{"id":14672,"date":"2023-01-12T17:40:03","date_gmt":"2023-01-12T08:40:03","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=14672"},"modified":"2023-01-12T17:40:05","modified_gmt":"2023-01-12T08:40:05","slug":"komprende-kauza-foinsae-ho-violencia-iha-situasaun-atual-no-prevensaun","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2023\/01\/12\/komprende-kauza-foinsae-ho-violencia-iha-situasaun-atual-no-prevensaun\/","title":{"rendered":"Komprende Kauza Foinsae ho Violencia iha situasaun atual no Prevensaun"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>Hakerek nain Bella Galhos<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Foinsa&#8217;e no Violencia mak problema signifikativu ida-ne&#8217;eb\u00e9 afeta foinsa&#8217;e rihun ba rihun kada loron, no&nbsp; afeta mos sira-nia fam\u00edlia, eskola, no sira komunidade.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Violensia no krime foinsa&#8217;e nian afeta komunidade nia vida social, sa\u00fade, ekon\u00f3mika, inklui sa\u00fade f\u00edzika no ment\u00e1l no moris di&#8217;ak individu\u00e1l nian. Hahalok omis\u00eddiu ne&#8217;e sai&nbsp; trendi ohin loron, &nbsp;lori mate ba foinsa&#8217;e sira, nomos sofremento ba familia barak iha Timor Leste,&nbsp; liu-liu iha Kapital Dili. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Violensia ba foinsa&#8217;e sira baibain envolve foinsa&#8217;e sira hakanek &nbsp;no hamate sira-nia kolega sira iha formas oioin. Ezemplu sira inklui baku malu, bullying, ameasa ho armas, Tudik, Katan, Rama-Ambon, nebe resulta iha kanek kik, todan, no mate. Tipo viol\u00e9nsia relasiona ho grupu. Joven ida bele envolve iha viol\u00e9nsia foinsa&#8217;e nian hanesan; v\u00edtima, arguido, ka testamuna.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Violensia foinsa&#8217;e ita bele prevene. Atu prevene no elimina viol\u00e9nsia no hadi&#8217;a foinsa&#8217;e sira-nia moris-di&#8217;ak, komunidade sira tenke uza aprosimasaun ne&#8217;eb\u00e9 bazeia ba evid\u00e9nsia no komprehensivu ne&#8217;eb\u00e9 responde ba fat\u00f3r oin-oin ne&#8217;eb\u00e9 afeta viol\u00e9nsia, no m\u00f3s fat\u00f3r sira ne&#8217;eb\u00e9 hasa&#8217;e risku ba viol\u00e9nsia no fat\u00f3r sira ne&#8217;eb\u00e9 f\u00f3 risku hasoru risku no promove dezenvolvimentu no moris-di&#8217;ak pozitivu ba foinsa&#8217;e sira iha rai laran.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Estratejia prevensaun, intervensaun no tratamentu ba sira efetado hodi hetan informasaun trauma ba sira mak xave. Foin-sa&#8217;e barak mak hasoru ona akontesimentu traumatiku, inklui abuzu f\u00edziku, seksu\u00e1l no emosion\u00e1l; viol\u00e9nsia iha fam\u00edlia uma laran, no komunidade; dezastre natur\u00e1l sira; no impaktu kumulativu husi kiak, laiha rekursu no oportunidade ba edukasaun, servisu no moris diak nebe sira hasoru iha moris lor-loron.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Espozisaun repetitivu ba akontesimentu traumatiku aumenta risku ba viol\u00e9nsia ba juventude. Involve pesoal no organizasaun ne&#8217;eb\u00e9 hatene kona-ba trauma ne&#8217;eb\u00e9 bazeia ba kompriensaun kona-ba kauza no konseku\u00e9nsia trauma nian bele promove reziliensia no kura, no hamenus viol\u00e9nsia iha foinsa&#8217;e sira.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prevensaun labele realiza husi set\u00f3r ida hosi dalan Justisa los deit. Importante tebes atu hare e kee klean sa\u00fade publika, istoria familia, edukasaun, kuidadu sa\u00fade; \u201cMental, Hahalok.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Governu hahu kedas iha nivel lok\u00e1l, e nasional, liu hosi servisu sosi\u00e1l sira, neg\u00f3siu, uma, meius komunikasaun sosi\u00e1l no organizasaun sira ne&#8217;eb\u00e9 kompostu husi set\u00f3r sosiedade sivil, hanesan organizasaun religiozu sira bazeia ba fiar, organizasaun sira ne&#8217;eb\u00e9 foka ba foinsa&#8217;e sira, fundasaun sira, no organizasaun relevantes sira, hotu-hotu presiza hala&#8217;o sira nia pap\u00e9l iha coordenasaun diak, forte, konsisten e hamutuk.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Aleinde nee, lian husi labarik, foinsa&#8217;e no fam\u00edlia sira ne&#8217;eb\u00e9 afetadu husi aktus viol\u00e9nsia tenke &nbsp;mos rona, halo parte integradu&nbsp; no sentru iha prosesu gestaun konflitus, buka solusaun, no prevensaun.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Koletivamente, ita hotu bele prevene no halakon viol\u00e9nsia no hadi&#8217;a ita nia Foinsae ba moris-di&#8217;ak liu. Moris ho esperansa, fiar iha sira nia aan, e future, mais importante liu hatur sira nudar agenti importante iha mudansa no autor transformasaun iha sociadade, hahu kedas hosi familia.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>A. Posibilidade fatoris kauza hanesan;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\" type=\"1\"><li>Violensia Familia no Uma-kain ne&#8217;eb\u00e9 la funsiona diak<\/li><li>Falta rekursu oportunidade Servisu e kreatividades, inklui divertimento<\/li><li>Falta rekonhesemento Papel Foinsae no Invisibilidade Foinsae nian iha Familia e Komunidade<\/li><li>Falta Reinforsa e Apresiasaun ba Foinsae ho Kbit e Exemplar \/Role Model<\/li><li>Falta Rekursu, Fasilidades, Promosaun Iha Area Chave importante ba Foinsae<\/li><li>Laiha aksesu ba Edukasaun Qualidade e Oportunidade ba Kriasaun Emprego Rasik<\/li><li>Aksesu fasil Uza Alkol e Posibilidade Droga<\/li><li>Existencia Media Tenologia e mundo degitalizasaun e Meus Kontrolo fraku<\/li><li>Kriasaun Grupu Arte Marsiais nebe Lakon Iha Objetivo Transformasaun Kahur ho Interese Politik<\/li><li>Foinsae monu e uza nudar instrumento politik e Lider politik<\/li><\/ol>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>B. Pontus Imporante mensiona hare klean, hanesan:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\" type=\"1\"><li><strong>Knar Inan Aman e Komunidade<\/strong><\/li><\/ol>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sai Inan no Aman, ezizi Ita atu sai modelu, mata-dalan ba Ita-nia oan. Hatudu ba Ita-nia oan oins\u00e1 atu hakmatek bainhira sira iha situasaun ne&#8217;eb\u00e9 tendencia konflitu. Oan sira haree oinsa, Inan, Aman, e adultu sira hasoru konflitus; jere ita nia emosaun, halo desizaun di&#8217;ak bainhira hasoru konflitu. Hanorin ita nia oan oins\u00e1 atu kontrola sira-nia emosaun, tanba labarik sira bele reativo e lais atu responde ba situasaun konflitus, quando sira la madura emosionalmente, e mais quando la nunda iha exemplu atu banati tuir. Enkouraza sira atu labele haksoit ba konkluzaun lalais ou sedu liu, bainhira sira haree ou hasoru problema. Bainhira labarik ida hakmatek, labarik seluk m\u00f3s hakmatek, ne&#8217;eb\u00e9 bele ajuda atu evita konflitu, ou reasaun nebe ho tendencia hakanek malu, ou oho malu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">2. <strong>Atensaun no kuidadu Kik Oan ho domin, e trata sira hanesan Ema, laos deit Oan<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Inan Aman hosi familia nebe fo e halo tratamentu diak ho kuidadu, proteza oan, nakonu ho domin no respeita, e disiplina, oan sira nia desenvolvimento sei diak. Sira nia\u00a0 inteligencia, fisico, e mental sei saudavel, tamba sira sente domin.\u00a0 Sira hatene halo diferensa entre sala no los, diak no hahalok at. Sira mos iha sentimentu empatia, respieita, e solidaridade ba ema seluk. Inan Aman nebe pratika hahalok Kroat, violencia iha liafuan e hahalok; sei fo exemplu e hahalok hanesan ab ona. \u201cMonkey See Monkey do.\u201d \u00a0Ajuda labarik desde kik kedas, atu dezenvolve empatiedade e respeita ba ema no moris e la pratika violencia iha formas seda deit. Oan sira pelemenus TENKI hare e hatene lalaok simplis maibe valor bot tebes hosi Inan Aman hanesan: Hatene hatoo \u201cAgradecemento, Apresiasaun, e Rekonhesemento\u201d. Labarik sira desde kedas kik, hanorin e toman atu husu deskulpa ba sala kik ou bot nebe sira komete. Lalaok hirak nee TENKI Inan Aman maka uluk halo e pratika nudar valor moris lor-loron. Abilidade socializa nebe diak e saudavel, haforsa civilizasaun sociadade ida nian atu diak liu, e nakonu ho progreso moris familia e foinsae nian rasik.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">3.<strong> Kria Komunikasaun Saudavel: \u201cRona Mos Foinsae nia Lian\u201d<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kria ambiente amizade liu hosi li\u00f1a komunikasaun nakloke e saudavel iha familia uma laran, entre Aman Inan, e oan, liu-liu foinsae sira.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Pontu Prinsipal sira atu konsidera mos:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Ita nia Fonsae sira presiza hatene katak Ita nudar Inan Aman, Familia, e Lider \u00a0sira interese ba sira-nia MORIS e konsidere sira IHA. Sira presiza hatene katak ita hamutuk ho sira, maski ita, dala barak LA konkorda ho sira nia hanoin e hakarak. Rona sira e husik sira sai CENTRO iha prosesu buka no hetan SOLUSAUN ba PROBLEMA nebe sira hasoru ou Kria.<\/li><li>Komunika ho Oan LAOS ho modelu MILITAR, \u201cBolu, Rona, Simu orde e Halao\u201d. Familia barak iha Timor pratika modelu ida nee. Inan Aman sempre hatur aan nudar Ukun Nain, Ukun mesak, Uma laran tomak tuir, laiha lian, maibe tuir deit. Ita nia Oan, ita hare nudar Oan deit, LAOS Ema. Ina Aman barak, presiza deit oan, ita tempu sira PRESIZA atu haruka ba sira nia interese. Oan nia prezensa iha familia laran, dala barak HARE LA HETAN.<\/li><li>Koalia ho konsiderasaun, uza pergunta sira ne&#8217;eb\u00e9 nakloke nu&#8217;udar instrumentu importante seluk hodi fasilita komunikasaun ho ita nia oan ou joven sira. Pergunta nebe enkouraza sira atu nakloke, Laos JULGA e hatun sira. Hatudu dunik katak ita hakatak RONA sira, laos ita deit maka koalia, Sira presiza Inan Aman e Adultu sira atu admite katak, sira iha moris, sira iha experiencia, e sira iha mos mehi, e sira mos iha kapasidade atu mai ho solusaun ba sira nia problema rasik.<\/li><li>Ita nia joven sira presiza hatene katak Ita hadomi sira, iha situasaun seda deit. Sira iha Espasu atu Expresa sira nia Lian, Laiha JULGAMENTO. Ita koalia future Foinsae nian, MAIBE sira la halo Parte iha prosesu. Ita maka deside, ita maka halo, e Ita hanoin Intrega deit, sira simu deit. Atual PM. Taur Matan Ruak sempre dehan \u201c Quando Ita hakarak Hari\u2019I Uma ida, diak Liu Maka involve oan sira iha laran, Lae, loron ida Ita Mate, Labarik sira Hatun tiha Uma nee, Halo fali seluk\u201d. Sentido NAIN, labele hatur ho lalaok trata Oan sira\/Foinsae sira nudar BAINAKA.<\/li><li>Bainhira konflitu akontese, ita lalais juga foinsae sira. Ita mai tiha ona ho konkluzaun rasik. Ita involve ho domina no kontrola deit. Tenta atu la foka e desvaloriza sira tamba sira nia IDADE kik ou tamba Ita sente, sira lahatene buat ida. Tamba kestaun laos sira kik ou bot, problema maka HAHALOK, laos tamba sira sei adolexente, sei kik, ou sira la hatene buat ida. Idade dala barak, LA DETERMINA ema nia Maturidade.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>4. Monitoriza Oan nia movimento no \u00a0hahalok LAOS ho Kontrola no  violencia<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Inan-aman nebe la hatene oan rasik nia personalidade, e hahalok iha uma laran, sei LAIHA konhesemento klean ba oan rasik. Uma laran tenki iha regras nudar mata-dalan bao an sira atu haktuir desde kedas sira kik. Tempu estuda, tempu deskansa, tempu halimar. Halima ho se, halimar iha nebe. Meus hanorin laos deit ho kontrola no violencia. Ohin loron mundo nakonu ho mudansa iha teknologia e degitalizasaun. Buat hotu fasil atu aksesu, maske LAOS buat hotu diak. Aksesu ba internet e media social, ohin Oan sira quase matenek liu Inan Aman sira. Sira nia espozisaun ba konte\u00fadu media, ne&#8217;eb\u00e9 nakonu ho material la edukativo, pornografia, e viol\u00e9nsia. Liu husi mentorizasaun e akompanhamento Inan Aman, diskusaun iha uma laran durante reuniaun familia, involve iha actividades desportu, e seluk tan bele pronfundo inteligencia e personalidade oan sira nian, e promove mudansa sosi\u00e1l pozitivu nebe saudavel.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>C. Knar Governo\/Estadu ba Prevensaun Foinsae Violencia ho Empoderamento<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Governo presiza halo revizaun ba ninia programa empoderamento ba foinsae ho objetivu atu hamenus dezempregu ba foinsa&#8217;e liu hosi posibilidade areas chavi hanesan desportu, arte, musica, inklui setoris importante sira; bisnis, agricultura, servisu teknico e mekanico nudar oportunidade ba servisu no industria. Governu tenke envolve foinsa&#8217;e sira iha programa empoderamento tuir kbit e areas de interese, prioritiza dalan\/meius intervensaun sira ne&#8217;eb\u00e9 bazeia ba avaliasaun nesesidade, dezenvolve indikad\u00f3r sira ne&#8217;eb\u00e9 bele sukat no estabelese mekanizmu sira atu asegura implementasaun efetiva programa sira-nee. Foinsae nia partisipasaun iha prosesu dezenvolvimentu chave, atu responde dunik ba sira nia prekupasaun. hadi&#8217;a sira-nia produtividade no kualidade moris.<strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Fator seluk ne&#8217;eb\u00e9 bele mos kontribui ba situasaun atual hanesan; kiak, isin-rua sedu, laiha eduakasaun adequade, fasilidades e rekursu, saude reprodutiva e edukasaun sexual, programa formasaun familia diak e saudavel. &nbsp;Falta vontade pol\u00edtika nebe seriu e konsistencia hosi parte governu nomos sociadade civil, falta rekursu sosi\u00e1l b\u00e1ziku, infrasktruktura liu-liu iha \u00e1rea rur\u00e1l sira, nebe resulta iha populasaun muda mai kapital hodi buka oportunidade ba moris diak. kualidade edukasaun ne&#8217;eb\u00e9 fraku, falta abilidade ne&#8217;eb\u00e9 bele emprega, kestaun korrupsaun nebe sai ona prekupasaun bot, implementasaun programa dezenvolvimentu ne&#8217;eb\u00e9 fraku tamba kapasidade la adequado atu implementa.<strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ho siuasaun nebe ema barak sente tauk prekupa ho siguransa, fo impakto ba moris; movimento ema. Governo bele ou possibel foti medidas intervensaun rapida, hodi responde kedas, hasoru foinsae ho violencia, hanesan:<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\"><li><strong>Reinforsa Lei e Justisa hasoru Violencia no Krime<\/strong><\/li><\/ol>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Intervensaun sedu hala&#8217;o pap\u00e9l importante ida hodi halo labarik-sira labele hola parte iha krime nia moris. Reinforsa Lei no Pena Justisa ne&#8217;eb\u00e9 lalais no konsistente ba ofensa bele ajuda hamenus insid\u00e9nsia krime. Depois de kumpre tiha sira-nia sentensa, joven arguidu sira simu apoiu ho objetivu atu prevene re-ofensa ba hahalok nebe hanesan. Kontinnua halo monitorizaun ba familia, komunidade hodi hatene sa mudasan foti fatin.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">2. <strong>Aprosimasaun peso\u00e1l e Familia nia Partisipasaun<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Joven ida-idak la hanesan no merese hetan apoiu ne&#8217;eb\u00e9 espes\u00edfiku ba sira. Porezemplu, ema ne&#8217;eb\u00e9 agresivu bele hetan orden atu tuir kursu spesifico hodi aprende oins\u00e1 atu hasoru no kontrola agresaun no jere sira nia emosaun no asaun. Parte relevantes involve iha programa anger management hodi muda lalaok e hahalok, hodi tau matan ba programa e kontinua halo revizaun necesario ba kursu sira hodi determina transformasun Foinsae hakribi violensia. Partisipasaun familia iha prosesu hadia hikas, e prevensaun violencia importante. Governo imposibel atu kontrola ema ida-idak, maibe ho involvimento familia, komunidade sira horik ba, atu bele servisu hamutuk tau matan, e hadia lalaok Oan\/Foinsae atu la monu ba hahalok hanesan. Meus ida nee diak tebes, atu familia mos rekonhese e refleta hikas pratika sira nebe kontribui ba abut violencia e hamutuk halo mudansa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">3. <strong>Programa formasaun no edukasaun<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bainhira joven ida livre husi ofensa ona, nia presiza reintegradu fali iha sosiedade liuhusi tuir eskola ka universidade, ka buka servisu. Programa formasaun no edukasaun sira ne&#8217;eb\u00e9 fornese iha per\u00edodu prizaun kontinua nia rohan hodi sai ema diak, e possibel sai agenti ba mudansa e inspiradores ba maluk foinsae sira seluk.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">4. <strong>Apoiu no orientasaun ne&#8217;eb\u00e9 di&#8217;ak.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Involve parte hotu hahu hosi familia, komunidade, lider, lider foinsae, policia, e ministerio publico, iha prosesu Red\u00fas krime iha foin-sa&#8217;e sira.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">5. <strong>Taka ou Kontrola Actividades Grupo Arte marsiais<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ema barak haree arte marsial nu&#8217;udar fatoris ida kontribui promove viol\u00e9nsia iha adolexente. Arte marsiais tuir lolos iha knar bot atu\u00a0 ajuda iha prosesu prevene viol\u00e9nsia iha adolexente. Quando misaun no visaun Arte Marsiais quando hatur lolos iha fatin, maka bainhira hanorin ho didi&#8217;ak, arte marsiais la&#8217;\u00f3s viol\u00e9nsia ou uza atu halo violencia. Pr\u00e1tika arte marsiais tuir nia funsaun lolos, nebe nanis kedas husi tempu antigo, mak kona-ba aprende disiplina, defeza an, e kaer no tane as valor respeita. Populasaun barak maka asiste ona, membro grupo arte marsiais hasoru no kontra malu ho forsa, baku malu, inklui oho malu, hamosu sentido tauk e trauma. E mais, barak fiar katak grupo refere kontaminado ho forsa politik e instrumento Partido politik. Kestaun ida nee relevantes, e presiza dunik mecanismo atu avalia hikas beneficio e risko existencia arte marsiais iha situasaun atual.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center wp-block-paragraph\"><strong>&#8220;Ita iha pot\u00e9nsia boot iha ita-nia foinsa&#8217;e sira, ita tenke iha aten-barani atu troka ideia no pr\u00e1tika sira ne&#8217;eb\u00e9 tuan ona, atu nune&#8217;e ita bele dirije sira-nia Kbit no Lian ba Moris diak rohan laek.&#8221; &#8211; Mary McLeod Betune.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek nain Bella Galhos Foinsa&#8217;e no Violencia mak problema signifikativu ida-ne&#8217;eb\u00e9 afeta foinsa&#8217;e rihun ba rihun kada loron, no&nbsp; afeta mos sira-nia fam\u00edlia, eskola, no sira komunidade. Violensia no krime foinsa&#8217;e nian afeta komunidade nia vida social, sa\u00fade, ekon\u00f3mika, inklui sa\u00fade f\u00edzika no ment\u00e1l no moris di&#8217;ak individu\u00e1l nian. Hahalok omis\u00eddiu ne&#8217;e sai&nbsp; trendi ohin [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":14673,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-14672","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14672","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14672"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14672\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14674,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14672\/revisions\/14674"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14673"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14672"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14672"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14672"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}