{"id":12681,"date":"2022-04-15T23:25:48","date_gmt":"2022-04-15T14:25:48","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=12681"},"modified":"2022-04-15T23:25:49","modified_gmt":"2022-04-15T14:25:49","slug":"lu-olo-sai-pr-hakarak-garante-funsionamentu-instituisaun-estadu-nian","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2022\/04\/15\/lu-olo-sai-pr-hakarak-garante-funsionamentu-instituisaun-estadu-nian\/","title":{"rendered":"L\u00fa Olo: Sai PR Hakarak Garante Funsionamentu Instituisaun Estadu nian"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Reportajen Santina Lucia da Costa<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kandidatu Prezidente Republika ho n\u00fameru sorteiu 2, Dr. Francisco Guterres L\u00fa Olo hateten, bainhira eleitu ba Prezidente Republika, hakarak garante de\u2019it normal funsionamentu Instituisaun Estadu nian, no Prezidente Republika tenki iha relasaun di\u2019ak ho Parlamentu Nasional no Governu.<\/p>\n\n\n\n<p>Kandidatu Prezidente Republika, Dr. Francisco Guterres L\u00fa Olo, hateten,&nbsp; Prezidente Republika orgaun soberaniu ida ne\u2019eb\u00e9 ho lejitimidade direita para bele ezerse nia funs\u00f5ens hanesan Prezidente Republika. Iha kompetensia propria Prezidente Republika hola, iha m\u00f3s kompetensia partidaria ho orgaun soberaniu sira seluk, ezemplu, Parlamentu Nasional ho m\u00f3s Governu.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cRelas\u00f5ens Instituisional ezatamente liuhusi duni mekanizmu legais konstituisional sira ne\u2019e hotu. Tanba ne&#8217;e hau hanoin\u00a0 bainhira sai Prezidente Republika (PR) hau hakarak garante de\u2019it normal funsionamentu ba instituisaun estadu nian, katak PR tenki iha relasaun ida di&#8217;ak ho Parlamentu Nasional (PN) liuhusi kn\u00e1r ne\u2019eb\u00e9 parlamentu halo no liu husi interdependensia soberania rua, PN ho PR halo, no liuhusi mos dupla responsabilidade ne&#8217;eb\u00e9 mak Governu iha liuhusi relasaun PN no relasaun ho PR.\u201d<\/em> Hateten, Kandidatu PR, Dr. Francisco Guterres L\u00fa Olo, iha Ambitu Debate Kandidatu PR iha Salaun Mahoka, Hudi-Laran, 13\/4.<\/p>\n\n\n\n<p>Bainhira garante normal funsionamentu Instituisional sira ne&#8217;e hotu L\u00fa Olo fiar &nbsp;bele instabiliza situasaun iha ita nia rain, povu bele hakmatek &nbsp;bele hala\u2019o ita nia ekonomia ho di&#8217;ak&nbsp; no atividade seluk ho di&#8217;ak.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cHau hanoin tempu ne&#8217;e ladun instabilidade iha ita nia rai, tanba ita nia rai foin ukun an, ita nia konstituisaun ne&#8217;ebe mak Asembleia Konstituente rasik elabora aprova iha periodu ne&#8217;ebe hau sai hanesan Prezidente Asembleia konstituente, laiha kompenetrasaun husi parte, nein husi intelektuais sira balun, laiha husi politika nain sira, laiha kompenetrasaun konaba ida ne&#8217;e nian.\u201d<\/em> Dehan, L\u00fa Olo.<\/p>\n\n\n\n<p>L\u00fa Olo afirma, Klaru liuhusi interpretasaun oioin no intendimentu oioin, kona-ba Estadu Direitu Demokratiku ida ne&#8217;e, ho interpretasaun sira ne&#8217;e hotu halo konflitus ne&#8217;e mosu nafatin,&nbsp; konflitus ne&#8217;e mosu iha primeiru Governu kedas, bainhira PN ne\u2019eb\u00e9 mai\u00f3ria ho 65 Deputadus ne\u2019eba,.kuaze dois tersu iha PN ne\u2019eb\u00e9 monu tiha dalan klaran, altura ne\u2019eba&nbsp; Primeiru Ministru Dr. Mar\u00ed Alkat\u00edri, obriga tenki rejigna husi nia kargu tanba bele garante paz estabilidade iha ita nia rai.<\/p>\n\n\n\n<p>Nia hatutan tanba ita hakarak ne&#8217;e atu halo ezers\u00edsiu poder politiku s\u00f3 bele liuhusi fali dalan ne\u2019eb\u00e9 hamonu malu, dalan ne\u2019eb\u00e9 atu hatun malu iha dalan klaran, tanba ne\u2019e mak lejislatura ho fali Governu ne\u2019e la han malu hanesan, liu ida liu ida, to\u2019o agora VIII Governu, Lejislatura foin mak to\u2019o dala lima ka neen, iha relasaun ida ne\u2019e duni, relasaun ida ne\u2019eb\u00e9 mak sira na\u2019in rua la han malu hamutuk ida ne\u2019e mak durante tempu ne\u2019e, realmente iha duni dezentendimentu ou iha duni m\u00e1-interpretasaun kona-ba ita nia Estadu Direitu Eemokratiku, liuliu kona-ba forma Estadu.<\/p>\n\n\n\n<p>L\u00fa Olo esplika forma Estadu ne\u2019eb\u00e9 ita haree kona-ba RDTL, no seluk fali ladun entende kona-ba sistema governu semi-prezidensialista ne\u2019eb\u00e9 mak ita rasik harii iha ita nia konstituisaun, iha tempu ida agora ita hotu-hotu tenki hanoin no refleksaun kle\u2019an, para ita bele hakat ba oin, hanesan Prezidente Republika ho orgaun politika sira seluk, orgaun lejislativu, orgaun ezekutivu governu nian ho Tribunais sira, inklui sidadaun sira hotu, para hanoin sukat para ita atu la\u2019o &nbsp;ho paz estabilidade ba oin.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cDurante ne\u2019e iha krizi oioin, krizi ida mak to\u2019o iha hau nia tempu ne\u2019e rasik, krizi politika, krizi pandemia ninian, maib\u00e9 krizi rua ne\u2019e hotu, inklui inundasaun ne\u2019eb\u00e9 mak ita hetan, ne\u2019eb\u00e9 iha hau nia mandatu hau konsege duni halo jestaun ba krizi ida ne\u2019e, hodi konsege ultrapasa to\u2019o ohin loron ita bele moris hakmatek.<\/em>\u201d Dehan, L\u00fa Olo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportajen Santina Lucia da Costa Kandidatu Prezidente Republika ho n\u00fameru sorteiu 2, Dr. Francisco Guterres L\u00fa Olo hateten, bainhira eleitu ba Prezidente Republika, hakarak garante de\u2019it normal funsionamentu Instituisaun Estadu nian, no Prezidente Republika tenki iha relasaun di\u2019ak ho Parlamentu Nasional no Governu. Kandidatu Prezidente Republika, Dr. Francisco Guterres L\u00fa Olo, hateten,&nbsp; Prezidente Republika orgaun [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":12682,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[63],"tags":[],"class_list":["post-12681","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-notisia"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12681","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12681"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12681\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12683,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12681\/revisions\/12683"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12682"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12681"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12681"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12681"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}