{"id":14593,"date":"2023-01-05T23:11:26","date_gmt":"2023-01-05T14:11:26","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=14593"},"modified":"2023-01-06T10:43:51","modified_gmt":"2023-01-06T01:43:51","slug":"pdhj-tenke-iha-intervensaun-regular-ba-prosesu-elaborasaun-planu-orsamentu-jeral-estadu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2023\/01\/05\/pdhj-tenke-iha-intervensaun-regular-ba-prosesu-elaborasaun-planu-orsamentu-jeral-estadu\/","title":{"rendered":"PDHJ Tenke Iha Intervensaun Regul\u00e1r Ba Prosesu Elaborasaun Planu Orsamentu Jer\u00e1l Estadu"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>Reportajen Joanina Casemiro<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Virg\u00edlio da Silva Guterres \u201cLamukan Fera Kakutak\u201d iha nia mandatu hanesan Proved\u00f3r Dos Direitus Humanos e Justi\u00e7a (PDHJ),&nbsp;sei halo intervensaun regul\u00e1r ba prosesu elaborasaun planu Orsamentu Jer\u00e1l Estadu nian, hodi garante katak iha alokasaun ne\u2019eb\u00e9 justu ba iha seit\u00f3r edukasaun, sa\u00fade, agrikultura, saneamentu no justisa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Proved\u00f3r Dos Direitus Humanos e Justi\u00e7a (PDHJ), Virg\u00edlio da Silva Guterres \u201cLamukan Fera Kakutak\u201d, dehan, sei halo &nbsp;advokasia ba Direitus Humanos, Proved\u00f3ria dos Direitus Humanos e Justisa nia knaar dezafiante ida t\u00e1n maka, halo intervensaun iha \u00e1rea politika p\u00fablika hodi garante Boa Governasaun. Boa governasaun ne\u2019e nu\u2019ud\u00e1r derivante ida hosi implementasaun parte justisa,vari\u00e1vel ne\u2019eb\u00e9 komplementa instituisaun ida-ne\u2019e nia naran.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cHa\u2019u sei halo esforsu hotu ne\u2019eb\u00e9 pos\u00edvel atu hametin komponente Boa Governasaun. Esforsu ne\u2019e inklui buka hetan adjuntu-Proved\u00f3r ida ne\u2019eb\u00e9 kompetente iha \u00e1rea ida-ne\u2019e. Ba ida-ne\u2019e, ha\u2019u fiar katak maluk sira iha sosiedade sivil, liu-liu sira ne\u2019eb\u00e9 iha ONG nasion\u00e1l sira ho esperi\u00e9nsia naruk iha rai ida ne\u2019e sei tulun nia atu hetan ema ne\u2019eb\u00e9 apropriadu, \u201cLamukan Fera Kakutak\u201d<\/em> hato\u2019o kompromissu ne\u2019e iha loron Tomada de Posse iha Salaun Laline-Larigutu, CNE, Dili, 5\/01.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha komponente Boa Governasaun tenke iha ekipa peskiza no an\u00e1lize ne\u2019eb\u00e9 forte no kred\u00edvel atu fornese dokumentu baze ba Proved\u00f3ria hodi halo intervensaun ne\u2019eb\u00e9 iha kualidade iha \u00e1rea xave sira, liuliu iha seit\u00f3r edukasaun, sa\u00fade, agrikultura, saneamentu no justisa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nune\u2019e m\u00f3s, PDHJ tenke iha intervensaun regul\u00e1r ba prosesu elaborasaun planu Orsamentu Jer\u00e1l Estadu nian hodi garante katak iha alokasaun ne\u2019eb\u00e9 justu ba seit\u00f3r edukasaun, sa\u00fade, agrikultura, saneamentu no justisa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bainhira populasaun maioria, 80% nia moris dependente ba agrikultura, alokasaun orsamentu jeral Estadu ba seit\u00f3r agrikultura tenki refleta proporsion\u00e1lidade ida ne\u2019eb\u00e9 justo. Asesu ba rekursu atu hadi\u2019a moris ne\u2019e direitu fundament\u00e1l ida.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bainhira&nbsp;populasaun ne\u2019e maioria joven, alokasaun orsamentu jeral Estadu tenki proporsional ba formasaun no dezenvolvimentu juventude nian. Tenki halo esforsu atu transforma rai ida ne\u2019e sai fonte de esperansa ba nia emar, liliu joven sira. Halakon no hamate sidadaun nia esperansa ba nia rain rasik konstitui violasaun direitu fundamental sidadaun nian. No bainhira populasaun maioria feto, alokasaun orsamentu tenki proporsional m\u00f3s ba dezenvolvimentu feto nian.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha seit\u00f3r sa\u00fade, labele husik ospit\u00e1l no sentru sa\u00fade sira sai \u2018vale de l\u00e1grimas\u2019 ba sidadaun sira. Komunikasaun no diskusaun intensivu PDHJ sei halo m\u00f3s ho governu, liliu minist\u00e9riu sa\u00fade kona-ba servisu atendimentu p\u00fabliku nian iha ospit\u00e1l no sentru sa\u00fade sira. Koordenasaun sira ne\u2019e tenki ho objetivu atu garante direitu sidadaun nian atu hetan atendimentu ida ne\u2019eb\u00e9 dignu no humanu. Ida ne\u2019e la\u2019os de\u2019it ba seit\u00f3r sa\u00fade, maib\u00e9 m\u00f3s iha servisu p\u00fabliku iha repartisaun seluk.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha seit\u00f3r edukasaun, halo intervensaun atu hetan alokasaun orsamentu ne\u2019eb\u00e9 justu no razoavel, PDHJ sei intensifika dialogu ho ministeriu edukasaun no responsavel insituisaun edukativa sira atu oin sa halakon viol\u00e9nsia escolar: viol\u00e9nsia edukad\u00f3r hasoru estudante no viol\u00e9nsia hosi estudante hasoru edukad\u00f3r sira.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cEkipa peskiza no an\u00e1lize sei tulun PDHJ atu identifika abut hosi kualker aktu viol\u00e9nsia escolar.nia banin-feto no ha\u2019u nia bin iha ne\u2019e nu\u2019ud\u00e1r edukadora. Bainhira dadalia ho sira, sira suspira no reklama kona-b\u00e1 situasaun ne\u2019eb\u00e9 sira enfrenta iha eskola. Ha\u2019u nia banin iha esperiensia hetan notifikasaun hosi PDHJ tanba konsidera halo viol\u00e9nsia hasoru estudante. Nia aseita notifikasaun ne\u2019e, maib\u00e9 ho lamentasaun m\u00f3s. Nia lamentasaun mak PDHJ tau matan de\u2019it ba atitude edukad\u00f3r sira nian, maib\u00e9 nunka tau atensaun ba realidade katak edukad\u00f3r sira loron-loron tenki atura estudante liu na\u2019in 60 iha sala ida. Ho ida ne\u2019e, ha\u2019u nia banin hakarak hateten katak PDHJ labele haree de\u2019it direitu humanu estudante sira nian, maib\u00e9 tenki haree m\u00f3s direitu humanu edukad\u00f3r sira nian,\u201d <\/em>nia esplika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Alende ne\u2019e, Iha seit\u00f3r justisa nian, PDHJ tenki iha kapasidade natoon atu halo intervensaun hodi garante katak sidadaun sira iha meiu sufisiente atu asesu ba justisa. Asesu ba justisa implika sidadaun iha direitu ba espasu atu halo aksaun judisial, direitu atu asesu ba prosesu judisial no iha direitu atu hetan desizaun ida ne\u2019eb\u00e9 justu tuir tempu ne\u2019eb\u00e9 razoavel. Governu tenki garante katak defensoria p\u00fabliku iha rekursu natoon atu fo assisntensia necessaria ba sidadaun sira ne\u2019eb\u00e9 presiza asistensia legal perante justisa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cDurante ha\u2019u &nbsp;nia mandatu nu\u2019ud\u00e1r Proved\u00f3r, sei haka\u2019as-an atu halo komunikasaun ho kooperasaun ho entidade cong\u00e9nero sira, hanesan Comiss\u00e3o Anti-Corrup\u00e7\u00e3o, Comiss\u00e3o Nacional de Direitus de Crian\u00e7as, Centro Nacional Chega!, Conselho de Imprensa, Comiss\u00e3o Fun\u00e7\u00e3o P\u00fablica no parseiru sira seluk, inklui ONG nasional sira atu hamutuk halo advokasia ba defeza no promove Direitus Humanos. Ha\u2019u sei buka hametin buat di\u2019ak sira ne\u2019eb\u00e9 ha\u2019u nia anteses\u00f3r sira halo ona no buka komplementa tan saida mak PDHJ tenki halo tuir Konstituisaun haruka,\u201d <\/em>nia hateten.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Loron hirak ne\u2019e m\u00f3s p\u00fabliku preokupadu tebes ho akontesimentu balun ne\u2019eb\u00e9 m\u00f3su iha rai ne\u2019e. Hah\u00fa kedan hosi kazu dezentendimentu ne\u2019eb\u00e9 rezulta uzu viol\u00e9nsia iha ospit\u00e1l nasion\u00e1l, kazu viol\u00e9nsia iha Maliana ne\u2019eb\u00e9 involve elementu PNTL balun, no ikus-liu agresaun fizika brutal elementu F-FDTL na\u2019in 3 hasoru sidadaun joven ida iha Suai, Covalima. Iha akontesimentu 3 ne\u2019e implikasaun violasaun direitus humanos ne\u2019eb\u00e9 grave.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cNu\u2019ud\u00e1r Proved\u00f3r Direitus Humanos, ha\u2019u sei halo esforsu atu komunika no koordena ho Komando Geral F-FDTL no PNTL, inklui ministeriu relevante hodi diskusti kona-ba forma oinsa atu evita uzu Exessivo de viol\u00e9nsia iha PNTL no F-FDTL. Ha\u2019u hatene katak durante ne\u2019e PDHJ involve iha prosesu formasaun ba PNTL no F-FDTL konaba Direitus Humanos. Ha\u2019u hakarak ita hakat liutan ida ne\u2019e: ita tenki diskuti konaba materia formasaun ba F-FDTL no PNTL,\u201d <\/em>nia haktuir.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Diskusaun ne\u2019e tenki kompatibiliza mat\u00e9ria formasaun ho prinsipiu no valor sira ne\u2019eb\u00e9 Konstituisaun no lei hakerek. Tenki forma PNTL no F-FDTL atu serbi povu ho domin. Domin hanesan FALINTIL hatudu iha tempu uluk. Domin hanesan Xanana, Konis, Taur, Lu-olo, Lere, Falur, Aluk, Sabika, Ular, Dudu no sira seluk hatudu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cHa\u2019u fiar ho Maun Falur iha lideransa F-FDTL nian no Comissario Faustino iha PNTL ita sei hetan formatu formasaun ida ne\u2019eb\u00e9 sei produz profisional ne\u2019eb\u00e9 iha sensibilidade humano forte liu no iha kapasidade auto-kontensaun ne\u2019eb\u00e9 maka\u2019as liu,\u201d <\/em>nia fiar.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">PNTL tenki sai garant\u00f3r ba ezersisiu direitu humanu sidadaun nian, labele sai fali impedimentu ka barreira ba sidadaun sira atu ezerse sira nia direitu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tanba, Bainhira ko\u2019alia kona-ba Direitus Humanus, liliu iha ambitu advokasia, hanesan futebol karik, Timor-Leste sai kampiaun ne\u2019e liu tiha ona Brazil nian.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bele sura hanesan tuir mai ne\u2019e,\u00a0iha Tinan 1996, timoroan na\u2019in rua, D. Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB ho Dr. Jos\u00e9 Ram\u00f3s Horta sai Laureado Premiu Nobel da Paz. Tinan 1999, Kay Rala Xanana Gusm\u00e3o simu Premiu Shakharov, Premiu Uniaun Europeia nian ba Liberdade de Pensamento (Prize for Freedom of Thought). Iha tinan hanesan foin-sa\u2019e estudante timoroan Antero Bendito da Silva, simu Premio da Paz Estudantil (student peace prize). Iha tinan besik hanesan 1992, lider RENETIL, Fernando Lasama de Araujo simu Premiu Reebook ba Direitus Humanos nian. Iha tinan 2004, Dem\u00e9trio do Amaral de Carvalho simu Premiu Goldman Environmental Prize. Iha timoroan na\u2019in rua m\u00f3s mak hetan Premio Direitus Humanos aas-liu iha rejiaun Asia: Ramon Magsaysay Award. Advogado timoroan Aniceto Guterres, atu\u00e1l Prezidente Parlamentu Nasion\u00e1l, iha tinan 2003 no Diretora Institutu Sosial Maun-Alin iha Kristu, ISMAIK, Mana Maria Lourdes Martins Cruz, iha tinan 2018.\u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cIha Termo de Posse ha\u2019u jura atu \u201cdesempenharei as minhas fun\u00e7\u00f5es sem discrimina\u00e7\u00e3o em raz\u00e3o de cor, ra\u00e7a, Estadu civil, g\u00e9nero, orienta\u00e7\u00e3o sexual, origem \u00e9tnica ou nacional, l\u00edngua, estatuto social ou econ\u00f3mico, convic\u00e7\u00f5es pol\u00edticas ou ideol\u00f3gicas, religi\u00e3o, educa\u00e7\u00e3o e condi\u00e7\u00e3o f\u00edsica ou mental,\u201d<\/em> &nbsp;tenik nia.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Juramentu ida-ne\u2019e sei sai sasukat ba Proved\u00f3r nia atuasaun no dasi ba Proved\u00f3r nia intervensaun. Aspeitu 3 ne\u2019eb\u00e9 halo direitu ida sai direitu humano ne\u2019e mak iner\u00e9nsia, igualdade no universalidade.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cHatene\u201d no \u201cEntende\u201d tanba Timor-Leste, liuhosi Parlamento Nasional, ratifika paktu internasional Direitus Humanos nian, inklui Deklarasaun Universal Direitus Humanos ne\u2019eb\u00e9 sai referensia ba interpretasaun ba direitus fundamentais iha Constitui\u00e7\u00e3o da Rep\u00fablica Artigo 23 ne\u2019eb\u00e9 dehan momoos: <em>Os direitus fundamentais consagrados na Constitui\u00e7\u00e3o N\u00c3O EXCLUEM quaisquer outros constantes da lei e devem ser interpretados em conson\u00e2ncia com a Declara\u00e7\u00e3o Universal dos Direitus Humanos.<\/em> Se ita ratifika, tanba ita hatene no entende didi\u2019ak duni prinsipiu no valor sira ne\u2019eb\u00e9 estipula iha dokumentu sira ne\u2019e nia laran.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cBa ida ne\u2019e Prezidente Parlamentu, Primeiru Ministru, Prezidente Tribunal Rekursu, iha biban ida ne\u2019e, ha\u2019u konvida atu hamutuk hafoun kompromisu. La\u2019os de\u2019it tanba sai Estadu parte ratifikad\u00f3r ba paktu internasion\u00e1l sira ne\u2019e, maib\u00e9 m\u00f3s tanba kompromisu ho konstituisaun no istoria. Ha\u2019u konvida atu loke fali dokumentu ne\u2019eb\u00e9 lider sira asina iha Peniche, Portugal iha Abril 1998. Dokumentu ne\u2019e hanaran Magna Carta. Iha dokumentu ne\u2019e nia laran, proklama ba mundu tomak, kompromisu atu hahii no tane direitus humanos iha aspetu oin-oin. Artigu 9 no Artigo 23 Konstituisaun sei garante katak deputada no deputadu sira iha PN sei la produz ka aprova lei ruma ne\u2019eb\u00e9 kontradiz fali ho Deklarasaun Universal Direitus Humanos no Paktu Internasional Direitu Sivil no Politiku ne\u2019eb\u00e9 Timor-Leste ratifika ona iha 2002,\u201d<\/em> nia konvida.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Konvite ne\u2019e bazeia m\u00f3s ba S\u00e3o Jo\u00e3o Paulo II nia lia-menon iha Tasi-tolu iha outubro 1989 ne\u2019eb\u00e9 dehan \u201cita tenki sai masin ba mundu rai-klaran.\u201d Iha fatin hanesan, iha 20 maiu 2002, Sekretariu Jeral Nasoins Unidas tempu neba Kofi Anan (saudozu) afirma ho fiar-metin katak, iha loron ne\u2019eba Timor-Leste sai naroman ba mundu rai-klaran.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Konviksaun pessoal Virg\u00edlio Guterres nian desde uluk kedas, pelo menos hahu hosi tinan 1990, bainhira &nbsp;jura atu sai militante RENETIL, katak luta atu defende no promove direitus humanos ne\u2019e dever Sagrado timoroan hotu nian, la\u2019os de\u2019it ba nia rain no nia povo, maib\u00e9 m\u00f3s promesa lulik atu valoriza Asswa\u2019in no martires da Patria sira.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cOhin iha imi hotu nia oin, ha\u2019u promote atu kontinua luta ida ne\u2019e liuhosi instituisaun nobre ida ne\u2019e: Proved\u00f3ria dos Direitus Humanos e Justisa,\u201d <\/em>Virg\u00edlio promete.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&nbsp;Virg\u00edlio m\u00f3s konsiente tebes katak, dalan la\u2019\u00f3s f\u00e1sil. Maib\u00e9, hateke bin ho maun sira balun iha ne\u2019e nia oin, nia m\u00f3s dehan LA\u2019OS IMPOSSIVEL. Masin karik la nabeen, sei la hameer. Lilin karik sei la f\u00f3 roman, bainhira la nabeen. Iha ne\u2019e RENETIL ho FRETILIN nia valor sira uluk sai ninia refujiu: primeiro SACRIFICIO, depois BENEF\u00cdCIO!<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cBainhira ha\u2019u dehan la f\u00e1sil ne\u2019e tanba ha\u2019u foti referensia ba ita nia esperiensia durante tinan 23 hahu hosi periudu administrasaun Nasoens Unidas nian. Karik ida ne\u2019e kle\u2019ur liu, ita sura de\u2019it hosi tinan 2002, bainhira ita ratifika paktu internasional sira konaba direitus humanos nian ne\u2019e,\u201d <\/em>nia haforsa tan.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha fat\u00f3r balun maka halo esforsu atu tane direitus humanos tuir prinsipiu no valor Deklarasaun Universal Direitus Humanos nian. Faktor sosio-kultural, factor relijiozu no factor politiku veteranismu. Sosiedade ho kultura patriarkal ne\u2019eb\u00e9 dominante halo ita barak sei \u201csetengah-setengah\u201d atu suporta maluk feto sira nia luta ba igualdade. Iha tempu balun liuba ha\u2019u publikamente deklara-an nu\u2019ud\u00e1r feminista. Ohin Virgilio deklara tan katak nia feminista. Nu\u2019ud\u00e1r Proved\u00f3r sei kontinua fo apoiu ba luta naruk ida ne\u2019e.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Faktor relijiaun halo intelektual barak, inklui ativista direitus humanos balun sei \u201cmoe-moe\u201d, dalaruma la barani atu ko\u2019alia, sa tan diskuti konaba asuntu LGBTQI+, sa tan, asuntu abuzu seksual ne\u2019eb\u00e9 involve ema sira ne\u2019eb\u00e9 iha pod\u00e9r.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Faktor politiku, liliu fenomenu veteranismu politiku ne\u2019eb\u00e9 durante tinan 20 resin domina narrativa politika iha p\u00fabliku. Veteranismu politiku viola sidadaun seluk nia direitu konstitusional. Veternismu politiku fo fatin atu diskrimina sidadaun seluk bazeia ba konviksaun politika ideolojika, rasa ka relijiaun. Fahe sidadaun ba sidadaun luta-na\u2019in ka la luta-na\u2019in, asswa\u2019in ka milisi, pro-merdeka ka pro-integrasi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Faktor sira ne\u2019e mak halo PDHJ nia knaar, la\u2019os de\u2019it sai dezafiante, maib\u00e9 m\u00f3s riskante. Dezafiante tanba TL sei hakat iha faze post-konflitu iha ne\u2019eb\u00e9 ema ida-idak ka koletivatamente, espeta hela rekonhesimentu hosi Estadu ba involvimentu iha pasadu. Riskante, tanba hafoin tinan 20 resin, realidade sosio-politiku seidauk refleta ema barak nia mehi durante periudu rezistensia.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cTanba ne\u2019e sei difisil atu \u201cdisamakan dengan yang lain ka tau-an hanesan ho sira seluk.\u201d <\/em>Dezafiu maka Ita lakohi \u201cdisamakan\u201d, maib\u00e9 ita ratifika tiha ona paktu internasional ne\u2019eb\u00e9 rekonhese \u201cpersamaan ka igualdade,\u201d nia haktuir tan.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia m\u00f3s agradese ba esforsu tomak ne\u2019eb\u00e9 Prezidente Parlamentu Nasion\u00e1l no nia gabinete halo atu organiza seremonia tomada posse ida ne\u2019e. Deskulpa barak tanba nia &nbsp;propoin ema lubuk ida atu mai partisipa. La\u2019os atu hatudu-an ka loko-an, maib\u00e9 forma ida atu kesi-an ba prfoved\u00f3r foun ne\u2019e ninia kompromisu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ho maluk barak, inklui familia mak sai sasin ba ninia tomada de posse, sei sai nu\u2019ud\u00e1r espelho retrovisor (kaca spion) ba nia atu hakat iha jornada professional foun ida ne\u2019e. Sira nia prezensa sai garantia &nbsp;atu sai nafatin Virgilio Guterres ida ne\u2019eb\u00e9 sira konhese durante ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Agradese ba belun, kompanheiru, kamarada no bou sira ne\u2019eb\u00e9 partisipa iha serimonia ne\u2019e no Virgilio hein nafatin kontribuisaun liuhosi fahe-hanoin no kritika sira ne\u2019eb\u00e9 iha relevansia ho knar PDHJ nian.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ba maluk sira iha PDHJ, Proved\u00f3r foun ne\u2019e hein imi nia apoiu isin-klamar hodi hametin PDHJ nia autoridade no integridade. Autoridade atu halo intervensaun ne\u2019eb\u00e9 nesesariu konaba Boa Governasaun, integridade atu defende no tane Direitus Humanos Povo Timor-Leste nian.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportajen Joanina Casemiro Virg\u00edlio da Silva Guterres \u201cLamukan Fera Kakutak\u201d iha nia mandatu hanesan Proved\u00f3r Dos Direitus Humanos e Justi\u00e7a (PDHJ),&nbsp;sei halo intervensaun regul\u00e1r ba prosesu elaborasaun planu Orsamentu Jer\u00e1l Estadu nian, hodi garante katak iha alokasaun ne\u2019eb\u00e9 justu ba iha seit\u00f3r edukasaun, sa\u00fade, agrikultura, saneamentu no justisa. Proved\u00f3r Dos Direitus Humanos e Justi\u00e7a (PDHJ), [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":14594,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[63],"tags":[],"class_list":["post-14593","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-notisia"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14593","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14593"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14593\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14609,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14593\/revisions\/14609"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14594"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14593"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14593"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14593"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}