dadus rezultadu Eleisaun Prezidensial, eleitores Inscritos hamutuk 859.631, Eleitores votantes 664.106, Taxa partisipasaun 77.26%, Votos validos 651.859 (98,16%), Votos branco 3.743 (0.56%), votus nulos 8.386 (1.26%), Votos Rezeitados 65 (0.01%).<\/p>\n\n\n\n<p>Los duni tuir hakerek nain nia hare\u2019e, saida maka rezultadu iha kampa\u00f1a husi kandidatur PR 16 ne\u2019e, sidadaun sira ferik, katuas no joventude sira, ema difisiente matan ba tun direitu iha centru votasaun iha territoriu nasional Timor laran no iha dispora (rai liur) sidadaun sira barak liu maka hakarak vota ba kandidatu PR, Dr. Jos\u00e9 Manuel Ramos Horta manan PR iha ne\u2019eb\u00e9 ho nia votus 303.477&#215;100\/664.106 no &nbsp;hetan 46,6% no Dr. Francisco Guterres \u201cL\u00fa-Olo\u201d mos manan no hetan deit votus 144.282&#215;100\/664.106 no hetan 22,1%. Husi rezultadu provizoriu apuramentu nasional husi Comiss\u00e3o Nacional de Elei\u00e7\u00f5es (CNE) hatudu laiha kandidatu PR ida ne\u2019eb\u00e9 atinji metade votu ho validu 50%+1, hodi eleitu ba Prezidente Republika iha primeira volta. Maib\u00e9 entre kandidatu PR husi 16 ne\u2019e so kandidatu nain rua maka pasa ba segunda volta maka kandidatur PR 1. Dr. Jos\u00e9 Manuel Ramos Horta no 2. Dr. Francisco Guterres \u201cL\u00fa-Olo\u201d, iha tempu badak sei hahu halo nia kampa\u00f1a Segundo volta hahu 2 Abril to\u2019o 16 Abril 2022, no votasaun ba eleisaun PR iha 19 Abril 2022. &nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Rekomendasaun<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Iha lidun seluk, lei eleit\u00f3ral hatete katak sidadaun hotu-hotu iha direitu atu ezerse sira nia direitu atu ba vota bazeia ba kartaun eleit\u00f3ral ne\u2019eb\u00e9 rejistadu ona. Peri\u00f3du Eleisaun Prezid\u00e9nsial 2022, Sekretariu Tekniku Administrasaun Eleitoral (STAE) loke rejistrasaun ba sidadaun hotu-hotu atu vota iha sentru paralelu ne\u2019eb\u00e9 STAE estabelese ona iha Dili, nune\u2019e bele vota iha sentru Paralelu sira, kuandu la iha tempu atu hala\u00f3 viajen ba munis\u00edpiu ka suku sira ne\u2019eb\u00e9 rejistadu kartaun eleit\u00f3ral ba. Kontinua husi mos iha STAE sei la hala\u2019o rejistu foun ba eleitor sira ne\u2019eb\u00e9 atu vota iha sentru votasaun paralelu iha eleisaun segundu volta, no mantein nafatin rejistrasaun iha primeira volta ne\u2019eb\u00e9 rejistadu. Situasaun ida ne\u2019e sei hamenus taxa partisipasaun iha eleisaun segunda volta nian. Bainhira sidadaun sira ne\u2019e kontinua ba sira nia suku ida-idak tuir kartaun eleit\u00f3ral, sei mosu risku sira nee afeta ba ema seluk nia vida. Sidadaun barak mak la iha konsiensia atu ba tuir eleisaun, tamba sei halo gastu barak halo viajen husi sidade Dili ba sira nia Suku.<\/p>\n\n\n\n<p>Husu mos ba STAE ba futuru mai prepara mos kontinua ba ema ho difisiente matan susar tebes atu hare voletim de votos iha centru votasaun. Husu mos ba parte Governo nia mos atu hare iha futuru mai parte infraestrutura sira hanesan Estrada ladun diak, ponte balu mos laiha, telekomunikasaun ladun iha, eletrisidade fatin balu ladun iha area rurais iha Munisipiu balu liu-liu iha Suku balu no iha Aldeia balu sei kontinua susar tebes duni. Rekomenda ba STAE no CNE, iha pasiente barak mak la ezerse nia direitu ba vota iha eleisaun primeiru volta, tan ne\u2019e husi STAE no CNE atu hadia atendimentu iha Ospital sira, nune\u2019e pasiente sir abele ezerse sira nia direitu ba vota iha eleisaun segunda volta.<\/p>\n\n\n\n<p>Atu taka, apresia mos ba Komando Jeral Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste (PNTL) ho nia membru Ekipa PNTL tomak inklui FALINTIL-Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL), no instituisaun Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste ne\u2019eb\u00e9 durante ne\u2019e garante ona seguransa masimu ba kampa\u00f1a eleitor\u00e1l no iha eleisaun Presidensial to\u2019o anunsia rezultadu iha Tribunal Rekursu. Mesmu durante fulan ida ita nia rai doben Timor realiza no hala\u2019o ninia demokrasia hodi hili Prezidente Republika foun, jeralmente situasaun lao diak no hakmatek tanba hetan seguransa masimu husi Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste. Maske iha krime eleitoral balu akontese durante kampa\u00f1a eleitor\u00e1l iha munis\u00edpiu balun hanesan Munis\u00edpiu Viqueque, Munis\u00edpiu Baucau, Munis\u00edpiu Manufahi no iha kapital Dili, maib\u00e9 ida ne\u2019e la impede prosesu Eleisaun Prezidensial. Hein katak instituisaun PNTL iha kampa\u00f1a eleitor\u00e1l ba segunda volta no eleisaun presidensial segunda volta sei diak liu tan kontinua hatudu profesionalismo ba nia povu. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><em><strong>*(Hakerek Na\u2019in: Alumni Universidade da Paz-(UNPAZ), Faculdade de Direito no Institutu Superior Cristal-Departemento Sociologia no Ativista. Artigo ida ne\u2019e larepresenta institusaun ne\u2019eb\u00e9 hakerek na\u2019in haknar ba, maib\u00e9 idea no argumentu sira ne\u2019eb\u00e9 lekar iha artigu ne\u2019e nudar opini\u00e3o peso\u00e1l. Iha sujestaun ruma bele haruka iha telefone +67077291406 ou e-mail: <a href=\"mailto:moisesvicente59@yahoo.com\">moisesvicente59@yahoo.com<\/a>\u00a0)\u00a0\u00a0<\/strong><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek nain Mois\u00e9s Vicente Introdusaun Artigo ida ne\u2019e analiza kona-b\u00e1 observasaun per\u00edodo kampa\u00f1a eleitor\u00e1l no eleisaun presidensial primeiru volta, nomos Lei-Inan konstituisaun da Rep\u00fablica Democr\u00e1tica de Timor-Leste. Nasaun Rep\u00fablica Democr\u00e1tica de Timor-Leste (RDTL) adopta sistema Semi-Presidensial no sistema Demokrasia. Iha sistema Semi-Presidensial iha nia orgaun soberania hat (4), maka Presidente da Rep\u00fablica (PR), Parlamentu Nasional [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4769,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-12409","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12409","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12409"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12409\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12412,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12409\/revisions\/12412"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4769"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12409"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12409"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12409"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}