{"id":12795,"date":"2022-04-27T00:05:26","date_gmt":"2022-04-26T15:05:26","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=12795"},"modified":"2022-05-02T00:47:12","modified_gmt":"2022-05-01T15:47:12","slug":"subsidiu-dollar-4-ba-votu-1-benefisiu-ba-se-presija-revoga-lei-ema-mukit-no-kiak-halerik-ba-bebeik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2022\/04\/27\/subsidiu-dollar-4-ba-votu-1-benefisiu-ba-se-presija-revoga-lei-ema-mukit-no-kiak-halerik-ba-bebeik\/","title":{"rendered":"Subsidiu Dollar 4 Ba Votu 1, Benefisiu Ba Se, Presija Revoga Lei? Ema Mukit no Kiak Halerik Ba Bebeik"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>Reportajen ekipa jornalista kolektivu membru AJTL<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>\u201cNusa maka governu la tau atensaun harii hospital inkluzivu no edukasaun inkluzivu ba defisi\u00e9nsia sira, osan dollar 4 USD hodi selu fali votu ne\u2019eb\u00e9 maka povu sira f\u00f3, hodi hariku kandidatu sira\u201d<\/em> Bruno Soares Saldanha nu\u2019udar Ema ho Difisiensia<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Timor-Leste foin hakat liu eleisaun prezidensial ba periodu 2022-2027, numeru kandidatu ne\u2019ebe partisipa hodi ezerse sira nia manifesto politika, hamutuk nain 16, balun hetan apoui husi partidu politiku no movementu, balun hakat ho ain rasik ka independenmente.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Liuhusi kampanha politika kada kandidatura faan sira nia manifesto ba eleitor sira, atu bele hafanun sira nia fuan, hodi fo votu ida ba sira, balun vota ho konxiensia, balun vota tama desizaun politika, balun vota tama loyalidade.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sai intensaun husi publiku maske eleitor sira prontu fo votu ba kandidatu ne\u2019ebe sira hili, maibe kestaun votu ida dollar, mak sai kestaun boot, tanba sa ida ne\u2019e mosu iha Lei eleisaun prezidensial? Saida mak sai importansia husi votus ida dollar 4?, se los mak hetan benefisiu? Kandidat ou eleitor sira?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Governu krialei ba eleisaun prezidensi\u00e1l hodi f\u00f3 subs\u00eddiu ba kandidatura ne\u2019eb\u00e9 konkore iha eleisaun prezidensi\u00e1l, votu ida hetan dollar 4, husi kandidatu 16 nebe konkere iha elisaun Prezidensial sei hetan vantagen wainhira hetan apoiantes barak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Governo konsidera osan ne\u2019e hanesan subsidiu ba kandidatu sira, maibe liga ba infranstutura iha base nebe sei hakdasak, karik Governu iha planu nebe diak osan hirak ne\u2019e sei bele utiliza ba dezemvolve infrastrutura liu liu iha area edukasaun, estrdada, saude no seluk tan.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Desizaun subsidiu ne\u2019e hamosu kritika husi entidade balun ne\u2019ebe mai husi Estudante Universidade Nasion\u00e1l Timor-Lorosa\u2019e, Fakuldade Si\u00e9nsia Sosiais, Departamentu Si\u00e9nsia Pol\u00edtika Tiago Madeira Carvalho hato\u2019o sentimentu katak, governu f\u00f3 subs\u00eddiu ba kandidatu sira votu ida hetan dollar 4 USD, ne\u2019e hatuur ona iha lei eleitor\u00e1l nian, ne\u2019eb\u00e9 mak parlamentu nasion\u00e1l aprova ona, maibe tanba sa maka la tau prerioridade ba infraestrutura, tanba subsidiu ne\u2019e habokur deit ema balun.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cHa\u2019u nia haree, ne\u2019e la\u2019\u00f3s perspetiva akad\u00e9miku de\u2019it, maib\u00e9 ne\u2019e lei eleitor\u00e1l mak hatuur ona, ka lei eleitor\u00e1l f\u00f3 dalan ba eleit\u00f3r sira ne\u2019eb\u00e9 maka f\u00f3 sira nia konfiansa ba iha kandidatu Prezidente Rep\u00fablika per\u00edodu 2022-2027, enkuantu kandidatu prezidente rep\u00fablika ida, manan ka la manan, maib\u00e9 nia hetan votu 5000 ou 6000 kalkula dollar 4 USD, ne\u2019e hetan ona osan hira, nusa osan boot hanesan ne\u2019e investe deit ba set\u00f3r infraestrutura ne\u2019eb\u00e9 mak oras ne\u2019e la\u2019o hakdasak hela ne\u2019e, duke investe ba pol\u00edtika&nbsp; hodi habokur de\u2019it ema ida rua,<\/em>\u201d dehan nia.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cNasaun sira iha Europa ne\u2019eb\u00e1 ita akompa\u00f1a, sira ne\u2019eb\u00e1 adopta sistema demokrasia, maib\u00e9 la hanesan ho ita nian, ita nian demokrasia, maib\u00e9 f\u00f3 liberdade, entaun ema hotu-hotu iha direitu hodi kandidatu-an ba prezidente rep\u00fablika\u201d, <\/em>nia kompara.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nune mos Sandra da Costa Lay konsidera subsidiu 4 dolar nee f\u00f3 oportunidade ba sidadaun sira ne\u2019eb\u00e9 iha kapasidade bele ba kandidatu-an ba Prezidente Rep\u00fablika per\u00edodu 2022 to\u2019o 2027.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>&nbsp;\u201cPeso\u00e1l ha\u2019u nia perspetiva kona-ba subs\u00eddiu dollar 4 USD votu ida, ha\u2019u sente parte ida, governu f\u00f3 oportunidade ba sidadaun sira ne\u2019eb\u00e9 iha kapasidade bele ba kandidatu sira nia-an atu bele mai kompete iha eleisaun Prezidente Rep\u00fablika per\u00edodu 2022 to\u2019o 2027.Tanba s\u00e1 ha\u2019u dehan hanesan ne\u2019e, tanba dala-barak kandidatura sira fiar sira nia apoiante ka sira nia militante no sira m\u00f3s iha osan atu investe ba iha atividade kampa\u00f1a ninian, tanba sira fiar katak governu sei reembolsa fali sira nia osan liu fali ida ne\u2019eb\u00e9 mak sira gastu<\/em>\u201d, nia haktuir.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"683\" src=\"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_3826-1024x683.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-12797\" srcset=\"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_3826-1024x683.jpg 1024w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_3826-300x200.jpg 300w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_3826-768x512.jpg 768w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_3826-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_3826-2048x1365.jpg 2048w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_3826-630x420.jpg 630w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_3826-640x427.jpg 640w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_3826-681x454.jpg 681w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption>Kondisaun eskola iha Urahou &#8211; Ermera. [Foto: Doc. Neon Metin]<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tuir loos osan ne\u2019eb\u00e9 iha karik investe ba set\u00f3r edukasaun, sa\u00fade ou f\u00f3 ba komunidade sira ne\u2019eb\u00e9 mak sei halerik hela ba hela fatin no hah\u00e1n ne\u2019e, maib\u00e9 ba f\u00f3 fali ba ema sira ne\u2019eb\u00e9 mak hakarak ba kandidatu-an ba prezidente, se kandidatu mak nia manan, nia mak sei moris di\u2019ak, povu kontinua terus nafatin.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Alende ne\u2019e Juliana Mira da Piedade hatete, hanesan povu sente triste ho subs\u00eddiu ne\u2019eb\u00e9 maka governu f\u00f3 ba kandidatura sira votu ida sei hetan dollar 4 USD.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>&nbsp;\u201cNu\u2019udar povu baibain, kuandu rona kona-ba subs\u00eddiu ne\u2019eb\u00e9 governu atu f\u00f3 ba kandidatu kada votu ida dollar 4 USD, ha\u2019u triste tebetebes, ami povu ki\u2019ik sira servisu maka hetan dollar 4 USD ne\u2019e, balu la hetan liu\u201d, <\/em>nia lamenta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sa tan kandidatu na\u2019in-16 ne\u2019e maka hetan hotu votu, governu aloka ona osan hira mak ba ida ne\u2019e, maib\u00e9 governu la hanoin, ema ne\u2019eb\u00e9 maka hakarak kandidatu-an ne\u2019e, osan iha maka ba kandidatu ninia-an ba ne\u2019e, se osan laiha nia labele ba.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osan iha maka ida idak prepara sira nia atributu kampa\u00f1a, aluga karreta no buat seluk tan ba kampa\u00f1a nian ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cAmi nu\u2019udar povu ki\u2019ik sujere de\u2019it, se governu osan iha tau fali ba halo buat seluk, estrada sei aat, povu balu seidauk asesu eletrisidade, bee moos, sa\u00fade no edukasaun, maib\u00e9 la hanoin f\u00f3 nafatin ba ema sira ne\u2019eb\u00e9 mak riku tiha ona, f\u00f3 tan halo riku liu tan\u201d, <\/em>nia ko\u2019alia.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bruno Soares Saldanha nu\u2019udar Tipodefisi\u00e9nsia f\u00edziku dehan, nusa maka governu la tau atensaun harii hospital inkluzivu no edukasaun inkluzivu ba defisi\u00e9nsia sira, osan dollar 4 USD hodi selu fali votu ne\u2019eb\u00e9 maka povu sira ba f\u00f3 ne\u2019e hodi hariku kandidatu sira.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>&nbsp;\u201cHa\u2019u hakarak sujere de\u2019it katak, nusa maka governu la tau prioridade ba povu Timor- Leste ne\u2019eb\u00e9 maka sei moris kiak hela de\u2019it, nusa maka la harii ospit\u00e1l inkluzivu no edukasaun inkluzivu ba ema ho defisi\u00e9nsia m\u00f3s bele asesu ba, la\u2019\u00f3s f\u00f3 ba ema ida rua de\u2019it hodi hariku-an\u201d, <\/em>nia tenik.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Povu barak iha area rurais sei moris kiak no mukit, dala-ruma han hemu m\u00f3s sei araska hela, tanba sa osan ne\u2019e la sirkula deit ba buat nebe importante.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rozalia Teresa Pereira hatete, kandidatu sira ne\u2019eb\u00e9 maka hetan osan hosi votante sira kada votu hetan dollar 4 USD, ne\u2019e hamahar deit kandidatu sira nia bolsu laran.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>&nbsp;\u201cBa kandidatura sira ne\u2019eb\u00e9 maka hetan osan husi kada votu ne\u2019e, tuir ha\u2019u nia haree tinan lima-lima osan ne\u2019eb\u00e9 maka f\u00f3 ba kandidatu sira ne\u2019e, maibe laiha dezenvolvimentu ruma hosi osan ne\u2019eb\u00e9 maka sira hetan ne\u2019e\u201d, <\/em>nia haktuir.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Husi prespetiva sosiedade sivil nian konaba dollar 4 la fo vantajen ba povu Timor ne\u2019ebe mak sei moris mukit no kiak, tanba Timor-Leste hasoru moris susar liu-liu konaba bee moos, saneamentu, edukasaun, saude no agrikultura. Kestaun ne\u2019e sai preokupasaun husi Peskizador La\u2019o Hamutuk, Celestino Gusmao Pereira<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>&nbsp;\u201cKlaru katak, orsamentu ne\u2019e iha signifikante, hanesan ita boot sira hatene, ita nia rain iha problema kronikus uitoan kona-ba bee saniamentu, edukasaun, saude no agrikultura ne\u2019eb\u00e9 maka to\u2019o ohin loron seidauk&nbsp; rezolve\u201d<\/em>, nia ko\u2019alia.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"683\" src=\"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_0001-1024x683.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-12798\" srcset=\"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_0001-1024x683.jpg 1024w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_0001-300x200.jpg 300w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_0001-768x512.jpg 768w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_0001-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_0001-2048x1365.jpg 2048w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_0001-630x420.jpg 630w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_0001-640x427.jpg 640w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_0001-681x454.jpg 681w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption><em>Kampanha eleisaun prezidensial 2022. [Foto: David | 27.04.20222]<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Buat sira ne\u2019e hotu soke prosesamentu demokratika iha Timor-Leste, maib\u00e9 prioridade primeiru sei diskuti liuhosi tempu ba tempu hodi bele hare asuntu ida ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Maib\u00e9 kandidatu sira presiza vizaun ne\u2019eb\u00e9 ba tempu naruk atu harii Timor-Leste ninia dezenvolvimentu ida ne\u2019ebe sustentavel liu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cPrezidente Rep\u00fablika kontribui atu Timor-Leste hetan dalan ne\u2019eb\u00e9 seguru liu atu dezenvolve ita nia rain\u201d, <\/em>nia esplika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Klaru kata Prezidente Rep\u00fablika la\u2019\u00f3s kargu ezekutivu, maib\u00e9 nia iha kompet\u00e9nsia lobuk ne\u2019eb\u00e9 bele halo liu-liu relasaun ho orsamentu jer\u00e1l estadu no lei sira prezidente autoridade atu halo komunikasaun.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kuandu nia m\u00f3s iha autoridade atu veta kuandu nia konsidera katak proposta orsamental sira la benefisia ba povu, entaun nia iha espasu natoon atu diskute ho governu atu neg\u00f3sia atividade sira ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Valor subs\u00eddiu ne\u2019e pol\u00edtika governu nian ne\u2019ebe kontribui ba kandidatu sira bele la\u2019o ho di\u2019ak, soke kandidatu sira uza orsamentu ne\u2019e halo nusa, ne\u2019e Komisaun Nasion\u00e1l Eleisoens (CNE) mak iha kompet\u00e9nsia.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Atu halo fiskalizasaun no m\u00f3s haree sira nia kontabilidade uza duni ka lae no uza oins\u00e1, CNE maka iha autoridade no m\u00f3s parlametu nasaion\u00e1l ne\u2019eb\u00e9 aprova sira iha aktividade hodi halo fiskalizasaun.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">La\u2019o Hamutuk hanoin katak prosesu demokrasia importante, la\u2019\u00f3s tenke f\u00f3 osan, maib\u00e9 karik governu iha osan atu apoiu sira, ema la kandidatu-an bazeia ba osan laiha, maib\u00e9 sira iha vizaun balu ne\u2019eb\u00e9 atu lori Timor ba mundu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cTanba ne\u2019e kona-ba osan, ne\u2019e CNE mak iha autoridade, ami nia esperansa katak, orsamentus sira ne\u2019e ajuda kandidatu sira bele halo servisu di\u2019ak liu\u201d,<\/em> nia tenik.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kadidatu sira la\u2019\u00f3s objetivu atu manan de\u2019it, maib\u00e9 kadidatu sira bele uza palku pol\u00edtika ne\u2019eb\u00e9 iha atu lori asuntu importante ne\u2019e atu kondus Timor-Leste ninia destinu iha futuru.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kadidatu sira bele lori asuntu sira ne\u2019eb\u00e9&nbsp; Timor-Leste haluha kona-ba produsaun iha rai laran, kona-ba importasaun, kona-ba konseitu dezenvolvimentu, problema hanesan mal nutrisaun, probreza no dezenpregu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Buat sira ne\u2019e hotu konseitu jeral PR, kandidatu Prezidente bele lori sai husi palku pol\u00edtiku, agora ne\u2019e mai atu sira bele hetan ideias barak liu tan hosi p\u00fabliku no p\u00fabliku bele ajuda ou estimula opiniaun p\u00fabliku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cIha aspetu seguransa no defeza ida ne\u2019eb\u00e9 metin no m\u00f3s ita bele ikudra ita nia-an ba iha reziaun no global oins\u00e1 lori asuntu importante sira hanesan ne\u2019e ba halo diskusaun iha palku pol\u00edtiku duke diskuti koba-ba funu ka la funu, kona-ba s\u00e9 maka matenek, se maka lae no se mak korupsaun\u201d, <\/em>subli\u00f1a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Entretantu Fundad\u00f3r Universidade Jo\u00e3o Saldanha University hatete, Subs\u00eddiu ne\u2019eb\u00e9 maka governu atu f\u00f3 ba kandidatu sira votu ida dollar 4 USD, tanba lei eleitor\u00e1l anterior nian hatete tiha ona.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Entretantu Fundador <strong>Jo\u00e3o Saldanha University<\/strong>&nbsp; ba ekipa jornalista hateten orsamentu subs\u00eddiu ne\u2019eb\u00e9 maka governu atu f\u00f3 ba kandidatu sira bazeia ba lei anterior, ho objetivu atu hili ita nia na\u2019i ulun Prezidente Rep\u00fablika Demokr\u00e1tika Timor-Leste nian.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cImportante mak ita tenke hetan kandidatu ne&#8217;eb\u00e9 kualidade no lori unidade nasion\u00e1l, garantia soberanu estadu no sai aman ba nasaun, ne\u2019eb\u00e9 subs\u00eddiu ne\u2019e la sai kestaun\u201d,<\/em> nia informa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia dehan Tanba ne&#8217;e kada tinan 5, iha eleisaun Prezidensi\u00e1l dala ida, hodi hili prezidente foun, no m\u00f3s kuandu hala\u2019o eleisaun prezidensi\u00e1l tenke iha kustu no ba eleisaun parlament\u00e1r m\u00f3s hanesan, alokasaunorsamentu hira-hira ne\u2019e, la\u2019\u00f3s atu sai fali kestaun, maib\u00e9 ne\u2019e hanesan kustu ida nasaun tenke asegura, hodi hetan lider ne\u2019eb\u00e9 di\u2019ak tuir povu nia refer\u00e9nsia no tuir povu nia hakarak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Orsamentu ne\u2019eb\u00e9 aloka ne\u2019e hanesan buat ida karik re-embolsa fila fali kustu durante ne\u2019e, kandidatu sira hasai iha atividade kampa\u00f1a nian ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cTanba ne\u2019e hanesan asist\u00e9nsia loj\u00edstika ba ita nia kandidatu sira, no ida ne\u2019e la\u2019\u00f3s Timor-Leste de\u2019it maka halo hanesan ne\u2019e, maib\u00e9 nasaun demokr\u00e1tika hotu iha maneira atu halo nusa apoiu nia kandidatu sira ne\u2019eb\u00e9 iha kapasidade no serve ukun nasaun\u201d,<\/em> nia subli\u00f1a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sikun seluk kandidatu Prezidente Rep\u00fablika (PR), per\u00edodu 2022-2027, Virg\u00edlio da Silva Guterres \u201cLamukan\u201d dehan, kona-ba subs\u00eddiu ne\u2019eb\u00e9 estadu f\u00f3 ba kada kandidatu sira ne\u2019e tuir lei ne\u2019eb\u00e9 maka iha ona, no hanesan kandidatu ida <em>pasti<\/em> estadu m\u00f3s&nbsp; ekival\u00e9nsia ba votu ne\u2019eb\u00e9 maka hetan iha eleisaun.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>&nbsp;\u201cSubs\u00eddiu&nbsp; f\u00f3 ba kandidatu ne\u2019e lei iha ona, ne\u2019eb\u00e9 estadu kontinua selu ida ne\u2019e, pasti ha\u2019u m\u00f3s kandidatu PR ida, ema m\u00f3s ekival\u00e9nsia ba votu ne\u2019eb\u00e9 ha\u2019u hetan iha eleisaun ne\u2019eb\u00e9 mai no estadu sei selu.&nbsp; Osan subs\u00eddiu ida ne\u2019e ha\u2019u sei la tau iha ha\u2019u nia bolsu atu lori ba iha uma, osan ne\u2019e atu halo saida ?\u201d,<\/em> hateten kandidatu PR Virg\u00edlio Guterres, iha nia fatin far\u00f3l, Sesta (04\/03).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cHa\u2019u nia ekipa susesu no volunt\u00e1riu sira maka hatene, osan atu tau iha ne\u2019e no f\u00f3 ba ema ruma, ne\u2019e ha\u2019u nia ekipa susesu sira maka sei deside, no ha\u2019u sei la deside\u201d, nia subli\u00f1a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kandidatu PR ne\u2019e konsidera, subs\u00eddiu ne\u2019e ladi\u2019ak, tanba la eduka, ema nia direitu ne\u2019e, la\u2019\u00f3s selu ho osan, ema nia diretu, se ekival\u00e9nsia ho osan, povu Timor nia direitu ne\u2019e uluk Indon\u00e9zia mai fakar osan hodi halo dezenvolvimentu iha Timor ne\u2019e loos ona, la presiza fo-an ba mate no luta hodi ukun rasik-an.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cIha artigu 75 ne\u2019e hateten ha\u2019u elejivel, atu kandidata-an ba Prezidente Rep\u00fablika, ha\u2019u nia tinan liu 35, ha\u2019u sidadaun original Timor-Leste nian, depois ha\u2019u prenxe krit\u00e9riu, tanba iha proponente 5000 ne\u2019eb\u00e9 apoiu ha\u2019u, ne\u2019eb\u00e9 sidadaun nia diretu ne\u2019e ita labele ekivale ba osan\u201d,<\/em> nia esplika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kandidatu PR haktuir, razaun simplesmente pol\u00edtiku kandidata-an ba prezidente, ne\u2019e la\u2019\u00f3s espasu atu buka riku no la\u2019\u00f3s espasu atu koko sorte, maib\u00e9 ne\u2019e ezersisiu direitu hanesan sidadaun ida, atu asume responsabilidade ne\u2019e mak hetan fiar hosi eleit\u00f3r.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cEntaun ha\u2019u kandidatu-an ne\u2019e la hanoin atu ezije ba estadu atu selu ha\u2019u, bainhira ha\u2019u hetan votu. Se ha\u2019u hetan ka la hetan votu, ha\u2019u hetan di\u2019ak ou&nbsp; la hetan, tanba ha\u2019u laiha kapasidade&nbsp; atu konkista votu elitores sira nian. Ne\u2019eb\u00e9 lakon ona ne\u2019e lakohi estadu atu selu fila fali ha\u2019u,\u201d <\/em>nia hateten.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prontu lakon ona lakohi atu estadu selu fila fali ida ne\u2019e, kuandu estadu selu fila fali ida ne\u2019e, nu\u2019udar sidadaun kontribusaun ba&nbsp; estadu ne\u2019e saida, Se f\u00f3 subs\u00eddiu ba kada kandidatu ikus mai saida, ema barak maka hakarak kandidata-an ba Prezidente Rep\u00fablika, ne\u2019eb\u00e9 hanoin atu ba buka osan de\u2019it, la\u2019\u00f3s hanoin atu ba asume responsabilidade ne\u2019eb\u00e9 hetan.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cSe ha\u2019u maka sai prezidente ha\u2019u sei la konkorda, ha\u2019u sei husu atu revoga lei ida ne\u2019e atu labele iha ekival\u00e9nsia ba ema nia direitu sira ne\u2019e ho osan. Se la sai prezidente, ha\u2019u kontinua halo advokasia kona-ba subs\u00eddiu ne\u2019e, atu estadu labele fakar tan osan ba iha kada kandidatu sira\u201d, <\/em>nia haktuir.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Diretu ne\u2019e ema labele fan, direitu ida ne\u2019e hetan, tanba nia asua\u2019in sira fakar raan, haklekar ruin no mate maka foin hetan.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cMaib\u00e9 agora mai tiha ita ba ekivale ba fali osan halo saida, ha\u2019u pesosalmente ha\u2019u rejeita kona-ba subs\u00eddiu ba kandidatu Sira ne\u2019e. Sei ha\u2019u sai prezidente ha\u2019u sei revoga lei kona-ba subs\u00eddiu ba kandidatu Prezidente rep\u00fablika nian ne\u2019e\u201d, <\/em>nia esplika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Parte seluk, Prezidente Komisaun A ne\u2019eb\u00e9 trata asuntu Konstitusion\u00e1l no Justisa, Joaquim dos Santos hatete, Lei eleitor\u00e1l prezidensi\u00e1l nian l\u00e1 ko\u2019alia kona-ba subs\u00eddiu, s\u00f3 subs\u00eddiu iha lei eleitor\u00e1l parlamentu nasion\u00e1l.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"683\" src=\"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_0223-1024x683.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-12799\" srcset=\"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_0223-1024x683.jpg 1024w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_0223-300x200.jpg 300w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_0223-768x512.jpg 768w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_0223-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_0223-2048x1365.jpg 2048w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_0223-630x420.jpg 630w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_0223-640x427.jpg 640w, https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IMG_0223-681x454.jpg 681w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption><strong><em>Kampanha eleisaun prezidensial 2022. [Foto: Santy | 27.04.2022]<\/em><\/strong><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha lei eleitor\u00e1l parlament\u00e1r iha lei Nu. 9\/2017 kona-ba eleisaun parlament\u00e1r, iha ne\u2019eb\u00e1&nbsp; dehan katak, subs\u00eddiu ida ne\u2019eb\u00e9 estabelese ba partidu pol\u00edtiku sira hosi dollar 1 USD to\u2019o 10 USD, kabe ba ida ne\u2019eb\u00e9 mak atu fiksa loloos governu mak tenke halo fali diploma para fiksa. Esperi\u00e9nsia ba kotuk governu fiksa&nbsp; dollar 4 USD kada votu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ida mak ko\u2019alia kona-ba subs\u00eddiu eleitor\u00e1l, ne&#8217;e b\u00e1 partidu pol\u00edtiku ne\u2019eb\u00e9 ultrapasa ona barreira. Lei f\u00f3 garante partisipasaun pol\u00edtika, agora prosesu kandidatura l\u00e1 iha subs\u00eddiu kampa\u00f1a, so depois iha eleisaun governu foin f\u00f3 subs\u00eddiu, maib\u00e9 b\u00e1 sira ne\u2019eb\u00e9 mak manan tama parlamentu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ikus liu Prezidente Komisaun Nasion\u00e1l Eleisoens (CNE) Jos\u00e9 Agostinho da Costa Belo hatete,&nbsp; to\u2019o agora lei la muda, dollar 1 USD to\u2019o dollar 10 USD, maib\u00e9 lei f\u00f3 sai dehan katak dollar 4 USD kada votu ida, agora ne\u2019e sei nafatin seidauk iha mudansa, entaun ida ne\u2019e mak sei avansa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kandidatura sira ba eleisaun prezidensi\u00e1l 2022 lakon ka manan sei nafatin hetan osan basa kada votu ida sei hetan osan hamutuk dollar 4 USD. Montante dollar 4 USD la\u2019\u00f3s atu f\u00f3 ba sidadaun sira ne\u2019eb\u00e9 vota, maib\u00e9 f\u00f3 ba kandidatura sira tuir lei eleisaun prezidensi\u00e1l nian.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Lei eleisaun prezidensi\u00e1l (No. 6\/2006) hatuur katak per\u00edodu kampa\u00f1a eleisaun prezidensi\u00e1l sei hala\u2019o durante loron sanulu-resin-lima, enkuantu ba eleisaun parlament\u00e1r, bazeia ba lei no. 7\/2006, per\u00edodu kampa\u00f1a dura loron tolu-nulu (fulan ida).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Diferensa tempu kampa\u00f1a ne\u2019e implika m\u00f3s ba durasaun per\u00edodu mak sei konsidera legal ba gastu sira ne\u2019eb\u00e9 tenke kobre iha relat\u00f3riu konta nian. Gastu ida atu konsidera legal ka la-legal depende ba loron gastu ne\u2019e akontese, monu ka lae iha per\u00edodu legal ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prezidente <a href=\"https:\/\/www.loc.gov\/item\/lcwaN0006549\/\">Komisaun Nasion\u00e1l Eleisoen<\/a>s&nbsp; (CNE), Jos\u00e9 Agostinho da Costa Belo Pereira hateten, kandidatura sira ne\u2019eb\u00e9 ba kompete iha eleisaun prezidensi\u00e1l nafatin hetan osan subvensaun (subs\u00eddiu) husi governu tanba lei ne\u2019e la konsege altera bainhira aprezenta ba iha Parlamentu Nasion\u00e1l (PN) foin lalais.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kandidatura sira ne\u2019e mai kedas iha lei kona-ba eleisaun prezidensi\u00e1l, foin daudaun ne\u2019e m\u00f3s lei ne\u2019e la sofre alterasaun. Portantu kandidatura sira ne\u2019eb\u00e9 konkore kontinua iha direitu (subs\u00eddiu) ida ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cIha lei Nu. 4\/2017 kona-ba eleisaun prezidensi\u00e1l ne\u2019e foin daudaun iha apresiasaun la altera lei kona-ba subs\u00eddiu ba kandidatura ne\u2019eb\u00e9 konkore iha eleisaun prezidensi\u00e1l, entaun subs\u00eddiu ne\u2019e kontinua iha depois mais tarde sei estabelese ho diploma governu, tuir lei dehan hanesan ne\u2019e\u201d, <\/em>Prezidente CNE.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Subs\u00eddiu ba kandidatu prezidensi\u00e1l ne\u2019e sei ekiparadu ho partidu pol\u00edtiku sira, partidu pol\u00edtiku sira uluk hetan 4 USD kada votu no kandidatu prezidensi\u00e1l m\u00f3s hanesan ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Direitu atu halo alterasaun ba kualk\u00e9r lei ne\u2019e kompet\u00e9nsia iha \u00f3rgaun lejizlativa no \u00f3rgaun ezekutivu kria diploma ida fortifika maib\u00e9 kuandu la altera hodi f\u00f3 dalan ba \u00f3rgaun ezekutivu halo proposta maka to\u2019o ne\u2019eb\u00e9 de\u2019it nafatin eziste.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Orsamentu ne\u2019e hosi Orsamentu Jer\u00e1l Estadu, tanba governu iha lei Nu. 4\/2017 kona-ba eleisaun prezidensi\u00e1l ne\u2019e foin daudaun iha apresiasaun la altera lei kona-ba subs\u00eddiu ba kandidatura ne\u2019eb\u00e9 konkore iha eleisaun prezidensi\u00e1l, maib\u00e9 depois eleisaun remata foin minist\u00e9riu finansas halo pagamentu ba kandidatu sira ne\u2019eb\u00e9 hetan votu iha eleisaun prezidensi\u00e1l ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha ne\u2019eb\u00e1 la dehan atu hetan votu hira, dehan de\u2019it sira ne\u2019eb\u00e9 partisipa iha votu ne\u2019eb\u00e9 iha, ne\u2019e rekompensa ho 4 USD. Maib\u00e9 ida ne\u2019e depois pagamentu m\u00f3s bazeia votu ne\u2019eb\u00e9 maka sira hetan.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prezidente CNE dehan, ho osan subs\u00eddiu ne\u2019eb\u00e9 maka ba kandidatu sira ne\u2019e, la\u2019\u00f3s kompet\u00e9nsia CNE nian, maib\u00e9 ne\u2019e kompet\u00e9nsia governu no parlamentu nasion\u00e1l nian.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cHa\u2019u hanoin ne\u2019e la\u2019\u00f3s kompet\u00e9nsia CNE nian, maib\u00e9 ne\u2019e kompet\u00e9nsia governu nian no parlamentu nian, tanba sira tetu tiha ona mak sira deside no CNE implementa de\u2019it katak lei ko\u2019alia subs\u00eddiu ba sira tuir n\u00fameru ne\u2019eb\u00e9 iha, CNE la\u2019o tuir de\u2019it\u201d, <\/em>nia tenik.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kandidatura sira ne\u2019eb\u00e9 hetan hotu votu sira iha direitu hetan dollar 4 USD, tanba implementa tiha ona tinan lima liu ba ne\u2019e, tratamentu hanesan, lei ne\u2019e la muda.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Subs\u00eddiu f\u00f3 ba kandidatu sira depois de eleisaun hodi hatene kandidatu sira nia votu, f\u00f3 subs\u00eddiu m\u00f3s tuir subs\u00eddiu ne\u2019eb\u00e9 iha.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Biban ne\u2019e mos eis kandidatura presidente RDTL iha per\u00edodu 2017-2022, Jos\u00e9 Neves \u2018Samalarua\u2019 konsidera sidadaun ne\u2019eb\u00e9 kandidata-an ba Prezidente Rep\u00fablika labele haree ba subs\u00eddiu maib\u00e9 tenke iha responsabilidade.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cKuandu ha\u2019u&nbsp; kandidatu seidauk iha desizaun ba subs\u00eddiu, lei hatete jer\u00e1l de\u2019it hosi dollar 1 USD to\u2019o 10 USD, agora atu deside to\u2019o hira ne\u2019e&nbsp; desizaun hosi governu, tanba ne\u2019e ha\u2019u lakohi ko\u2019alia kandidatu ida hetan hira, depende governu deside, Maib\u00e9 iha tempu ne\u2019eb\u00e1 eleisaun hotu tiha maka governu foin deside, iha ne\u2019eb\u00e1 dollar 4 USD kada votu ida, mais ha\u2019u kandidatu-an, la\u2019\u00f3s tanba bazeia ba dollar 4 USD, maib\u00e9 responsabilidade\u201d, <\/em>dehan Samalarua iha uma komunikasaun Parlamentu Nasion\u00e1l.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia hatutan, responsabilidade ba kargu iha estadu, hanesan Prezidente Rep\u00fablika, Xefe estadu, komandante supremu forsa armada, kargu bo\u2019ot ne\u2019eb\u00e9 makaas liu iha estadu direitu demokr\u00e1tiku Timor-Leste.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ne\u2019eb\u00e9 kestaun subs\u00eddiu ne\u2019e estadu nia responsabilidade, maib\u00e9 sidadaun ida ne\u2019eb\u00e9 hakarak kandidata-an ba prezidente labele haree loos ida ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cSe haree hosi ida ne\u2019e nia dezfia ona sai hosi kandidatura prezidente rep\u00fablika, m\u00e1s estadu tenke f\u00f3 fasilidade balun inklui f\u00f3 subs\u00eddiu ho montante ida ne\u2019eb\u00e9 governu maka deside, m\u00e1s ida ne\u2019e la\u2019\u00f3s determina\u201d, <\/em>Samalarua ko\u2019alia.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nune\u2019e m\u00f3s nia fundamenta, sai kandidatu Presidente Rep\u00fablika nia regra b\u00e1ziku maka konstituisaun hatete, primeiru idade tenke tinan 35, segundu tenke uza nia kompet\u00e9nsia tomak iha konstituisaun katak, ninia kbiit, matenek forsa hotu-hotu tenke uza hanesan prezidente rep\u00fablika, terseiru maka nia tenke halibur apoiante m\u00ednimu rihun 5 hosi munis\u00edpiu hotu-hotu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cOsan la\u2019\u00f3s sai krit\u00e9riu, m\u00e1s iha ema balun bele iha hanoin hanesan ne\u2019e katak, manan ka lakon ha\u2019u tenke hetan subs\u00eddiu dollar 4 USD, ne\u2019e la\u2019\u00f3s sidadaun responsavel, maib\u00e9 sidadaun hakarak halo neg\u00f3siu hodi hetan benef\u00edsiu&nbsp; privadu ou estadu ninia kargu boot ida ne\u2019e\u201d, <\/em>Jos\u00e9 subli\u00f1a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia dehan, atu kandidatu-an ba prezidente rep\u00fablika tenke prepara osan rasik, depois prosesu hetan apoiu husi kolega sira, preparasaun ne\u2019e maka hanesan mat\u00e9ria ba kampa\u00f1a, loj\u00edstika, transporte, kombustivel, <em>hoteladas<\/em>, administrasaun lubuk ida ne\u2019eb\u00e9 presiza, maib\u00e9 barak maka seidauk selu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cOsan ida ne\u2019eb\u00e9 maka ha\u2019u hetan barak liu selu ba material sira ne\u2019eb\u00e9 prod\u00fas durante kampa\u00f1a, tanba ha\u2019u nia osan rasik maizumenus hosi rihun 35 USD, ne\u2019e destinadu loos ba kampa\u00f1a, husi total ida ne\u2019e maka ha\u2019u uza ba kampa\u00f1a, depois subs\u00eddiu&nbsp; ne\u2019eb\u00e9 ha\u2019u hetan ne\u2019e rihun 40 USD, atu hanesan hela gastu ne\u2019eb\u00e9 ha\u2019u tau rasik no lubuk ida ne\u2019eb\u00e9 kolega sira f\u00f3 apoiu, entaun osan ida ne\u2019e gastu liu ba mat\u00e9ria kampa\u00f1a\u201d, <\/em>nia dehan.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia hatete, ida ne\u2019e kargu estadu nian, tanba ne\u2019e estadu tenke tau duni subs\u00eddiu ne\u2019e normal, agora ida ne\u2019eb\u00e9 kandidatu-an maka tenke haree, nia haree ba subs\u00eddiu ka haree ba responsabilidade, hanesan sidadaun ida atu kontribui ba estadu, konkore ba presidente rep\u00fablika, nia objetivu maka hala\u2019o kna\u2019ar ne\u2019e ho loos.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tuir nia, estadu f\u00f3 apoiu ne\u2019e ajuda de\u2019it, tanba kargu ne\u2019e estadu nian no fasilita m\u00f3s rekursu hotu-hotu, hanesan partidu pol\u00edtiku sira m\u00f3s hetan subs\u00eddiu, tanba nia kompete ba kargu estadu nian, kandidatu m\u00f3s bele hetan mais tenke ser natoon de\u2019it para labele abuzu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ne\u2019e desizaun governu ida uluk ne\u2019e, VII governu maka hatete dollar 4 USD, m\u00e1s governu seluk bele muda no bele hat\u00fan, m\u00e1s buat importante ida maka subs\u00eddiu ne\u2019e tenke haree m\u00f3s ho krit\u00e9riu ida ne\u2019eb\u00e9 maka kandidatu ida idak kaer para kandidatu-an, kandidatu ida tenke lori apoiante rihun lima hodi ba rejista hanesan kandidatu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cKandidatu ne\u2019eb\u00e9 hetan apoiante rihun lima, nia tenke hetan votu m\u00ednimu rihun 5 liu, se ita rejistu hanesan depois nia votu menus signifika ita rejistu ho dadus ne\u2019eb\u00e9 falsu, tanba ema vota ne\u2019e ki\u2019ik liu\u201d,<\/em> nia tenik.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cApoiante mais ne\u2019e rihun lima, ne\u2019e nusa maka tun fali ba rihun 2 ou rihun 4. Hirak hanesan ne\u2019e tuir ha\u2019u nia opiniaun la merese hetan subs\u00eddiu, atu hetan subs\u00eddiu tenke ser hetan rihun lima ba leten ne\u2019e para eduka ema, la\u2019\u00f3s tan osan, tenke iha responsabilidade ba kargu ida\u201d<\/em>, nia haktuir.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Subvensaun Ne\u2019eb\u00e9 Kandidatu Prezidente Republika nain 16 Sei Hetan Hosi N\u00fameru Votantes Ne\u2019ebe Vota<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tuir rekezitus balu ne\u2019eb\u00e9 iha, sidadaun ida atu kandidata aan ba Prezidente Rep\u00fablika mak tenki ho eleitor ka apoiante m\u00ednimu 5000 kada kandidatu. Iha kompetisaun ba eleisaun prezidensial tinan 2022 to\u2019o 2027, kandidatu ne\u2019eb\u00e9 kompete hamutuk na\u2019in 16, ne\u2019eb\u00e9 mai hosi partidu pol\u00edtiku sira inklui kandidatu independente.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hafoin kompete iha eleisaun primeira volta hosi kandidatu na\u2019in 16 ne\u2019e, ikus mai tenki hakat ba segunda volta hosi kandudatu na\u2019in rua ne\u2019eb\u00e9 mak hetan votus barak liu tan sira la prense hodi manan maioria ho 50% + 1 votu. Tan ne\u2019e mak iha segunda volta, kompete hosi kandidatu ne\u2019eb\u00e9 manan ho votu barak liu mak Dr. Jos\u00e9 Ramos Horta, ho votus 303.477 ou 46,56%, tuir fali mak Dr. Francisco Guterres \u2018Lu-Olo\u2019 ho votus, 144.282 ou 22,13%.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hosi votu refere, kandidatu sira iha direitu hetan subvensaun ba votu ne\u2019eb\u00e9 mak hetan ho montante $4,00 ba kada votu. Tan ne\u2019e montante orsamentu ne\u2019eb\u00e9 kandidatu na\u2019in 16 ida-idak hetan hosi rezultadu eleisaun primeira volta ba total votante ne\u2019eb\u00e9 vota ba sira no sei multiplika ba $4,00.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Konforme haktuir dekretu lei n\u00fameru 6\/2018, 14 Marsu, konab\u00e1 fixa valor subvensaun hosi estadu ba kandidatu Prezidente Rep\u00fablika ba kampa\u00f1a eleitoral. Iha artigu 2 konab\u00e1 subvensaun, iha pontu ida (1) hatete, kada kandidatu prezidensial iha direitu atu simu subvensaun estadu ba kampa\u00f1a eleitoral ho valir $4,00 kada votu ne\u2019eb\u00e9 hetan.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha pontu rua (2) haktuir, k\u00e1lkulu valor total subvensaun ne\u2019eb\u00e9 estadu f\u00f3 ba kada kandidatu prezidensial, bazeia ba n\u00fameru total votu ne\u2019eb\u00e9 hetan, sei realiza ho baze ba akordaun judisi\u00e1l v\u00e1lida ba votasaun dahuluk ho proklama rezultadu eleitoral iha termu n\u00fa. 1, artigu 48, lei n\u00fa. 7\/2006, 28 Dezembru, bazeia ba redasaun lei n\u00fa. 4\/2017, 23 Fevereiru.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha artigu 3, iha dekretu lei hanesan konab\u00e1 pagamentu subvensaun, valor subvensaun ne\u2019eb\u00e9 previstu iha artigu anterior, sei selu ba kada kandidatu Prezidensial to\u2019o loron 30 hafoin publikasaun iha Jornal da Rep\u00fablika, bazeia ba akordaun judusi\u00e1l hosi artigu anterior.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rezultadu eleisaun primeira volta kandidatu ne\u2019eb\u00e9 hetan montante orsamentu boot liu mak Dr. Jos\u00e9 Ramos Horta (P-CNRT) ho n\u00fameru sorteiu 14, ne\u2019eb\u00e9 hetan vontantes 303.477 (46.56%), osan ne\u2019eb\u00e9 simu mak $1.213.908,00. Tuir kedas Dr. Francisco Guterres \u2018Lu-Olo\u2019 (P-FRETILIN) ho n\u00fameru sorteiu 6, okupa iha segundu lugar ne\u2019eb\u00e9 hetan votantes 144.282 (22.13%), osan ne\u2019eb\u00e9 simu $577.128,00. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Terseiru lugar okupa hosi Armanda Berta dos Santos (P-KHUNTO) ho n\u00famenru sorteiu 9, ho votantes 56.690 (8.70%), osan ne\u2019eb\u00e9 simu $226.760,00. Tuir kedas Jeneral Reformadu Tito da Costa Cristov\u00e3o \u2018Lere Anan Timur\u2019 (Independente), ho n\u00fameru sorteiu 8, ho votantes 49.314 (7.57%), osan ne\u2019eb\u00e9 simu mak $197.256,00. Okupa iha pozisaun da-liman mak Mariano Sabino Lopes \u2018Assanami\u2019 (PD), ho n\u00fameru 16, ho votantes ne\u2019eb\u00e9 hetan 47.334 (7.26), osan ne\u2019eb\u00e9 simu mak $189.336,00.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pozisaun da-neen okupa hosi kandidatu Anacleto Bento Ferreira (P-PDRT) ho n\u00fameru sorteiu 5, ho votantes 13.205 (2.03%), osan ne\u2019eb\u00e9 simu mak $52.820,00. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tuir fali mak eis Padre Martinho Germano da Silva Gusm\u00e3o, ho n\u00fameru sorteiu 13, ne\u2019eb\u00e9 antes ne\u2019e hetan apoiu Partidu PUDD, maib\u00e9 ikus mak disidi independente, ikus mai hetan votantes 8.598 (1.32%), osan ne\u2019eb\u00e9 simu $34.392,00. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tuir kedas ho Hermes da Rosa Correia Barros (Independente), ho n\u00fameru sorteiu 2, votantes ne\u2019eb\u00e9 hetan 8.030 (1.23%), osan ne\u2019eb\u00e9 simu $32.120,00. Tuir mai okupa iha pozisaun da-sia mak Maria Helena Lopes de Jesus Pire (Independente), ho n\u00fameru sorteiu 7, votantes ne\u2019eb\u00e9 hetan mak 5.430 (0.83%), osan ne\u2019eb\u00e9 simu mak $21.720,00. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tuir kedas mak Isabel da Costa Ferreira (Independente), ho n\u00fameru sorteiu 1, votantes ne\u2019eb\u00e9 hetan mak 4.219 (0.65%), osan ne\u2019eb\u00e9 simu mak $16.876,00.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Okupa pozisaun da-sanulu resin ida mak Felisberto Ara\u00fajo Duarte (Independente), ho n\u00fameru sorteiu 15, vontantes ne\u2019eb\u00e9 hetan 2.709 (0.42%), osan ne\u2019eb\u00e9 simu $10.836,00. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tuir fali mak Const\u00e2ncio da Concei\u00e7\u00e3o Pinto \u2018Terus\u2019 (Independente), ho n\u00fameru sorteiu 11, votantes ne\u2019eb\u00e9 hetan 2.520 (0.39%), osan ne\u2019eb\u00e9 simu $10.080,00. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tuir fali Rog\u00e9rio Tiago de F\u00e1tima Lobato (Independente), ho n\u00fameru sorteiu 4, votantes ne\u2019eb\u00e9 hetan 2.058 (0.32), osan ne\u2019eb\u00e9 simu $8.232,00. Tuir fali mak kandidatu Virg\u00edlio da Silva Guterres \u2018Lamukan\u2019 (Independente), ho n\u00fameru sorteiu 12, votantes ne\u2019eb\u00e9 hetan 1.720 (0.26%), osan ne\u2019eb\u00e9 simu $6.880,00. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tuir kedas ho Anteiro Bendito da Silva (Independente), ho n\u00fameru sorteiu 10, votantes ne\u2019eb\u00e9 hetan 1.562 (0.24%), osan ne\u2019eb\u00e9 simu $6.248,00 no kandidatu ne\u2019eb\u00e9 hetan votus ki\u2019ik liu mak Maria \u00c2ngela Freitas da Silva (Independente), ho n\u00fameru sorteiu 3, votantes ne\u2019eb\u00e9 hetan mak 711 (0,11%), osan ne\u2019eb\u00e9 simu mak 2.844,00.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hosi total votus v\u00e1lidu kandidatu na\u2019in 16 ne\u2019e mak 651.859 (100%), governu sei gasta osan ho montante $2.607.436,00. Votus v\u00e1lidu refere hosi total eleitores ne\u2019eb\u00e9 rejista iha STAE 859.613, no ne\u2019eb\u00e9 konfirma ona atu ezerse sira nia diretu votu mak 664.106 (77.26%), feto 322.482 (48.56%), mane 341.624 (51.44%), no eleitores ne\u2019eb\u00e9 seidauk konfirma mak 195.507 (22.74%). <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hosi votus hirak ne\u2019e, votus branku iha 3.743 (0.56%), nulu iha 8.386 (1.26%), rejeitadus iha 65 (0.001%) no abandonadus iha 53. Votus hirak ne\u2019e hotu kompostu hotu sentru votasaun 1200 iha Timor laran tomak inklui setru votasaun sira iha di\u00e1spora.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em><strong>*(Artigu ne&#8217;e hakerek husi ekipa kolektiva membru AJTL no nu&#8217;udar jornalista ne&#8217;ebe partisipa iha treinamentu media no investigative reporting, apoiu husi embaixada Amerika no TechCamp)<\/strong><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportajen ekipa jornalista kolektivu membru AJTL \u201cNusa maka governu la tau atensaun harii hospital inkluzivu no edukasaun inkluzivu ba defisi\u00e9nsia sira, osan dollar 4 USD hodi selu fali votu ne\u2019eb\u00e9 maka povu sira f\u00f3, hodi hariku kandidatu sira\u201d Bruno Soares Saldanha nu\u2019udar Ema ho Difisiensia Timor-Leste foin hakat liu eleisaun prezidensial ba periodu 2022-2027, numeru [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":12796,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[63],"tags":[],"class_list":["post-12795","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-notisia"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12795","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12795"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12795\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12845,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12795\/revisions\/12845"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12796"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12795"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12795"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12795"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}