{"id":13373,"date":"2022-06-15T15:28:13","date_gmt":"2022-06-15T06:28:13","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=13373"},"modified":"2022-06-15T15:49:00","modified_gmt":"2022-06-15T06:49:00","slug":"membru-pntl-menus-fasilidade-sala-se-nian","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2022\/06\/15\/membru-pntl-menus-fasilidade-sala-se-nian\/","title":{"rendered":"Membru PNTL Menus Fasilidade Sala Se Nian?"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Hakerek nain Mois\u00e9s Vicente<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>P<\/strong>erguntas iha leten Ukun Na\u2019in sira iha Estado Rep\u00fablika Demokr\u00e1tika Timor-Leste atu halo reflesaun no atu rona no tau matan ba halerik sira husi membru Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste (PNTL) nian. Artigo ida ne\u2019e mos analiza kona-b\u00e1 difikuldade husi Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste (PNTL) no menus iha fasilidade sira transporte kareta no motor, HT hodi halo komunikasaun hodi hala\u2019o servisu iha tere\u00f1u lor-loron nian. Exemplo foin dadaun kareta balu atu ba kampa\u00f1a eleitoral segunda volta nian ba kandidatu Prezidente Rep\u00fablika, 1. Dr. Jos\u00e9 Manuel Ramos Horta no 2. Dr. Francisco Guterres \u201cL\u00fa-Olo\u201d, balu at tiha. Iha kampa\u00f1ia eleitoral atividade sira ne\u2019e liu hotu ona, no hetan ona tomada posse Prezidente Rep\u00fablika eleitu foun maka, Dr. Jos\u00e9 Manuel Ramos Horta, iha loron, 19 Maiu 2022 kalan. Hare husi ne\u2019eb\u00e1 membru PNTL sira halo buat hotu la\u2019o diak, tamba hetan seguransa makas husi ita nia forsa seguransa PNTL no F-FDTL rasik. Ida ne\u2019e husu ba ema hotu f\u00f3 apresiasaun ita nia membru PNTL no F-FDTL ne\u2019ebe durante ne\u2019e seguransa diak tebes ba Ita nia rai doben Timor-Leste. Iha Konstituisaun Republika Demokratika Timor-Leste hatur ona klaru, iha ne\u2019eb\u00e9 Artigu 147 hateten (Pol\u00edsia no forsa seguransa sira), <em>1. Pol\u00edsia sei defende legalidade demokr\u00e1tiku no garante sidadaun sira-nia seguransa internu, maib\u00e9 sira labele iha partidu pol\u00edtiku. 2. Prevensaun krimin\u00e1l tenke hala\u2019o ho respeitu ba direitus umanus. 3. Lei maka sei harii rejime ba pol\u00edsia no m\u00f3s forsa seguransa seluk.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Tinan 20 dezde restorasaun independ\u00e9nsia, ita konsege atinje buat barak, hanesan haforsa paz no dame, no mantein neutralidade no soberania no hadiak infraestrutura b\u00e1zika. Maske nune\u2019e, viol\u00e9nsia estrutural, liu-liu pobreza, korupsaun no impunidade, kontinua amesa ita nia povu nia moris no ben-estar, no limita Timor-Leste nia transformasaun ba iha nasaun ida ne\u2019eb\u00e9 pr\u00f3speru no seguru. Impase pol\u00edtiku no krize internasion\u00e1l hafraku liu tan ita nia situasaun internal. Povu barak sei moris iha uma ho kualidade menus, falta saneamentu, rendimentu no asesu ba edukasaun no sa\u00fade ne\u2019eb\u00e9 adekuadu. Tanba ne\u2019e, Timor oan barak enfrenta obstaklu barak hodi atinje moris ne\u2019eb\u00e9 komfort\u00e1vel no seguru. Atu bele rezolve problema kompleksu hirak ne\u2019e, ita presiza kria planu ne\u2019eb\u00e9 kompreensivu no integradu ba transformasaun estrutural ekonomia, inklui planu atu dezenvolve set\u00f3r agrikultura no set\u00f3r ind\u00fastria no servisus sira seluk. Planu ne\u2019e tenke envolve diskusaun klean ho reprezentativa traballad\u00f3r no ind\u00fastria, no mos peritu t\u00e9kniku sira no ases\u00f3r internasion\u00e1l. <em>(Fontes: Relat\u00f3riu Fundasaun Mahein (FM), MNL, N\u00fa.157, Loron, 27 Maiu 2022).<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Iha loron hirak liu b\u00e1, f\u00f3 sai iha media nasional sira katak Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste (PNTL) deside aluga tan kareta hamutuk tolu nulu resin rua (32) ho montante orsamentu $230.400 atu bele reforsa servisu operasaun durante kampa\u00f1a no ba eleisaun prezidensial segunda volta. Komandante Administrasaun PNTL, Superintendente Xefe, Jos\u00e9 Soares hateten kareta tolu nulu resin rua (32) ne\u2019e dadauk sira distribui ona 14 servisu operasaun iha munisipiu 12 no apoiu 13 ba iha Unidade Espesial Polisia (UEP), no 1 Unidade Patrulhamentu Fronteira (UPF), no 2 ba Unidade Polisia Maritima (UPM), inklui 2 ba Servisu Informasaun Pol\u00edsia (SIP) stand by 1. \u201cOhin loron ita halo redistribuisaun ba iha munisipiu sira, ohin kareta 32, ne\u2019e kareta alugadu, orsamentu ne\u2019eb\u00e9 maka koloka ne\u2019e koloka iha Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste, ho nia montante $230.400,\u201d hatete Jos\u00e9 ba jornalista sira, iha nia knar fatin Komandu Jeral PNTL, Kaikoli Dili, Sesta (01\/04\/2022). &nbsp;Nia dehan, kona-b\u00e1 prosesu aluga kareta 32 ne\u2019e parte PNTL entrega ba kompa\u00f1a sira ne\u2019eb\u00e9 antes ne\u2019e manan ona prosesu tenderizasaun ida ne\u2019e. Orsamentu ne\u2019eb\u00e9 Komandu Jeral PNTL aloka ba iha Eleisaun Prezidensial ne\u2019e. Ne\u2019e kobre ba iha orsamentu ne\u2019eb\u00e9 maka husi tudu Governo ne\u2019e iha $1.339.000, resin ne\u2019eb\u00e9 maka bele kobre ba iha suplementu membru PNTL sira ne\u2019eb\u00e9 maka halo servisu durante kampa\u00f1a. Nune\u2019e mos iha orsamentu ida ne\u2019e, aloka ona $100,000,00 ba iha kombustivel atu bele apoiu kareta alugadu sira, nune\u2019e mos ho kareta sira ne\u2019eb\u00e9 maka apoiu husi Partimoniu Estadu husi Ministeriu Finansas. \u201cDepois de kampa\u00f1a primeiru faze, iha loron rua ba kotuk, ita rekoila fali viatura sira ne\u2019e, para ita hare fali nia kondisaun hodi manutensaun rapida,\u201d hatete nia. <em>(Fontes: Jornal Suara Timor Lorosae, Loron, 04 Abril 2022). <\/em>Perguntas maka ne\u2019e, tamba sa maka ho orsamentu bo\u2019ot los, labele halo jestaun diak hodi sosa deit fasilidade sira ne\u2019eb\u00e9 membru PNTL sira presiza ba lor-loron nian?. <em>&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Iha sorin seluk, Governu planeia ona sei koloka membru Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF) 1000 resin iha fronteira hodi minimiza movimentu ilegal. \u201cHau koalia ona ho Primeiru Ministru (PM) hanesan Ministru Interior, Taur Matan Ruak para haree took Postu ne\u2019ebe eziste nia kondisaun ladiak ne\u2019e pelo menus para hare orsamentu halo rehabilitasaun atu nune\u2019e sira labele hela ho kondisaun ida ne\u2019e. Tuir fali kona-b\u00e1 sira nia ekipamentu ho rekrutamentu, portantu parte ida ne\u2019eb\u00e9 kurisial loos. Iha fronteira hanesan ita hotu hatene numeru membru sira ne\u2019eb\u00e9 maka ki\u2019ik. Tanba ne\u2019e maka hau ho Komandante Jeral ho Komandante Administrasaun ami halo ona planu rekrutamentu bazeia ba orientasaun verbalmente Ministru Interior haruka ona nia Gabinte maib\u00e9 seidauk simu nia resposta, mas depois simu nia resposta maka ita foin haree. Naturalmente sira nia ekipamentu ho sira nia kuantidade ekipamentu, kuantidade membru ne\u2019eb\u00e9 maka iha ita presiza sa tan ita aumenta 25 postu ne\u2019e ita presiza ema lubuk ida pelo menus tarjetu ne\u2019e mil ital ne\u2019e diak liu tan\u201d, esplika Vise-Ministru Interior, Antonio Armindo, ba jornalista sira, Segunda (06\/06\/2022, hafoin abertura seminariu ho tema \u201cPrespetiva Seguransa Fronteira iha Futuru\u201d, iha Timor-Plaza, Dili. (Diario Nacional, Loron, 07 Ju\u00f1u 2022).<\/p>\n\n\n\n<p>Iha parte seluk, iha media Tatoli sita kona-b\u00e1 enfrenta problema rekursu umanu no fasilidade asegura fronteira terrestre. Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF), enfrenta hela limitasaun ba rekursu umanu, ekipamentu, rede telekomunikasaun, estrada no kondisaun hela fatin, nudar Governu hahu hadia instraestrutura, hadia membru sira nia bens star, hadia ekipamentu hodi bele asgura seguransa iha fronteira. Governu estabelese Unidade Patrullamentu Fronteira ho objetivu f\u00f3 orientasaun relasiona ho prosidente pratika ka funsaun espesializada no seguransa fronteira bainhira hala\u2019o sira nia knaar no f\u00f3 komprensaun ida kona-b\u00e1 knaar no funsaun operasional, administrativu membru hotu-hotu iha Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste no iha Unidade Patrullamentu Fronteira. Ho baze legal tuir mandate ba PNTL iha UPF ne\u2019e foti husi IV Governu Konstituisuainal nia Dekretu-Lei Nu.9\/2009, loron 18 Fevereiru kona-b\u00e1 Lei Organika PNTL, Artigu 33. Unidade Patrullamentu Fronteira ho funsaun maka halo patrullamentu no vijilansia iha fronteira territorial sira, no iha koordenasaun no kooperasaun ho parte interesada sira seluk, espesialmente ho FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL). Nune\u2019e mos kontrola movimentu ema no sasan sira iha fronteira territorial, ho koodernasaun no kooperasaun ho Servisu Imigrasaun no Autoridade Auduaneiru Alfnadega. (Fontes: Tatoli, Loron, 07 Ju\u00f1u 2022).<\/p>\n\n\n\n<p>Iha lidun seluk mos, preokupasaun sira mai husi Organizasaun Naun Governamental (ONG) Fundasaun Mahein (FM) preokupa katak Governu harii infraestrutura postu foun ba Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF) maib\u00e9 laiha ekipamentu hodi detekta negosiu ileg\u00e1l. Jestor Prinsipal Fundasaun Mahein (FM), Abel Amaral hatete pol\u00edtika Governu harii postu foun hamutuk 25 iha tinan ne\u2019e iha linha fronteira terrestre, maib\u00e9 laiha ekipamentu propriu ba membru Unidade Patrullamentu Fronteira sira uza hodi detekta atividade negosiu ileg\u00e1l. \u201cIta bele harii postu Unidade Patrullamentu Fronteira no rekursu barak ba iha fronteira, maib\u00e9 ekipamentu sira sei mukit hau hanoin ita labale detekta krime trans nasional sira hanesan droga, tanba ne\u2019e husu ba Governu tenki investe ekipamentu ba ita nia Unidade Patrullamentu Fronteira sira labele ho deit manual maka halo servisu,\u201d. <em>(Fontes: Jornal Suara Timor Lorosae, Loron, 09 Ju\u00f1u 2022). &nbsp;&nbsp;<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Atu taka, maka rekomendasaun sira tuir mai ne\u2019e, ho difikuldade ka menus fasilidade sira ba membru PNTL ne\u2019e ba futuru ka tinan oin 2023 prepara Orsamentu Jeral Estadu (OJE), nune\u2019e instituisaun Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste prepara mos atu ba sosa ka hola Bisikleta foun hodi halo patrullamentu iha kapital Dili ho duni bisikleta deit no bele mos ba iha Kapital Munisipiu sira iha 14 Munisipiu iha territoriu Timor laran. Husu ba PNTL prepara hari\u2019i tan antena foun ka tore foun ba PNTL hodi nune\u2019e informasaun ruma husi baze bele to\u2019o lalais ba iha Komandu Jeral PNTL ou bele direita ba iha kada Komandu Munisipiu sira, hol mos HT komunikasaun foun. Husu Governu kontinua hadia estrada sira hodi hafasil halo patrullamentu husi PNTL-UPF sira bele hafasil sira halo kontrolamentu iha fronteira terrestre sira. Hadia mos r\u00f3 patrullamentu sira ba Unidade Pol\u00edsia Maritima (UPM) nia r\u00f3 ne\u2019ebe at, tenke halo manutensaun r\u00f3 at refere, hodi nune\u2019e hafasil UPM bele halo patrullamentu ba fronteira maritima ka iha tasi laran. Husu ba VIII Governo Konstitusional atual Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak nomos Ministru Interior no Ministro da Defesa, Filomeno da Paix\u00e3o de Jesus atu hola ona mos avi\u00e3o aero hodi halo patrulamentu ba forsa armada F-FDTL nia hodi kontrola fronteira lalehan nian<em> (Militer Angkatan Udara) <\/em>nian ba iha futuru. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><em><strong>*(Hakerek Na\u2019in: <\/strong>Alumni Universidade da Paz-(UNPAZ), Faculdade de Direito no Institutu Superior Cristal-Departemento Sociologia no Ativista. Artigo ida ne\u2019e larepresenta institusaun ne\u2019eb\u00e9 hakerek na\u2019in haknar ba, maib\u00e9 idea no argumentu sira ne\u2019eb\u00e9 lekar iha artigu ne\u2019e nudar opini\u00e3o peso\u00e1l. Iha sujestaun ruma bele haruka iha telefone +67077291406 ou e-mail: <a href=\"mailto:moisesvicente59@yahoo.com\">moisesvicente59@yahoo.com<\/a>)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek nain Mois\u00e9s Vicente Perguntas iha leten Ukun Na\u2019in sira iha Estado Rep\u00fablika Demokr\u00e1tika Timor-Leste atu halo reflesaun no atu rona no tau matan ba halerik sira husi membru Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste (PNTL) nian. Artigo ida ne\u2019e mos analiza kona-b\u00e1 difikuldade husi Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste (PNTL) no menus iha fasilidade sira transporte kareta no motor, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":13375,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-13373","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13373","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13373"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13373\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13376,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13373\/revisions\/13376"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13375"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13373"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13373"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13373"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}