{"id":1251,"date":"2019-10-08T15:41:30","date_gmt":"2019-10-08T15:41:30","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=1251"},"modified":"2019-10-08T15:41:36","modified_gmt":"2019-10-08T15:41:36","slug":"asumtu-ambiental-importante-papel-jornalista-nian-halo-advokasia-no-muda-prespektiva-sosiade","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2019\/10\/08\/asumtu-ambiental-importante-papel-jornalista-nian-halo-advokasia-no-muda-prespektiva-sosiade\/","title":{"rendered":"Asumtu Ambiental Importante, Papel Jornalista nian Halo Advokasia no Muda Prespektiva Sosiade"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Reportazen Santina Lucia da Costa<\/strong><\/em><\/p>\n<p><em><strong>Editor: Zevonia Vieira\u00a0<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Environmentu nudar issue importante ihaera globalizasaun, ema hotu preokupa ho mudansa klimatika ne\u2019ebe mak fo risku ba moris ema no animal sira.<\/p>\n<p>Liu hosi treinamentu konaba media ho enviromentu, ne\u2019ebe realiza hosi Konselho Imprensa Timor-Leste, servisu hamutuk ho Sekretariu Estadu Ambiente [SEA].<\/p>\n<p>Ba jornalista sira Sekretario Estadu Ambiente, Dem\u00e9trio do Amaral de Carvalho hateten, treinamentu ida ne\u2019e, atu hasae ko\u00f1esimentu jornalista sira nian, kona-ba asuntus ambiental iha Timor, atu nune\u2019e asuntu ambiental sai fatin ne\u2019eb\u00e9 naton ba media imprimi, eletr\u00f3nika no media online, hodi bele ajuda halo sensibilizasaun, halo kobertura ba asuntus ambiental, ne\u2019eb\u00e9 ohin loron haree katak sai problema mundial,<em> \u201cita hotu hatene Timor-Leste risku ba dezastre , nom\u00f3s ba rikusoin biodiversidade aas teb-tebes, maib\u00e9 ita la f\u00f3 importansia hodi hatene katak riku soin biodiversidade ne\u2019e, rikusoin ida ne\u2019eb\u00e9 la hotu se wainhira ita maneja didiak\u201d.<\/em><\/p>\n<p>Sekretariu Estadu mos hateten katak media nia papel importante, tanba ne\u2019e mak treinamentu loron haat ne\u2019e f\u00f3 importansia ba papel jornalista sira no hatene kontiudu, hodi halo publisidade kona-ba asuntu ambiente ho di\u2019ak, atu nune\u2019e bele f\u00f3 informasaun lolos ba sosiedade sira no muda sosiedade nia prespektiva.<\/p>\n<p><em>\u201cHau espera terinamentu ne\u2019e, jornalista hahu dedika-an, grupu jornalista ambiente, bele servisu hamutuk halo kobertura, maske jornalista sira servisu ketak-ketak, maib\u00e9 tenki buka malu para halo grupu ida, tanba haree ba politika redasaun durante ne\u2019e ladun f\u00f3 importansia ba asuntu ambiente\u201d,<\/em> tenik Demetrio, iha Hotel Timor 08\/10.<\/p>\n<p>Sekretariu Estadu mos informa katak sei iha novidades ida ba premiu jornalista liga ho jurnalismu ambiental, sei servisu hamutuk ho Konselho Imprensa dezenvolve termu referensia ida, ne\u2019ebe sai matadalan, hodi hahu halo avaliasaun, <em>\u201cne\u2019e laos fulan ida maib\u00e9 tempu naruk, ita tenki haree ninia konsistensia servisu, hodi halo kobertura ba asuntu ambiente nian, kontiudu ne\u2019e iha balansu ka lae, atu nune\u2019e ajuda jornalista ne\u2019eb\u00e9 servisu ba area ida ne\u2019e bele orgullu\u201d.<\/em><\/p>\n<p>Iha fatin hanesan Prezidente Konsellu Imprensa, Virg\u00edlio da Silva Guterres hateten, seminariu ne\u2019e atu hasa\u2019e abilidade jornalista sira nian, atu haluan area kobertura ba asuntu ambiental.<\/p>\n<p><em>\u201cHau hanoin Issu ida ne\u2019eb\u00e9 global, laos de\u2019it iha Timor, iha rai seluk m\u00f3s uluk jornalista nia focus mak atividade politika no buat sira ne\u2019eb\u00e9 mak relasiona ho politika, mais depois tinan 70 tesik mai, bainhira ONU komesa tau meio ambiente hanesan isu global ida. Hau hanoin ida ne\u2019e sei kontinua iha Timor, ita nunka haree iha jornal sira satan iha headline ne\u2019eb\u00e9 sira foti asuntu kona-ba meio ambiente ninian.\u201d<\/em> Katak Prezidente KI<\/p>\n<p>Virgilio mos esplika, Timor tama iha lista nasaun 10 mak vulneravel boot tebes ba dezastre naturais, <em>\u201cita presija tebes kontinua f\u00f3 formasaun, seminariu atu nune\u2019e jornalista sira bele iha konsiensia foka liu ba meiu ambiente nian. Politika redasaun nia tenke tau ambiente importansia, labele haluha katak impaktu husi ambiente ninian ne\u2019e sei afeita ema barak ninian moris, mudansa klimatika, media sira tenke tau iha ajenda\u201d.<\/em><\/p>\n<p>Iha hanoin hanesan mai hosi Reprezentante Programa Nasaun Unida ba Dezenvolvimentu (PNUD), Munkhtuya Altangerel hateten, Timor-Leste presiza duni media sira atu habelar area kobertura iha area ambiente, maibe ho tarefa verifikasaun konfirmasaun no klasifikasaun.<\/p>\n<p>Munkhtuya mos informa katak PNUD nia kooperasaun ho KI kontinua hodi hasa\u2019e kapasidade no konesimentu jornalista nian, atu halo kobertura foka liu ba meio ambiente iha Timor-Leste\u201d, hateten Munkhtuya Altangerel.<\/p>\n<p>Objetivu husi seminariu ne\u2019e atu hasa\u2019e jornalista sira nia konesimentu kona-ba asuntu meiu ambiente, mudansa klimatika no politika sira relasiona ba kobertura, media produz notisia ida akuradu, balansu liu husi imprime, radiu difuzaun no online.<\/p>\n<p>Aleinde ida ne\u2019e Konsellu Imprensa ho Sekretaria Estadu Meiu Ambiente asina nota kooperasaun atu hametin servisu no kobertura ba asuntu ambiente iha Timor-Leste.<\/p>\n<p>Formasaun refere realiza tanba hetan apoiu finanseiru hosi PNUD\/GEF, formasuan ne\u2019e sei halao durante loron haat ne\u2019ebe hetan partisipasaun hosi jornalista imprimi, elektronika no online.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportazen Santina Lucia da Costa Editor: Zevonia Vieira\u00a0 Environmentu nudar issue importante ihaera globalizasaun, ema hotu preokupa ho mudansa klimatika ne\u2019ebe mak fo risku ba moris ema no animal sira. Liu hosi treinamentu konaba media ho enviromentu, ne\u2019ebe realiza hosi Konselho Imprensa Timor-Leste, servisu hamutuk ho Sekretariu Estadu Ambiente [SEA]. Ba jornalista sira Sekretario Estadu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1252,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1251","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1251","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1251"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1251\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1253,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1251\/revisions\/1253"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1252"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1251"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1251"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1251"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}