{"id":14119,"date":"2022-10-18T22:19:50","date_gmt":"2022-10-18T13:19:50","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=14119"},"modified":"2022-10-18T22:19:52","modified_gmt":"2022-10-18T13:19:52","slug":"besik-eleisaun-parlamentar-2023-krime-hasoru-ekonomia-komesa-buras","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2022\/10\/18\/besik-eleisaun-parlamentar-2023-krime-hasoru-ekonomia-komesa-buras\/","title":{"rendered":"Besik Eleisaun Parlamentar 2023 Krime Hasoru Ekonomia Komesa Buras"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Hakerek nain Mois\u00e9s Vicente<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Nasaun Rep\u00fablika Demokr\u00e1tika Timor-Leste (RDTL), ema hotu-hotu iha lei nia oin hanesan no hotu-hotu halo tuir lei haruka. Iha ne\u2019eb\u00e9 Lei Inan Konstituisaun da Rep\u00fablika Demok\u00e1tika Timor-Leste, Artigu 16 alinea (1). Sidadaun hotu-hotu hanesan iha lei nia oin, no m\u00f3s iha direitu no obrigasaun hanesan. (2). Labele halo diskriminasaun ba ema ida tanba nia kulit, nia rasa, nia estadu siv\u00edl, nia seksu, orijen \u00e9tniku, nia lian, pozisaun sosi\u00e1l eh ekon\u00f3miku, hanoin pol\u00edtiku ka ideolojia, relijiaun, instrusaun eh nia kondisaun f\u00edzika eh ment\u00e1l. Ita analiza iha Lei Inan Konstituisaun da RDTL ne\u2019eb\u00e9 hakerek ona iha leten, iha ne\u2019e hakerek nain analiza no sita katak ema hotu-hotu iha lei nia oin hanesan ka nia la hare nia ne\u2019e ema boot ka nia ema lider partidu politiku ruma.<\/p>\n\n\n\n<p>Bazeia ba kazu sira ne\u2019eb\u00e9 akontese iha ita nia rai doben Timor-Leste foin dadaun ne\u2019e, ita hare lider partidu politiku balu komesa ona no bebeik ona kontra viola lei no la hakruk ba lei. Se ita halo tiha lei, lider partidu politiku balu la kumpri lei, entaun ita halo lei atu halo saida?. Husu ba lider nasional ka husi lider partidu politiku sira hotu tenke halo reflesaun ba ninia-an rasik. Tanba nasaun Timor-Leste, nasaun ida ne\u2019eb\u00e9 aplika ho ninia lei rasik. Labele besik ona eleisaun Parlamentar mak, lider partidu politiku balu halo manobra tun sae. Se osan ne\u2019e barak, tanbasa mak la fahe deit ona, osan hirak ne\u2019e ba ita nia povu sira iha Timor-Leste?. Se lider partidu politiku hatene hela lei, sa tan membru Governu balu involve an iha Governasaun ida ne\u2019e, depois finzidu la hatene lei?. Se hakarak sosa atributu partidu politiku sira nia iha rai liur, tenke tuir dalan legal, la bele liu husi dalan ilegal, se lae viola lei?. Tanba sa mak osan hirak ne\u2019e f\u00f3 direita ona ba Ministeriu Edukasaun hadia fasilidade infraestrutura nian hanesan hadia eskola sira iha Timor-Leste?.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha loron hirak liub\u00e1, Prezidente Parlamentu Nasional (PPN), Dr. Aniceto Guterres husu Konselleiru Maximu Partidu Khunto, Jos\u00e9 dos Santos Naimori Bucar no membru Governu nain tolu, atu hakruk ba lei no labele hakat liu lei hodi intervene Servisu Nasional Intelijensia (SNI), ligadu ho kazu prende osan USD 130.000 iha Aeroporto Internasional Nicolau Lobato Comoro. \u201cHau hanoin hotu-hotu hatete &nbsp;lei sa tan membru Governu sira hatene liu. Tanba ne\u2019e, karik kazu ne\u2019e iha indisiu krime mak sira Autoridade Judisi\u00e1riu tenke halo intervensaun. Estadu ne\u2019e, Estadu no interese Estadu iha leten a\u2019as hotu, tenke hatene-an ita agora iha konstestu saida\u201d, dehan Prezidente Parlamentu Nasional, Dr. Aniceto Guterres, ba jornalista sira Segunda (10\/10\/2022) iha Parlamentu Nasional. <em>(<strong>Fontes: <\/strong>Jornal Nacional Di\u00e1rio, 11\/10\/2022). <\/em>Iha sorin seluk, deklarasaun husi Resist\u00eancia Nacional dos Estudantes de Timor-Leste (RENETIL) husu ba Sua Exelencia Senhor Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak atu avalia no foti medidas adekuadas ba membru Governu sira ne\u2019eb\u00e9 halo interfer\u00eancia ba prosesu averiguasaun no investigasaun ba suspeitos sira ne\u2019eb\u00e9 hatudu envolvimentu iha tentativa halo tranferensia osan sai husi aeroportu ne\u2019eb\u00e9 kontra lei, dehan Porta-vos RENETIL, Jos\u00e9 Neves Sama-Rua hatete iha deklarasaun Konferensia Imprensa, iha Farol, Dili, 13\/10\/2022<em>.(<strong>Fontes:<\/strong> Media Neon Metin, 13 Outubru 2022).<\/em> No lider nasional, Xanana Gusm\u00e3o mos esplika kuandu sidadaun ida halao viajena liuhusi Indonesia (Bali) ka nasaun seluk, ema sempre f\u00f3 billete kiik ida hodi justifika osan ho montante hira mak lori. No tuir liu katak kuandu sidadaun ida atu halo viajen lori osan boot liu, karik prefere ba dolar mak 10.000 USD. Karik atu lori osan liu ida ne\u2019e tenke hetan autorizasaun husi banku. (<strong>Fontes:<\/strong> Jornal Timor Post, 18\/10\/2022).<em><\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Lei Kodegu Pen\u00e1l Timor-Leste, iha Krime Hasoru Ekonomia, Brankeamentu ba kapit\u00e1l. <strong>Artig<\/strong><strong>u<\/strong><strong> 313<\/strong><strong>, <\/strong>alinea hatete katak (1). Ema ne\u2019eb\u00e9, maski hatene katak bem ka produtu ruma mai hosi krime terrorizmu, tr\u00e1fiku ho arma ka produtu nukle\u00e1r, ema nia tr\u00e1fiku ka venda, pornografia ho men\u00f3r, korrupsaun, burla ka extorsaun, fraude fisk\u00e1l, tr\u00e1fiku ho esp\u00e9sie protejida no tr\u00e1fiku ho \u00f3rgaun ka tesidu umanu ka krime grave seluk tan, ne\u2019eb\u00e9 ema ruma komete, ho kompartisipasaun oin naran ida, no f\u00f3-fatin ba pena ho limite m\u00ednimu aas-liu prizaun tinan 4: (a) Konverte, transfere, ajuda ka fasilita operasaun ruma atu konverte ka transfere bem ka produtu ne\u2019e, totalmente ka parsialmente, diretamente ka indiretamente, atu okulta ka disimula produtu ne\u2019e nia orijen il\u00edsita ka ajuda ema implikadu iha infrasaun sira-ne\u2019e ruma nia pr\u00e1tika sees-\u00e1n hosi konseku\u00e9nsia jur\u00eddika ne\u2019eb\u00e9 mai hosi nia hahalok; (b) Okulta152 ka disimula153 bem ka produtu sira ne\u2019e nia natureza, orijen, lokalizasaun, dispozisaun, movimentasaun ka propriedade ka direitu kona-b\u00e1 bem ka produtu sira-ne\u2019e; (c) Hetan ka simu vantajen ne\u2019e ho t\u00edtulu naran ida ka uza, detein ka konserva vantajen ne\u2019e, sei hetan pena prizaun tinan 4 to\u2019o tinan 12. (2). Sei aplika nafatin pena ba aktu sira-ne\u2019eb\u00e9 hakerek hela iha n\u00fameru anteri\u00f3r, al\u00ednea a) too c), maski ajente pratika faktu ne\u2019eb\u00e9 integra krime subjasente154 iha territ\u00f3riu la nasion\u00e1l ka la hatene krime ne\u2019e pratika iha ne\u2019eb\u00e9 ka se loos maka pratika krime ne\u2019e. 152 (313) Okulta (v)-Subar. 153 (313) Disimula (v)-Finje hodi subar154 (313) Krime subjasente-Krime ne\u2019eb\u00e9 hosi ne\u2019eb\u00e9 bem, produtu ka direitu ne\u2019eb\u00e9 atu halo brankeamentu mai 333. (3). Ko\u00f1esimentu, intensaun ka prop\u00f3zitu ne\u2019eb\u00e9 tenke tama hanesan krime nia elementu konstitutivu bele reko\u00f1ese hosi sirkunst\u00e1nsia faktu\u00e1l efetivu no konkreta. (4). Lalika iha tiha uluk kondenasaun tanba krime subjasente nia pr\u00e1tika atu hatudu no prova katak rendimentu ne\u2019e iha orijen il\u00edsita. (5). Infrasaun subjasente inklui m\u00f3s krime ne\u2019eb\u00e9 ajente pratika iha territ\u00f3riu la nasion\u00e1l kuandu aktu sira-ne\u2019ekonstitui krime iha Estadu ne\u2019eb\u00e9 ajente pratika krime ne\u2019e no iha Tim\u00f3r-Leste nia territ\u00f3riu. (6). Krime brankeamentu ba kapit\u00e1l la aplika ba ema ne\u2019eb\u00e9 komete krime subjasente. (7). Rankeamentu ba kapit\u00e1l nia tentativa f\u00f3-fatin ba kondenasaun no bele f\u00f3-fatin m\u00f3s ba redusaun iha pena nu&#8217;udar regra jer\u00e1l. (8). Pena prevista ba faktu il\u00edsitu t\u00edpiku sira-ne\u2019eb\u00e9 n\u00fameru 1, al\u00ednea a) to\u2019o c) deskreve labele aas-liu pena prevista ba infrasaun subjasente korrespondente nia limite m\u00e1simu.<\/p>\n\n\n\n<p>Nomos iha Kodegu Pen\u00e1l Timor-Leste <strong>A<\/strong><strong>rtigu 314<\/strong><strong> <\/strong>Fraude fisk\u00e1l, Alinea (1). Ema ne\u2019eb\u00e9, atu la selu ka f\u00f3-fatin ba ema la selu, totalmente ka parsialmente, impostu, taxa ka obrigasaun pekuni\u00e1ria fisk\u00e1l ruma ne\u2019eb\u00e9 tenke selu ba Estadu, tanba (a) La deklara faktu ne\u2019eb\u00e9 f\u00f3-fatin ba tributasaun ka ne\u2019eb\u00e9 presiza atu halo likidasaun; (b) Deklara inkorretamente155 faktu ne\u2019eb\u00e9 serve hanesan baze ba tributasaun; (c) Impede ho meiu naran ida ka so nega156 elementu neses\u00e1riu atu halo fiskalizasaun ba aktividade ka faktu ne\u2019eb\u00e9 f\u00f3-fatin ba tributasaun, sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6. (2). Kuandu kuantia devida ne\u2019eb\u00e9 seidauk selu aas-liu dolar amerikanu 5.000 ajente sei hetan kastigu pena prizaun tinan 2 too tinan 8. 155 (314) Inkorrectamente (adv)-Lal\u00f3s. Deklara inkorretamente=deklara sala hela; la deklara loos. 156 (314) Sonega (v)-La temi ka deskreve (buat ruma) iha situasaun ne\u2019eb\u00e9, tuir lei, tenke temi ka deskreve; subar.334.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha lidun seluk, Lei Inan Konstituisaun da RDTL artigu 142 (sistema finansa nian), Lei mak halo sistema finansa nia estrutura atu bele garante formasaun, kaptasaun no seguransa poupansas sira, no m\u00f3s aplikasaun meiu finanseiru sira-ne\u2019eb\u00e9 presiza ba dezenvolvimentuekon\u00f3miku no sosi\u00e1l. No Konstituisaun da RDTL artigu 143 (banku sentr\u00e1l) (1). Estadu tenke harii banku sentr\u00e1l nasion\u00e1l ida ko-responsavel ba definisaun noezekusaun pol\u00edtika monet\u00e1riu no finanseiru. (2). Lei mak define funsaun no relasaun entre banku sentr\u00e1l, Parlamentu Nasion\u00e1l noGovernu, bainhira salvaguarda autonomia jestaun instituisaun finansa nian. (3). Banku sentr\u00e1l iha kompet\u00e9nsia eskluzivu atu halo no f\u00f3-sai moeda nasion\u00e1l.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha parte seluk, Hakerek Na\u2019in sita relat\u00f3riu tinan 2011 liub\u00e1 husi Fundasaun Mahein (FM) hatete katak Lei Mak Komandante Ka Juramentu?. Juramentu hemu ran hamutuk entre artemarsial no arte ritual ne\u2019eb\u00e9 hala\u2019o (14-15\/05), iha Centru Convensaun Dili (CCD) foin lalais ne\u2019e ita bele hatete katak hanesan lori anin fresku ida ba povu Timor-Leste. Tanba saida mak konsidera nudar anin fresku ida? Tanba juramentu ne\u2019ebe refere ho prinsipiu atu garante Estabilidade, Seguransa no Defende Soberania Nasional Timor-Leste. Juramentu ne\u2019e nudar lori anin fresku tanba lideransa artemarsial sira iha ona komitmentu hamutuk ho membru sira hodi evita hahalok krimi hanesan baku malu, oho malu entre grupu artemarsial sira iha futuru. Maib\u00e9, mosu perguntas folin laek ida katak tanba saida mak la\u2019os aplika lei maib\u00e9 halo fali juramentu? Lei mak komandante ka juramentu mak komandante?. <em>(<strong>Fontes:<\/strong><\/em><a href=\"https:\/\/www.fundasaunmahein.org\/2011\/05\/23\/lei-mak-komadante-ka-juramentu\/\"><em>https:\/\/www.fundasaunmahein.org\/2011\/05\/23\/lei-mak-komadante-ka-juramentu\/<\/em><\/a><em>)<\/em><em>.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Ikus liu, halo nia konkluzaun katak, hakerek nain nia hare lider nasional se deit, no lider partidu politiku se deit mak moris iha rai doben Timor-Leste tenke respeitu Lei Konstituisaun sira no Lei Kodegu Penal Timor-Leste ne\u2019eb\u00e9 em vigor ona iha nasaun Timor-Leste hotu-hotu tenke hakruk ba lei refere. Labele ita hanesan lider partidu politiku ida mak sama fali Lei Inan Konstituisaun da Rep\u00fablika Demokr\u00e1tika de Timor-Leste, ne\u2019e labele. Husu ba sidadaun hotu-hotu ou ba ema hotu-hotu tenke valoriza lei sira ne\u2019eb\u00e9 ita nia Estadu Rep\u00fablika Demokr\u00e1tika Timor-Leste produs ona sai hanesan lei. Ba sidadaun hotu-hotu atu halo tuir lei haruka, laos lao tuir ita hotu nia hakarak ka ita hotu nia gostu deit. Atu taka, Hakerek Nain hakarak kongratula ba Sr. Gast\u00e3o Piedade, Diretur Servisu Nasional Intelejensia (SNI) ho nia ekipa ne\u2019eb\u00e9 durante ne\u2019e servisu makas no hodi kontinua kombate rede krime organizadu, droga sira iha ita nia nasaun Timor-Leste. Husu ba ekipa seguransa Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste (PNTL)\/SNI-PNSIK, PCIC, FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) hotu-hotu kontinua nafatin hatudu profesionalismu no tenke la\u2019o tuir lei haruka.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>*Hakerek Na\u2019in: <\/strong><em>Alumni <\/em>Universidade da Paz-(UNPAZ), <em>Faculdade de Direito <\/em>no <em>Instituto Superior Cristal-Departemento Sociologia no <\/em>Ativista. Artigo ida ne\u2019e la representa institusaun ne\u2019eb\u00e9 hakerek na\u2019in haknar ba, maib\u00e9 idea no argumentu sira ne\u2019eb\u00e9 lekar iha artigu ne\u2019e nudar opini\u00e3o peso\u00e1l. Iha sujestaun ruma bele haruka iha telefone +67077291406 ou <em>e-mail: <\/em><a href=\"mailto:moisesvicente59@yahoo.com\">moisesvicente59@yahoo.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek nain Mois\u00e9s Vicente Nasaun Rep\u00fablika Demokr\u00e1tika Timor-Leste (RDTL), ema hotu-hotu iha lei nia oin hanesan no hotu-hotu halo tuir lei haruka. Iha ne\u2019eb\u00e9 Lei Inan Konstituisaun da Rep\u00fablika Demok\u00e1tika Timor-Leste, Artigu 16 alinea (1). Sidadaun hotu-hotu hanesan iha lei nia oin, no m\u00f3s iha direitu no obrigasaun hanesan. (2). Labele halo diskriminasaun ba ema [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":13375,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-14119","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14119","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14119"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14119\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14120,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14119\/revisions\/14120"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13375"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14119"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14119"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14119"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}