{"id":14034,"date":"2022-10-13T16:00:59","date_gmt":"2022-10-13T07:00:59","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=14034"},"modified":"2022-10-13T16:01:02","modified_gmt":"2022-10-13T07:01:02","slug":"renetil-deklarasaun-imprensa-kona-ba-investigasaun-ba-kazu-osan-iha-aeroportu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2022\/10\/13\/renetil-deklarasaun-imprensa-kona-ba-investigasaun-ba-kazu-osan-iha-aeroportu\/","title":{"rendered":"RENETIL: Deklarasaun Imprensa  Kona ba Investigasaun ba Kazu Osan iha Aeroportu"},"content":{"rendered":"\n<p>Relasiona ho kazu ida nebe akontese iha Tersa dia 4 outubru 2022, semana kotuk iha Aeroporto Internasional Nicolau Lobato. Hanesan publiku mos akopanha iha notisia sira, iha loron 4 outubru 2022, oficial seguran\u00e7a no alfandega iha Aeroportu Internasional Nikolau Lobato detekta katak sidadaun timor-oan nain tolu lori osan ho montante hamutuk d\u00f3lar amerikanu rihun 160, no Rupiah Indonesia Millaun 40, ho intensaun atu lori ba Indonesia. Wainhira ajente seguran\u00e7a no alfandega husu ba sira, sidadaun nain tolu ne\u2019e hatete katak osan ne\u2019e Senhor Jos\u00e9 Bukar, Konselleru Maximu Partidu Khuntu ninian. Husi deteksaun ne\u2019e, autoridade seguran\u00e7a no alfandega iha Aeroporto Internasional Nicolau Lobato informa kedas ajensia seguran\u00e7a sira seluk ne\u2019ebe iha kompetensia ba kontrolu no prevensaun brankeamentu capital atu hola medidas. Nune\u2019e, ajente sira husi instituisaun estadu ne\u2019ebe iha kompetensia ba \u00e1rea ida ne\u2019e too kedas iha Aeroportu NL, ho hanoin atu halo medidas preventivas hodi prende tiha osan ne\u2019e. Maibe, ikus mai kazu ne\u2019e dezenvolve to\u2019o membru Governu nain-rua no mos Senhor Jos\u00e9 Bukar mos too iha Aeroporto, ho intensaun atu foti osan ne\u2019e. Hahu kedas loron ida ne\u2019e too agora kazu ida ne\u2019e sei kontinua okupa noticias iha media oi-oin iha Timor-Leste, no provoca komentarius husi autoridade balu no husi publiku.<\/p>\n\n\n\n<p>RENETIL akompa\u00f1a no halo mos diskusaun kona ba hahalok sira hanesan ne\u2019e iha \u00e2mbitu krime hasoru ekonomia, interfer\u00eancia ba apliksaun consistente lei sira, igualdade sidadaun hotu-hotu nian iha lei nia oin, no hahalok ne\u2019ebe hamonu integridade no dignidade Estado de Direito Democr\u00e1tico. RENETIL respeita nafatin prinsipiu prezunsaun inocensia husi suspeitu sira, respeita sidadaun ida-idak ka grupu ida atu buka osan no uza nia osan.<\/p>\n\n\n\n<p>RENETIL hanesan organizasaun apartidaria nebe nia membrus namkari iha partidu hotu-hotu, la reprezenta interese particular grupu ka partidu ruma nian. RENETIL&nbsp; hakarak koloka kazu ida ne\u2019e no kazu seluk tan nebe iha ligasaun ba malu iha \u00e2mbitu Estadu ho Estadu nia dimensaun sosial, politiku, ekonomiku no relasaun ho rai-seluk.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Timor-Leste iha fulan jullu 2008 sai ona membru ba Asia\/Pacific Group (APG) on Anti-Money Laundering and Counter Financing Terrorism (AML-CFT). Grupu nebe halibur nasaun lobuk ida iha Asia no Pacifiku hodi luta kontra brankeamentu kapital no finansiamentu terrorismu. Mekanismu ida ne\u2019e atu tulun Estadu membru sira identifika nia riskus ka nia frakeza sira nebe relasiona ho prevensaun no kombate brankeamentu kapitais no finansiamentu terrorismu, halo lei hodi prevene no kombate krime sira ne\u2019e ka krime seluk nebe dait ba krime boot rua ne\u2019e, fo asistensia legal ba malu, halo konfisku ka foti sasan sira nebe sai objetu krime, halo estradisaun, estabelese sistema ba halo denunsia ka kesar hahalok criminal sira, halo investigasaun ba tranzasaun suspeita sira no tulun estabelesimentu Unidade Informasaun Finanseira hodi relata tranzasaun suspeita sira ba autoridade kompetente.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Wainhira sai ona Estado membru ba mekansimu ida ne\u2019e, Estadu Timor-Leste liu husi nia orgaun soberania sira, entidade judicial, policial, entidade finanseira bankaria no laos banku, partidos politikus, assosiasaun ka organizasaun sira, emprezas no emprezariu sira hotu-hotu tenki kompromete-an ba prevene no kombate brankeamentu kapital no kombate finansiamentu terrorismu iha ita nia rai, kolabora ho rai-seluk no nakloke ba rai-seluk atu kolabora ho ita hodi kombate krime boot rua ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Kompromisu ida ne\u2019e lori Timor-Leste ba adopta Regime Juridiku ba Prevene no Kombate Brankeamentu Kapitais no Finansiamentu Terrorismu, Lei nu.17\/2011, 28 dezembru nebe reve fali iha 2013 hodi sai Lei nu.5\/2013\/III. Adopta Lei kona ba Prevene no Kombate korrupsaun. Estadu mos foti medidas seluk hanesan harii Servisu Investigasaun Kriminal Policial, Komisaun Anti-Korrupsaun, harii Policia Cientifika Investigasaun Kriminal, harii Unidade Informasaun Financeira Iha Banku Central hodi tau-matan lisuk ba hahalok sira nebe konstitui krime nebe loke dalan ba brankeamentu kapital no finansiamentu terrorismu.<\/p>\n\n\n\n<p>Medidas hirak ne\u2019e no seluk tan nebe ita la temi iha ne\u2019e ho objetivus atu Estadu liu husi nia instituisaun sira asegura seguransa no estabilidade, asegura vida ekonomika nebe saudavel hodi hadiak povu nia moris, hatudu imagein pozitivu no estabilidade ba rai-seluk hodi fo konfiansa ba, no dada investor sira mai investe iha ita nia rai, promove empregu no empregabilidade iha ita nia rai-rasik, hametin soberania Estadu no independensia hodi liberta povu husi mukit no susar oi-oin.<\/p>\n\n\n\n<p>Brankeamentu kapital nudar krime ida mai husi krime seluk (crimes antecedente ka predicate crime) hanesan korrupsaun, trafiku no fan droga, prostituisaun, jogu illegal, trafiku humanu\/lori ema ba fan, no seluk tan. Tanba ne\u2019e kombate krime brankeamentu kapital signifika kombate mos krime seluk lobuk ida.<\/p>\n\n\n\n<p>Wainhira la kombate, krime sira ne\u2019e sei hamosu konsekuensia negativu oi-oin mai Timor-Leste, hanesan hatun integridade no digninade estadu nian iha rai seluk nian oin, instituisaun bankaria Timor-Leste nian sei susar atu hetan kooperasaun ho instituisaun hanesan husi rai seluk (nune\u2019e dificulta no prejudika sidadaun atu haruka no simu osan ba ka husi rai seluk), Timor-Leste sei kontinua hetan predikadu hanesan nasaun ida ho risku a\u2019as ba brankeamentu capital, investidor rai seluk nian sei la iha konfiansa atu investe iha Timor-Leste, no seluk-seluk tan.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha kontestu hirak ne\u2019e mak RENETIL hakarak koalia ba instituisaun Estadu sira nebe hametin lei no ordein, nebe servisu iha linha frente atu prevene no kombate krimes organizadu no krime seluk, ba ukun nain sira, ba partidu politiku,&nbsp; media no ba publiku em geral kona ba tentativa lori osan ba estrangeiru ho total nebe lei bandu wainhira la kumpri regras nebe lei haruka.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Osan nudar instrumentu ida nebe dinamiza ekonomia no vida sosial sidadaun iha pa\u00eds ida. Cidadaun ida-idak iha direitu atu hetan osan liu husi dalan legal hodi organiza nia moris, uza no halo transferensia ka halo tranzasaun. Maibe wainhira nia utilizasaun ka transferensias tama iha montante nebe boot Estadu estabelese normas no prosedimentu hodi asegura katak atividade ida hanesan ne\u2019e la afeta vida ekonomika povu nian no la hasusar Estadu atu halo dezenvolvimentu sosial no ekonomiku nasaun nian&nbsp; no labele hafoer Estadu nian imagein iha publiku ka iha komunidade internasional.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ho preokupasaun sira nee hotu RENETIL:<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\" type=\"1\"><li>Deklara apoia tomak ba entidade policial no judiciaria sira atu halao sira nia knaar tuir lei haruka;<\/li><li>Husu ba parte sira nebe envolve iha kazu ne\u2019e atu kolabora didiak ho autoridade policial no judiciaria sira;<\/li><li>Husu ba Governante sira, Senhor Primeiru Ministru, Senhores Deputadu, Senhor Prezidente Republika no partidu politiku sira atu manifesta apoiu politiku ba pessoal husi entidade sira nebe halo servisu diak iha linha frente ba prevene no kombate krimes organizado;<\/li><li>Husu mos ba Veteranos, Sociedade Sivil, instituisaun fiar nian sira, organizasaun de massa, estudantes no cidadaun tomak atu apoia mos ema diak sira nebe servisu ho laran, ho integridade ho sentidu estadu hodi hametin fundamentu Estadu RDTL no kolabora ho dalan pacifiku ba prevene no kombate krimes organizados iha Timor-Leste;<\/li><li>Husu ba Sua Excelencia Senhor Primeiro Ministro Taur Matan Ruak atu avalia no foti medidas adekuadas ba membru Governu sira nebe halo interfer\u00eancia ba prosesu averiguasaun no investigasaun ba suspeitos sira nebe hatudu envolvimentu iha tentativa halo transferensia osan sai husi aeroportu nebe kontra lei.<\/li><\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Relasiona ho kazu ida nebe akontese iha Tersa dia 4 outubru 2022, semana kotuk iha Aeroporto Internasional Nicolau Lobato. Hanesan publiku mos akopanha iha notisia sira, iha loron 4 outubru 2022, oficial seguran\u00e7a no alfandega iha Aeroportu Internasional Nikolau Lobato detekta katak sidadaun timor-oan nain tolu lori osan ho montante hamutuk d\u00f3lar amerikanu rihun 160, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":4137,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-14034","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14034","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14034"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14034\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14036,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14034\/revisions\/14036"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4137"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14034"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14034"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14034"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}