{"id":14589,"date":"2022-12-29T10:12:34","date_gmt":"2022-12-29T01:12:34","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=14589"},"modified":"2022-12-29T10:12:35","modified_gmt":"2022-12-29T01:12:35","slug":"ricardo-marques-ba-serbisu-buka-osan-iha-rai-liur-labele-haluha-fila-mai-investe-iha-timor-leste","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2022\/12\/29\/ricardo-marques-ba-serbisu-buka-osan-iha-rai-liur-labele-haluha-fila-mai-investe-iha-timor-leste\/","title":{"rendered":"Ricardo Marques: Ba Serbisu Buka Osan Iha Rai Liur, Labele Haluha Fila Mai Investe iha Timor-Leste"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Hakerek nain Zezuinho Mar\u00e7al<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ricardo Gusm\u00e3o Marques moris iha munisipiu Baucau, postu-administrativu Baucau Vila, suku Wailili, iha 03\/10\/1988. Nudar sidadaun ne\u2019ebe hetan oportunidade liu husi Secret\u00e1ria de Estado da Forma\u00e7\u00e3o Profissional e Emprego (SEFOPE), hodi ba serbisu iha Korea do Sul durante tinan sanulu husi 2010 to\u2019o 2020.<\/p>\n\n\n\n<p>Hanesan traballador ne\u2019ebe serbisu barak liu iha area hortikultura, Ricardo iha esperiensia ne\u2019ebe naton hodi bele kontinua investe iha area ida ne\u2019e tuir nia promesa ne\u2019ebe mak nia planu ona bainhira sei serbisu iha Korea do Sul, katak loron ida fila mai Timor-Leste nia investe nia osan iha area ida ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cIha Korea hau ho kolega ida ema Viqueque, ami rua maka sempre koalia kona-ba bainhira remata serbisu iha Korea ami tenke ba investe iha Timor. Hau nia hanoin mak hortikultua no kolega ne\u2019e nia ideia mak pekuaria, hakaik fahi no manu,\u201d<\/em> hateten Ricardo.<\/p>\n\n\n\n<p>Ricardo decide hodi investe duni iha area hortikultura, liu husi sistema hidroponik. Hidroponik ne\u2019e rasik hanesan t\u00e9knika hakiak ai-horis sira ne&#8217;eb\u00e9 aumenta utiliza solusaun nutriente ida ne&#8217;eb\u00e9 bazeia iha bee no la&#8217;\u00f3s rai, bele inklui substragadu ida, ka aumentu hosi media sira. Sistema sira produsaun idroponia nian uza hosi agrikult\u00f3r ki&#8217;ik sira, hobbyista sira, no empreza komersi\u00e1l sira, haktuir <em>National Agricultural Library.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Ho ida ne\u2019e oras ne\u2019e eis traballdor husi korea ne\u2019e iha ona toos rasik ne\u2019ebe ho sistema modernu uituan hanesan modo sira rega ho modelu fertigasi (maneira fo\u2019o pupuk liu husi be\u2019e irigasaun ne\u2019ebe kiik) hodi suplai bee ho nutrisaun liu husi mangeira. Husi ida ne\u2019e rezultadu modo sira buras no fuan ho diak tebes. Tuir Ricardo rega ho manual presija oras 2 maibe rega ho fertigasi presija minute 6 deit no parte ida la estraga be\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Konaba produtu sira mak kuda utiliza adubu ne\u2019ebe organiku ho kualidade ne\u2019ebe diak no kuidadu ba modo ne\u2019ebe ho fuan taka ho plastiku atu nune\u2019e labele hetan estraga husi hama ka peste ruma.<\/p>\n\n\n\n<p>Rai ne\u2019ebe utiliza ba halo toos ladun boot tamba uza sistema hodroponiku presija bee mak barak no fatin ne\u2019e lokaliza iha suku Wailili, postu-administrativu Baucau Vila, munisipiu Baucau. Horas ne\u2019e atividade hortikultura nian lao ho diak tebes tamba modo sira ne\u2019ebe mak kuda iha fatin ne\u2019e hetan redimentu diak tebes.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cLoron ida ami nia produtu lori ba Dili bele hetan osan husi $120 to\u2019o $150, ne\u2019e regularmente, no fulan ida ami bele hetan to\u2019o $4300 to\u2019o $4500,\u201d <\/em>haktuir Joven ho idade 34 ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Oras ne\u2019e Ricardo ne\u2019ebe ema ku\u00f1ese liu ho naran Ricky fo ona serbisu ba Timor oan nain 5 ne\u2019ebe serbisu nudar agrikultor no supplier ba merkadu sira iha Baucau laran no Dili. Tamba sistema ne\u2019ebe uza modernu nune\u2019e iha toos la presija ema barak tamba presija deit ema nain rua hodi kontrola be\u2019e no hamos duut sira.<\/p>\n\n\n\n<p>No funsionariu tolu seluk nia serbisu maka oinsa lori produtu sira ba iha merkadu. Husi ida ne\u2019e salariu ne\u2019ebe Ricky fo&nbsp; ba ninia funsionariu sira montante lahanesan. Hirak ne\u2019ebe lori produtu ba merkadu, sira hetan loron ida $15 tamba sira tenke lao dok husi Baucau to\u2019o Dili. Entretantu, nain rua seluk ne\u2019ebe serbisu iha toos laran loron ida nia selu $5 ema ida.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir Ricardo, osan ne\u2019ebe traballador sira hetan ajuda tebes sira iha sira nia nesidade familia nian. Barak liu sira uza hodi haruka sira nia oan ba eskola no selu tutan sira nia alin sira ne\u2019ebe oras ne\u2019e kontinua hela estudu iha nivel sekundaria no universidade.<\/p>\n\n\n\n<p>Alende atividade faan produtu iha merkadu, Ricky mos halo atividade seluk ne\u2019ebe ajuda tulun fali vendedor sira iha Baucau tamba bainhira ba Dili Ricky sosa fila fali produtu sira ne\u2019ebe mak menus iha Baucau hodi faan tutan ba vendedor sira iha Baucau laran. No produtu hirak ne\u2019e dala barak halo kordena ho toos nain sira husi Maubisse hodi foti produtu husi sira no kontinua fo fali ba vendedor sira iha Baucau.<\/p>\n\n\n\n<p>Buat hotu ne\u2019ebe Ricardo kria oras ne\u2019e la ses husi nia esforsu no serbisu makas ne\u2019ebe durante tinan sanulu nia prepara bainhira sai hanesan traballador ne\u2019ebe dala barak tenke serbisu haluha oras serbisu haluha familia no tenke dook husi familia hodi bele atingi mehi ne\u2019ebe mak Ricky rasik hakarak.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cWainhira hira hau sei serbisu iha Korea, buat ne\u2019ebe hau hanoin primeiru maka oinsa prepara hau nia asset hanesan osan, kareta, uma no rai, buat hirak ne\u2019e iha ona hau desidi fila ona mai Timor hodi investe.\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Ricky haktuir prosesu sira ne\u2019eb\u00e9 mak nia tenki pasa atu bele ba serbisu iha Korea do Sul. \u201cAntes hau hetan oportunidade ida ne\u2019e inisiu hahu uluk ho Kursu lian Korea nian hahu iha tinan 2007 to\u2019o 2008. Hafoin remata, hau hatama aplikasaun ba iha SEFOPE hodi aplika ba serbisu iha Korea do Sul.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>Hein besik tinan ida naran la sai no Ricardo desidi hodi kontinua estudu iha Universidade Timor Lorosa\u2019e (UNTL) foti kursu konaba komersiu turismu.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cHau estuda iha UNTL durante semester tolu deit atu ba haat hau nia naran taka sai iha SEFOPE no lori tempu naruk hodi desidi atu kontinua eskola ka ba servisu. Ho ida ne\u2019e hau desidi ba serbisu tamba hau mai ho hanoin ida katak eskola hau bele kontinua iha bainhira deit,\u201d<\/em> Ricardo esplika.<\/p>\n\n\n\n<p>Buat importante ne\u2019ebe Ricky sente orgullu bainhira sai hanesan traballador iha Korea maka ajuda familia liu husi haruka alin sira ba eskola iha Dili no Indonesia, no haforsa inan aman hodi hadia uma no apoiu iha asuntu sira seluk.<\/p>\n\n\n\n<p>Oan husi inan Esperansa Maria da Silva Gusm\u00e3o no aman Nicolao Marques ne\u2019e hateten moris hanesan vida agrikultor ne\u2019e buat ida ne\u2019ebe furak liu ona tamba ida ita ajuda hasae ema nia nutrisaun, ajuda ekonomia munisipiu nian no buat ida mak kria serbisu ba ema seluk.<\/p>\n\n\n\n<p>Ricardo Gusm\u00e3o Marques hateten kata tamba merkadu ne\u2019ebe sei eskala kiik iha Timor, ne\u2019e fasil los tamba importante iha produtu ne\u2019ebe naton, hatene halo planu diak ba produsaun sira no kria rede ho loza sira hafasil hodi asesu ba merkadu. Tamba merkadu ne\u2019e luan tebes importante mak ita lao hodi buka, hahu iha produtu no merkadu mos ejisti.<\/p>\n\n\n\n<p>Mehi ne\u2019ebe oras ne\u2019e Ricardo prepara hela no hahu ona serbisu maka buka hela dalan oinsa hahu prepara an hodi kompete iha merkadu ne\u2019ebe ho nia eskala boot hanesan lori produtu Timor nian asesu iha estrangeiru.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cHau ba hasoru ona Embaixador Korea iha Timor-Leste hodi hahu deskuti konaba planu ne\u2019e no ami hetan input ida diak tebes katak iha dalan ne\u2019ebe bele ajuda hodi lori produtu ba iha Korea. Sira husi parte embaixada hateten importante liu mak presija iha labaratoriu standar ida hodi bele iha sertifikasaun ne\u2019ebe bele livre hetan asesu ba nasaun sira hanesan Korea,\u201d <\/em>Ricardo informa.<\/p>\n\n\n\n<p>Wainhira Ricardo observa Joven barak ne\u2019ebe oras ne\u2019e kontinua halao viagen hodi ba serbisu iha Australia, Korea, Europeia no fatin seluk, nia husu atu bainhira serbisu hahu prepara kapital atu nune fila mai bele kontinua investe ho ideia negosiu kiik ruma hodi hamutuk kontribui fila-fali ba rai Doben Timor-Leste.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek nain Zezuinho Mar\u00e7al Ricardo Gusm\u00e3o Marques moris iha munisipiu Baucau, postu-administrativu Baucau Vila, suku Wailili, iha 03\/10\/1988. Nudar sidadaun ne\u2019ebe hetan oportunidade liu husi Secret\u00e1ria de Estado da Forma\u00e7\u00e3o Profissional e Emprego (SEFOPE), hodi ba serbisu iha Korea do Sul durante tinan sanulu husi 2010 to\u2019o 2020. Hanesan traballador ne\u2019ebe serbisu barak liu iha [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":14590,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[11],"tags":[],"class_list":["post-14589","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14589","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14589"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14589\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14591,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14589\/revisions\/14591"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14590"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14589"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14589"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14589"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}