{"id":13322,"date":"2022-06-09T23:38:18","date_gmt":"2022-06-09T14:38:18","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=13322"},"modified":"2022-06-09T23:38:20","modified_gmt":"2022-06-09T14:38:20","slug":"reajustamentu-ba-ped-2011-2030-define-hikas-metas-estratejiku-ba-dezenvolvimentu-nasional","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2022\/06\/09\/reajustamentu-ba-ped-2011-2030-define-hikas-metas-estratejiku-ba-dezenvolvimentu-nasional\/","title":{"rendered":"Reajustamentu ba PED 2011-2030, Define Hikas Metas Estrat\u00e9jiku Ba Dezenvolvimentu Nasion\u00e1l"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Reportajen Adroaldo &#8220;Saretukau&#8221;<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Minist\u00e9riu Planu no Ordenamentu (MPO), Kinta ne&#8217;e (09\/06) iha Salaun Laline Larigutu, hala&#8217;o konsultasaun p\u00fablika ba &#8216;Reajustamentu Planu Estrat\u00e9jiku Dezenvolvimentu (PED) 2011-2030, hodi haree medida, objetivu no metas estrat\u00e9jika sira ne&#8217;eb\u00e9 seidauk atinje, no metas balu mak la relevante ona ho ita nia kondisaun hodi bele ajusta ho ita nia situasaun ida agora, nune&#8217;e bele hetan konsensu nasion\u00e1l hodi hat\u00e1n ba prosesu dezenvolvimentu nasion\u00e1l.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha diskursu abertura, reprezentante Ministru Planu no Ordenamentu, Ministru Administrasaun Estat\u00e1l (MAE), Miguel Perreira de Carvalho hato&#8217;o PED hanesan mata-dalan ida ne&#8217;eb\u00e9 dezenvolve hodi gia ita nia dezenvolvimentu nasional hah\u00fa kedas iha tinan 2011 to&#8217;o 2030.<\/p>\n\n\n\n<p>Nia dehan loro-loron ita sempre hasoru dezafiu ba lala&#8217;ok prosesu dezenvolvimentu nian ne&#8217;eb\u00e9 ita la espera hanesan pandemia Covid-19 iha tinan rua (2) ikus ne&#8217;e, nune&#8217;e mos impaktu ba iha alterasaun klim\u00e1tika ne&#8217;eb\u00e9 lori dezastre natuis iha 13 de Marsu 2020 no 4 Abril tinan kotuk, inklui funu Russia ho Ukraine ne&#8217;eb\u00e9 fo impaktu ba folin bens no servisus balu sa&#8217;e.<\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8220;Entaun implementausaun planu estrat\u00e9jiku dezenvolvimentu tinan 10 nia laran, hah\u00fa 2011 to&#8217;o 2011 to&#8217;o ohin loron, hatudu mai ita katak, ita presiza duni atu reajusta jeral ita nia dokumentu estrat\u00e9jiku ho instrumentu ida ne&#8217;e hodi reprod\u00fas fila-fali prosesu dezenvolvimentu iha ita nia rai, konsiente ho dezafiu ne&#8217;eb\u00e9 mak ita sei hasoru, atu nune&#8217;e bele diginifika ita nia povu,&#8221; <\/em>dehan Ministru MAE.<\/p>\n\n\n\n<p>Ho preokupasaun sira ne&#8217;e, no haree ba tinan 10 liu ba, PED 2011-2030 iha metas balu mak ita seidauk atinji, &#8220;nune&#8217;e mak governu foti desizaun hodi halo reajustamentu profundu ba planu estrat\u00e9jiku dezenvolvimentu ho objetivu atu asegura katak ho estrat\u00e9jia ne&#8217;eb\u00e9 sei adopta hetan konsensu nasion\u00e1l no bele halo mos nu&#8217;udar instrumentu ba protesaun nasion\u00e1l ne&#8217;eb\u00e9 garante koezaun no estabilidade nasion\u00e1l ho komprimentu ida pr\u00f3priu ba programa, dezafiu iha estrat\u00e9jiku sira,&#8221; dehan Ministru Miguel.<\/p>\n\n\n\n<p>Governante ne&#8217;e hatete, metas ne&#8217;eb\u00e9 ita halo iha 2011, iha metas balu la relevante ona hanesan informasaun dijital sira, ohin loron informasaun iha \u00e1rea ida ne&#8217;e avansadu tebes, entaun ida ne&#8217;e presiza altera ka ajusta fila-fali. Nune&#8217;e mos planu sira ne&#8217;eb\u00e9 halo iha 2011 ladun konsidera konab\u00e1 impaktu hosi alterasaun klim\u00e1tika sira, tanba ne&#8217;e ita presiza integra iha planu sira hodi toma konsiderasaun.<\/p>\n\n\n\n<p>Ministru MAE informa, konsultasaun sira halo ona ho Prezidente Rep\u00fablika, Prezidente Parlamentu Nasion\u00e1l, Tribunal Rekursu, l\u00edder reliziozu sira, nune&#8217;e ohin halo konsultasaun ho l\u00edder lokal ka l\u00edder komunit\u00e1riu sira nomos ho sosiedade siv\u00edl sira no sei halo iha munis\u00edpiu sira hodi haree ba planu reajustamentu PED ne&#8217;e rasik, ho esperansa tinan oin fulan Marsu, Abril governu bele aprova ona planu estrat\u00e9jiku revizadu.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha parte sorin aprezentasaun ba progresu no dezafiu dezenvolvimentu nasion\u00e1l hosi relat\u00f3riu avaliasaun PED 2011-2030, reprezentante ekipa t\u00e9knika hosi Aj\u00e9nsia Nasion\u00e1l, Planeamentu, Monitorizasaun no Avaliasaun (ANAPMA), Delise Lopes aprezenta rezultadu avaliasaun pre-limin\u00e1riu PED faze daruak nian hosi 2016 to&#8217;o 2020 ne&#8217;eb\u00e9 avalia hosi avaliador independente. No relat\u00f3riu ida ne&#8217;e rasik, seidauk hetan aprovasaun hosi Konsellu Ministru.<\/p>\n\n\n\n<p>Delise esplika, relat\u00f3riu avaliasaun ne&#8217;e bazeia ba entidade governamentais ne&#8217;eb\u00e9 respons\u00e1vel ba metas hirak ne&#8217;eb\u00e9 hatuur ona iha PED, informasaun hosi avaliasaun espes\u00edfiku parseiru dezenvolvimentu sira hanesan, inklui aj\u00e9nsia ONU, CST no seluk, relat\u00f3riu governu ne&#8217;eb\u00e9 dispon\u00edvel nomos relat\u00f3riu espes\u00edfiku hosi diresaun nasion\u00e1l estat\u00edstika, orsamentu kada tinan no dezempe\u00f1u anual 2016-2020, nomos relat\u00f3riu espes\u00edfiku seluk hanesan DHS, VNR, sensus agr\u00edkola, inklui relat\u00f3riu ekon\u00f3miku hosi world Bank.<\/p>\n\n\n\n<p>Hosi ne&#8217;e Timor-Leste iha total metas 232. Hosi metas hirak ne&#8217;e konkluidu ona metas 40 iha faze primeiru 2011-2015 hosi total metas 129 nian, iha faze segunda 2016-2020 konklui ona metas 13 hosi metas 71, no faze terseiru ba metas 32 seluk seidauk halo ka <em>assume<\/em> katak seidauk komesa, dehan Delise.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportajen Adroaldo &#8220;Saretukau&#8221; Minist\u00e9riu Planu no Ordenamentu (MPO), Kinta ne&#8217;e (09\/06) iha Salaun Laline Larigutu, hala&#8217;o konsultasaun p\u00fablika ba &#8216;Reajustamentu Planu Estrat\u00e9jiku Dezenvolvimentu (PED) 2011-2030, hodi haree medida, objetivu no metas estrat\u00e9jika sira ne&#8217;eb\u00e9 seidauk atinje, no metas balu mak la relevante ona ho ita nia kondisaun hodi bele ajusta ho ita nia situasaun ida [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":13323,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[63],"tags":[],"class_list":["post-13322","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-notisia"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13322","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13322"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13322\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13324,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13322\/revisions\/13324"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13323"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13322"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13322"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13322"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}