{"id":15160,"date":"2023-02-20T21:51:37","date_gmt":"2023-02-20T12:51:37","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=15160"},"modified":"2023-02-20T21:51:39","modified_gmt":"2023-02-20T12:51:39","slug":"analiza-dead-lock-politika-ba-eleisaun-komisariu-cac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2023\/02\/20\/analiza-dead-lock-politika-ba-eleisaun-komisariu-cac\/","title":{"rendered":"Analiza \u2018Dead Lock Pol\u00edtika\u2019 Ba Eleisaun Komisariu CAC"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Hakerek nain Higino Guterres, Estudante UNTL<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Eleisaun ba kandidatura Komisariu CAC mandatu 2023-2026, daudaun ne\u2019e iha impase, ag\u00f3nia laran, estagnadu no la realiza iha Parlamentu Nasion\u00e1l. Prosesu eleisaun Komisariu CAC mandatu ida ne\u2019e kontinua hakanek persepsaun p\u00fabliku kona-ba esforsu kombate korrupsaun. Eleisaun ba kandidatura Komisariu CAC nian lolos realiza ona iha loron 13 fulan fevereiru 2023, maib\u00e9 infelizmente eleisaun refere kanseladu, tanba la priense rekezitu sira, liu-liu deputadu sira la to\u2019o na\u2019in 49 hodi priense kuorum.<\/p>\n\n\n\n<p>Deputadu sira iha PN halo <em>dead lock<\/em> pol\u00edtiku, la hetan konsensu ida, nune&#8217;e balun la marka prezensa iha prosesu votasaun ho razaun oioin. Entre sira, balun dehan labele realiza eleisaun Komisariu CAC ne\u2019e tanba ajenda ba eleisaun kandidatura Komisariu CAC la transparante entre sira, la iha konsensu ba nomeasaun kandidatu komisariu CAC husi deputadu sira, no seluk tan kandidatu ne\u2019eb\u00e9 proposta husi Guvernu kestionavel ho kapasidade no integridade husi deputadu sira balun.<\/p>\n\n\n\n<p>Situasaun <em>dead lock<\/em> pol\u00edtiku ne\u2019e la\u2019os de\u2019it akontese iha eleisaun kandidatu komisariu CAC mandatu dahaat daudaun ne\u2019e, maib\u00e9 akontese no repete nafatin situasaun sira iha mandatu sira anterior nian. Iha tinan 2018, eleisaun ba kandidatu komisariu CAC akontese <em>dead lock<\/em> pol\u00edtiku uluk ona. Deputadu sira iha Parlamentu Nasional dada malu hodi la realiza eleisaun kuaze besik fulan neen nia laran, nune\u2019e CAC hetan vakatura tiha no funsionamentu ba atividade sira balun iha prevensaun no investigasaun krimin\u00e1l ninian kuaze la la\u2019o no paralizadu.<\/p>\n\n\n\n<p>Haree ba fenomena pol\u00edtika ne\u2019e, hamosu interpretasaun la di\u2019ak kona-ba vontade pol\u00edtika Timor-Leste nian iha \u00e1mbitu luta kontra korrupsaun. Ba p\u00fabliku, bele mosu d\u00favida oioin, tanba kandidatu Komisariu CAC iha prosesu eleisaun sempre sai problem\u00e1tiku. Balun husu, serake ne\u2019e iha konflitu interese entre partidu pol\u00edtiku sira? Ka iha razaun t\u00e9kniku ruma ne\u2019eb\u00e9 taka dalan hodi hasusar prosesu eleisaun ba kandidatu eleisaun komisariu CAC ne\u2019e?<\/p>\n\n\n\n<p>Konserteza, ida ne&#8217;e preokupasaun boot ke posibilidade atu hamosu \u2018krize institusion\u00e1l\u2019 iha CAC hanesan esperi\u00e9nsia tinan 2018-2019, no afeta ba esforsu sira luta kontra korrupsaun iha Timor-Leste. Fenomena ne&#8217;e hatudu imajen la di&#8217;ak, problem\u00e1tiku no prosesu eleisaun Komisariu ne\u2019eb\u00e9 la di&#8217;ak liu hotu kompara ho aj\u00e9nsia anti korrupsaun sira iha mundu.<\/p>\n\n\n\n<p>Ba ita, kauza la realiza no dada beibeik eleisaun Komisariu CAC no dudu esforsu sira luta kontra korrupsaun iha Timor-Leste, la&#8217;os de&#8217;it fukun husi deputadu sira, maib\u00e9 fukun seluk ida maka sistema leg\u00e1l ka instrumentu jur\u00eddiku ne\u2019eb\u00e9 mahukun sira produs iha lei estabelesimentu CAC, partikularmente iha provizaun balun kona-ba prosesu hili Komisariu CAC ne\u2019eb\u00e9 seidauk efetivu, liu-liu atu hetan ema sira ne\u2019eb\u00e9 iha kapasidade di&#8217;ak, independensia no integridade aas.<\/p>\n\n\n\n<p>Ba ita, lei n\u00fa 8\/2009-kona-ba Cria\u00e7\u00e3o Comiss\u00e3o Anti-Corrup\u00e7\u00e3o hatudu hela l\u00e1kunas oioin iha prosesu eleisaun Komisariu CAC, iha ne\u2019eb\u00e9 fo espasu atu pol\u00edtiku sira kahur sira nia interese pol\u00edtiku iha prosesu ne&#8217;e nia laran, liu-liu rekezitu sira ne\u2019eb\u00e9 hatuur iha artigu 7<sup>o <\/sup>no m\u00f3s artigu 8<sup>o<\/sup>. Artigu rua ne\u2019e konsidera la tulun atu buka, hili no eleje lideransa CAC ne\u2019eb\u00e9 iha kualidade di\u2019ak, independ\u00e9nsia no integridade aas hodi dudu prosesu dezenvolvimentu institusion\u00e1l, nune\u2019e m\u00f3s hatudu hela l\u00e1kunas lubuk tanba la f\u00f3 poder m\u00e1simu ba CAC iha nia asaun intervensaun sira atu prevene no kombate korrupsaun iha Timor-Leste.<\/p>\n\n\n\n<p>Artigu 7<sup>o<\/sup> lei n\u00fa. 8\/2009 kriasaun CAC iha n\u00fameru 1 hatete nune&#8217;e, <em>&#8220;Parlamentu Nasion\u00e1l maka hili komisariu, tuir proposta husi Guvernu, liu husi deputadu sira nia votu maioria absoluta, husi sira ne\u2019eb\u00e9 marka prezensa, oituan kahaat tolu (3\/4) husi deputadu sira ne\u2019eb\u00e9 hala\u2019o sira nia funsaun, no simu pose iha Prezidente Parlamento Nasion\u00e1l nia oin\u201d.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Katak,Prosesu kandidatu komisariu CAC ne\u2019e \u00faniku proposta husi Guvernu, Parlamentu Nasion\u00e1l mak eleje no tenke hetan maioria husi deputadu sira m\u00ednimu 49 ne\u2019eb\u00e9 priense kuorum. Ba ita, rekezitu ida ne\u2019e, sei la garante independ\u00e9nsia Komisariu CAC nian, se hili husi partidu pol\u00edtiku sira ne\u2019eb\u00e9 Guverna. Ba ita, ida ne\u2019e, Partidu Politiku sira bele indika nia ema subjetivamente atu bele ba lidera instituisaun CAC tuir sira nia interese pol\u00edtiku, no ne\u2019e bele afeta ba prosesu justisa la la\u2019o, bainhira pol\u00edtiku sira ruma komete krime korrupsaun.<\/p>\n\n\n\n<p>Nune\u2019e m\u00f3s, prosesu hili komisariu CAC husi partidu pol\u00edtiku sira mesak, f\u00e1sil ba pol\u00edtiku sira atu volante ka halo interevensaun politikamente ba instituisaun independente ne\u2019e. Poder politiku sira bele de&#8217;it intervein, tanba sira kesi malu ho komprom\u00edsiu politika antes hili malu ba lidera instituisaun hanesan CAC. Ne&#8217;e katak, imposivel ba Komisariu ida atu prosesa fali pol\u00edtiku ida ne\u2019eb\u00e9 hili nia, se politiku ne&#8217;e komete krime korrupsaun ruma.<\/p>\n\n\n\n<p>Alein ne\u2019e, Parlamentu Nasion\u00e1l hili Komisariu ida de\u2019it sei afeta ba nia integridade mor\u00e1l bainhira foti desizaun ruma ba kazu boot karik afeta direta ba poder pol\u00edtiku sira. Se instituisaun hanesan CAC ne\u2019e mak iha Komisariu ida de\u2019it, bele mosu abuzu poder, halo fraku pezu instituisaun no f\u00e1sil monu ba tentasaun. R\u00edsku boot ida mak, s\u00e9 bainhira mosu kazu korrupsaun boot ruma hasoru lider pol\u00edtiku sira, ema <em>sogok<\/em> tiha Komisariu ne\u2019e, kazu ne\u2019e sei labele la\u2019o ba oin ona, <em>apa lagi<\/em> Timor ida rai ki\u2019ik, kultura familiarizmu, klientelizmu, partidarizasaun no fat\u00f3r buka servisu susar hanesan ne\u2019e bele influ\u00e9nsia integridade Komisariu CAC nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Nune\u2019e m\u00f3s iha artigu 8<sup>o<\/sup> kona-ba krit\u00e9ria elezibilidade sira, iha ne\u2019eb\u00e9 husu ema ne\u2019eb\u00e9 serve sai Komisariu CAC mai husi \u00e1rea estudu Direitu no hala\u2019o knaar profesion\u00e1l sira iha instituisaun judisi\u00e1l, ne\u2019e m\u00f3s problem\u00e1tiku ida. Artigu 8<sup>o<\/sup>, Elezibildade, iha n\u00fa. 1 hatete, \u201c<em>Komisariu tenke sidadadun Timoroan ida, ne\u2019eb\u00e9 goza kapasidade tomak no bele hili husi: a) Majistradu Judisi\u00e1l sira; b) Majistradu Minist\u00e9riu P\u00fabliku; Defensor P\u00fabliku sira; Advogadu sira; Jurista sira ho m\u00e9ritu reko\u00f1esidu ho esperi\u00e9nsia profesion\u00e1l tinan lima ba leten; f) Aj\u00e9nte pol\u00edsia ne\u2019eb\u00e9 iha esperi\u00e9nsia profesion\u00e1l servisu nian tinan lima ba leten\u201d. <\/em>Katak, kandidatura ba Komisariu CAC, permite de\u2019it pesoa ne\u2019eb\u00e9 hala\u2019o ninia atividade profesion\u00e1l iha instituisaun judisi\u00e1l no polsi\u00e1l sira ne\u2019eb\u00e9 durante ezekuta lei, ka makaer lei sira.<\/p>\n\n\n\n<p>Loos duni katak, presiza ema ne\u2019eb\u00e9 iha ko\u00f1esimentu jur\u00eddiku, maib\u00e9 tenke reko\u00f1ese katak, korrupsaun konsidera nu\u2019udar krime kompleksu no ekstra-ordin\u00e1riu, iha ne\u2019eb\u00e9 Konvensaun Nasaun Unida Kontra Korrupsaun m\u00f3s konvensidu katak, kombate korrupsaun presiza aprosimasaun ne\u2019eb\u00e9 <strong>komprehensivu<\/strong> no <strong>multidisiplin\u00e1riu <\/strong>hodi prevene no kombate korrupsaun efetivamente. Ba ita, kombate korrupsaun la taka dalan ba espesialidade sira seluk, tanba legalista liu ne\u2019e m\u00f3s sei la tulun prosesu foti desizaun ne\u2019eb\u00e9 efetivu liu, liu-liu kabe ba misaun sira prevensaun no sensibilizasaun ninian. Esperiensia hatudu, ema ne\u2019eb\u00e9 legalista liu dalabarak la haree ba prosesu justisa ida <strong>justu no adekuadu <\/strong>iha kontekstu ida Timor nian, maib\u00e9 buat hotu depende los de\u2019it ba letra de lei. Ida ne\u2019eb\u00e9 perigu liu ne\u2019e mak ba instrumentu jur\u00eddiku sira ne\u2019eb\u00e9 produs iha tendensia <em>Copy Paste<\/em> mak barak no la refleta ba situasaun no kontekstu Timor nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Tanba ne\u2019e, parte ki\u2019ik ida husi kombate korrupsaun iha Timor-Leste presiza liu atu altera lei n\u00fa 8\/2009-kona-ba Cria\u00e7\u00e3o Comiss\u00e3o Anti-Corrup\u00e7\u00e3o, liu-liu relasiona ho problema sira ne\u2019eb\u00e9 liga ho prosesu eleisaun ba Komisariu CAC nian no m\u00f3s garante independ\u00e9nsia no integridade institusion\u00e1l CAC nian, partikularmente presiza altera artigu 7<sup>o<\/sup> no artigu 8<sup>o<\/sup>. Ba ita, opsaun ide\u00e1l no efetivu liu maka prosesu hili Komisariu CAC nian tenke mai husi prosesu <strong>selesaun<\/strong> ida rig\u00f3r. Estadu presiza estabelese <strong>Komisaun Ad Hoc<\/strong> ida ne\u2019eb\u00e9 mai husi pesoa sira ho kapasidade no independ\u00e9nsia di\u2019ak hodi rekruta ka selesiona kandidatu Komisariu CAC nian ne\u2019eb\u00e9 ho kualidade di\u2019ak, en termus komprende kle\u2019an asuntu leg\u00e1l nian. Seluk husi ne&#8217;e presiza m\u00f3s entende kle&#8217;an \u00e1rea sira sosiol\u00f3jiku, filoz\u00f3fiku, ekonomia, kultura, psikolojia no seluk tan, nune\u2019e m\u00f3s iha integridade aas no nia <em>background<\/em> ne\u2019eb\u00e9 moos.<\/p>\n\n\n\n<p>Parte seluk, instituisaun hanesan CAC labele iha Komisariu ida mesak mak lidera. Estadu presiza hili Komisariu CAC tenke na\u2019in lima (5) hanesan ne&#8217;e no multidisiplin\u00e1riu, nune\u2019e evita konflitu interese no abuzu poder. Komisariu CAC na&#8217;in lima sei iha poder ka pezu boot liu tan hodi tetu no deside kazu boboot sira ne\u2019eb\u00e9 tama iha krime korrupsaun sira ho kompleksidade oioin. Esperiensia ida ne\u2019e hatudu ona iha nasaun sira seluk hanesan KPK Indonesia. KPK Indonesia nia prosesu eleisaun hodi hetan Komisariu sira la\u2019o di\u2019ak no kualidade tebtebes, tanba iha Komisaun ida ne\u2019eb\u00e9 estabelese hodi hala\u2019o selesaun ba Komisariu sira, nune\u2019e m\u00f3s sira nia lei f\u00f3 dalan atu Komisariu KPK nian to\u2019o na\u2019in lima no iha poder no kompet\u00e9nsia hanesan.<\/p>\n\n\n\n<p>Espera, poder politiku sira bele opta esperiensia sira hanesan ne&#8217;e nu\u2019udar opsaun ide\u00e1l hodi hatuur instrumentu jur\u00eddiku ida justu no efetivu hodi solusiona problema sira iha prosesu hili Komisariu CAC Timor-Leste nian no meius di&#8217;ak liu ba prevene no kombate korrupsaun iha Timor-Leste. Sem ne\u2019e nihil.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Nota Fin\u00e1l:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>*(Artigu ida ne&#8217;e, ita elabora hafoin marsa dialetika no rezultadu diskusaun no an\u00e1liza ne\u2019eb\u00e9 hala&#8217;o ho belun ases\u00f3r juridiku Timoroan sira ne\u2019eb\u00e9 progresivu iha intervalu de tempu. A luta kontinua)<\/em><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek nain Higino Guterres, Estudante UNTL Eleisaun ba kandidatura Komisariu CAC mandatu 2023-2026, daudaun ne\u2019e iha impase, ag\u00f3nia laran, estagnadu no la realiza iha Parlamentu Nasion\u00e1l. Prosesu eleisaun Komisariu CAC mandatu ida ne\u2019e kontinua hakanek persepsaun p\u00fabliku kona-ba esforsu kombate korrupsaun. Eleisaun ba kandidatura Komisariu CAC nian lolos realiza ona iha loron 13 fulan fevereiru [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":15161,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-15160","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15160","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15160"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15160\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15162,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15160\/revisions\/15162"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15161"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15160"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15160"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15160"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}