{"id":15334,"date":"2023-03-12T15:21:50","date_gmt":"2023-03-12T06:21:50","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=15334"},"modified":"2023-03-12T15:21:52","modified_gmt":"2023-03-12T06:21:52","slug":"insultu-malu-kontinua-sai-topiku-iha-konsolidasaun-partidu-politiku-dadaun-nee","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2023\/03\/12\/insultu-malu-kontinua-sai-topiku-iha-konsolidasaun-partidu-politiku-dadaun-nee\/","title":{"rendered":"Insultu Malu Kontinua Sai Topiku Iha Konsolidasaun Partidu Pol\u00edtiku Dadaun Ne\u2019e!"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Hakerek nain Mois\u00e9s Vicente<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Falta tan fulan rua ho balu, iha Timor-Leste tenke hili ona Na\u2019i ulun Deputado\/a foun sira no hili Primeiru Ministru foun ba Governu foun liu husi dalan Eleisaun Parlamentar, baze legal mak iha Lei Inan Konstituisaun da Rep\u00fablika Demokratika Timor-Leste, artigo 93 alinea 1. Ema hili Parlamentu Nasion\u00e1l liu hosi sufr\u00e1jiu univers\u00e1l, livre, diretu, hanesan, sekretu no ida-idak. No Konstituisaun da RDTL, artigo 106 alinea 1. Primeiru-Ministru hili hosi partidu ida ne\u2019eb\u00e9 iha votu barak liu ka hosi aliansa partidu sira-ne\u2019eb\u00e9 iha nia ema barak iha Parlamentu no iha nomeasaun hosi Prezidente Rep\u00fablika, wainhira rona tiha partidu pol\u00edtiku sira ne\u2019eb\u00e9 iha reprezentante sira iha Parlamentu Nasion\u00e1l. 2. Membru Governu sira sei hili husu Primeiru Ministru depois Prezidente Rep\u00fablika mak pose. Iha ne\u2019eb\u00e9 ita nia Na\u2019i Prezidente Rep\u00fablika (PR), Dr. Jos\u00e9 Manuel Ramos Horta, Dekreta ona data Eleisaun Parlamentar iha loron Domingo, 21 Maiu 2023. Depois Prezidente Rep\u00fablika, Dr.&nbsp; Jos\u00e9 Manuel Ramos Horta, dekreta tiha loron Eleisaun Parlamentar, partidu hotu-hotu iha Timor-Leste komesa hahu ona atividades konsolidasaun ho enkontru partidu husi nasional to\u2019o baze liu husi meus direita no in-direita. Konsolidasaun ne\u2019e mos tarjetu ba Timor-oan sira ne\u2019eb\u00e9 hela iha estranjeiru.<\/p>\n\n\n\n<p>Ita nia pa\u00eds Timor-Leste sei halo Eleisaun Parlamentar ne\u2019eb\u00e9 sei realiza iha loron Domingo, data 21 fulan Maiu tinan 2023, povu sei tunba iha sentru votasaun hodi vota. No partidu pol\u00edtiku sira tenke husu deskulpa ba malu hanesan ema Timor-oan, no tenke hare liu interese as liu mak interese Estado RDTL nian as liu buat hotu-hotu. Buat importante liu mos halo konsolidasaun ne\u2019e ba partidu pol\u00edtiku sira iha Timor-Leste oinsa mak atu hare dalan konsolidasaun ida internal nian no eksternal nian. Ita hotu hatene ona katak konsolidasaun ne\u2019e <em>include <\/em>ka halo atividade komunikasaun ba malu, halo sosializasaun no halo kampanha partidu pol\u00edtiku oinsa mak atu hili Na\u2019i ulun Deputado\/a sira bele tur iha kadeira Parlamentu Nasional nian. La\u2019os atu lider partidu pol\u00edtiku sira hirus malu, sukit malu problema <em>passado<\/em> nian, ita hotu fiar katak sistema demokrasia sei diak liu tan, se partidu pol\u00edtiku sira sai forte liu tan no ida ne\u2019e sai buat ida importante lo\u2019os no haburas demokrasia iha Timor-Leste.<\/p>\n\n\n\n<p>Saida mak konsolidasaun?. Hau nia observasaun jeral, iha eventu konsolidasaun ho enkontru partidu husi baze to\u2019o mai nasional lider partidu pol\u00edtiku sira la koalia kona-b\u00e1 sira nia programa partidu nia atu ba ukun, kuandu sira nia partidu eleitu iha eleisaun, maib\u00e9 to\u2019o agora topiku ba konsolidasaun mak rezistensia, se mak luta makas liu, se mak la luta, se mak ukun diak, se mak ukun at. Ita hare iha <em>fin de semana<\/em> tunba ba baze ka Munisipiu, Suco ruma lider partidu pol\u00edtiku sira halo konsolidasaun ne\u2019e trata malu, sukit malu problema <em>passado<\/em> mak barak liu. Ita hotu akompa\u00f1ia mos no hare iha televis\u00e3o no rona iha radio inklui iha media <em>online<\/em> sira hanesan <em>youtube.com, facebook,<\/em> lider partidu pol\u00edtiku sira ne\u2019e gosta mak hatun partidu ida seluk no partidu seluk ida ne\u2019eb\u00e1.<\/p>\n\n\n\n<p>Ita hotu hare iha tipu sorumutu ka konsolidasaun ne\u2019e no partidu pol\u00edtiku sira halo rekrutamentu ne\u2019eb\u00e9 utuliza halo afiliasaun bosok husi militante no simpatizante ida afilia fali ba militante no simpatizante ida seluk iha munisipiu sira territoriu nasional. Ita hotu hatene Xanana Gusm\u00e3o hanesan lideransa nasional, FRETILIN ne\u2019eb\u00e9 uza kapital resistensia, PLP ne\u2019eb\u00e9 uza Taur Matan Ruak (TMR), maib\u00e9 la iha programa sira ne\u2019eb\u00e9 diak, la iha <em>wajah<\/em> baru barak, nafatin kontinua hela <em>wajah<\/em> lama nafatin to\u2019o agora. Observasaun jeral ne\u2019eb\u00e9 iha, tanto Mari Alkatiri ho nia Fretilin, Xanana Gusm\u00e3o ho nia CNRT, TMR ho nia PLP hotu-hotu uza topiku konsolidadasaun no iha tentativa bo\u2019ot katak sira sei kontinua uza topiku hanesan iha kampanha mai mak \u201cresistensia\u201d. Sira kontinua la koalia kona-b\u00e1 bainhira sira ukun karik halo saida, maib\u00e9 koalia barak liu mak pasadu, tamba sira hotu-hotu la iha programa diak ba Timor-leste ida agora.<\/p>\n\n\n\n<p>Se partidu pol\u00edtiku sira halo konsolidasaun ne\u2019e sukit malu ba bebeik, to\u2019o iha tempu kampanha lider partidu pol\u00edtiku sira mos sei nafatin trata malu hela deit nafatin. Lolos ne\u2019e iha tempu konsolidasaun ne\u2019e koalia deit mak programa ruma ba ita nia povu hodi povu bele rona saida mak atu halo wainhira partidu pol\u00edtiku ne\u2019e mak manan karik iha eleisaun Parlamentar ne\u2019e?. Iha tempu konsolidasaun mak hanesan ne\u2019e, tempu halo kampanha lider partidu pol\u00edtiku sira kontinua sukit malu hetok at liu tan, trata malu iha palku leten pior liu tan. Bele mos halo musika foun, liu husi hananu musika kada partidu ida-idak nian hodi kontinua trata malu ba bebeik no sei la koalia programa ba ita nia povu sira. Musika sira ne\u2019e mos bele halo provoka lider partidu politiku sira, bele hetan tensaun sae makas entre lider partidu pol\u00edtiku sira seluk.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha Eleisaun 2023 ne\u2019e nudar kompitisaun ikus nian ba Xanana Gusm\u00e3o, Alkatiri nune\u2019e mos Ramos Horta. Eleisaun 2027 talves lider sira ne\u2019e labele kompete tan ona tamba natureza ne\u2019eb\u00e9 halo sira nia idede la iha tan biban atu kompete, tan ne\u2019e ba jerasaun juventude hanesan TMR ne\u2019e sai nudar jeresaun tranzitoriu husi lideransa tuan ba foun bele kontinua. Iha momento 2027 ita bele hare ema oin foun\/wajah baru ne\u2019eb\u00e9 dala ruma mai husi foho-oan sira do que ema Dili-oan. Karik iha momentu ne\u2019eb\u00e1 mos iha re-jenerasaun tantu eleitor sira mos dala ruma hakarak hakotu pasadu no tama ba Timor-Leste kontemporariu. Tan ne\u2019e mak dadaun ne\u2019e kuandu ita hare insultu malu entre lider sira ne\u2019eb\u00e9 temi naran iha leten, joven sira ne\u2019eb\u00e9 moris iha postu 1999 nian mos ladun simpatiku ona. Jerasaun foun ladun importante ba se mak luta liu, se mak luta menus. Sira so hare deit mak rai ne\u2019e seguru, iha sistema edukasaun diak atu sira bele estuda ho diak, nune\u2019e mos iha sistema sa\u00fade diak atu sira bele moras karik bele hetan taratamentu diak. Alende ida ne\u2019e sira mos hakarak kriasaun serbisu iha rai laran tenki barak, no serbisu sira ne\u2019eb\u00e9 iha tenki orenta ba merkadu trablaho, laos ema tenki hatene Engliz ho Portugez deit mak hetan serbisu. Ida ne\u2019e sai joventude milenial nia hakarak ba Timor-Leste foun ida ne\u2019eb\u00e9 desloka-an husi pasadu tama ba era foun ne\u2019eb\u00e9 nakunu ho esperansa.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Iha parte seluk, Eleisaun Parlamentar (ElPar) agora ne\u2019eb\u00e9 sei mai ne\u2019e partidu pol\u00edtiku sira hamutuk rua nulu resin hat (24) mak sei halo kompete no sei halo kampanha ka palku kampanha iha kampu laran ka liu husi media sira Televis\u00e3o, <em>Facebook<\/em> no media sira seluk-seluk tan. Dala ruma lider partidu pol\u00edtiku sira, dala ruma halo ona <em>dor to dor<\/em> ba militante no simpatizante sira, bele mos militante no simpatizante sira husi partidu pol\u00edtiku ne\u2019e barak mos halo <em>ROMANTIS (Rombongan Makan Gratis),<\/em> ense mina motor &nbsp;gratis, ense mina kareta gratis. Militante no simpatizante balu baruk rona programa husi lider partidu pol\u00edtiku nian, maib\u00e9 povu balu hare mak lider partidu pol\u00edtiku se mak tur iha partidu ne\u2019e nia laran. Exemplu militante no simpatizante balu fanatiku liu ba Avo Xanana Gusm\u00e3o, balu fanatiku liu Avo Mari Alkatiri, balu mos fanatiku liu ba Taur Matan Ruak, Naimori no Mariano Assanami, kada eleisaun la iha <em>wajah<\/em> baru, <em>wajah<\/em> lama kontinua nafatin domina, tan ne\u2019e mak sistema mos nafatin tuan no la iha mudansa ida.<\/p>\n\n\n\n<p>Ikus liu halo nia konkluzaun, konsolidasaun husi partidu politiku ne\u2019e hanesan instrumentu ida atu hetan nia liu husi dalan demokrasia&nbsp; (<em>deepening democracy<\/em>) ne\u2019e mak halo mekanismu oinsa mak bele fiar husi ema hotu husi autor pol\u00edtiku nain sira nian, bele mos hanesan komunidade babain sira no sidadaun babain seluk ne\u2019eb\u00e9 inklina-an iha partidu pol\u00edtiku laran no mos sidadaun seluk tan. Iha mos tipu kampanha ne\u2019eb\u00e9 dala ruma la edukativu, maib\u00e9 insultu pol\u00edtiku no bosok mak barak liu, diskursu iha kampanha la bazeia ba sensia ho faktus, maib\u00e9 inlojiku mak barak, dala barak sira dehan, \u201cami manan sei halo eskola ka halo uma ka halo ida ne\u2019e ka ida ne\u2019eb\u00e1, maib\u00e9 ne\u2019e sira ne\u2019e hotu la <em>masuk<\/em> akal\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Koalia kona-b\u00e1 demokrasia iha Timor-Leste ne\u2019e demokrasia ne\u2019eb\u00e9 monopoliza husi katuas sira. sira mak dominasaun barak liu, sira mak dehan halo funu barak liu, sira mak dehan hatene barak liu, entaun iha biban saida deit, katuas sira mak tenki halo dezisaun, no menus mekanismu ne\u2019ebe alfavor ba ema joven atu lidera. Alen de ida ne\u2019e sistema ne\u2019eb\u00e9 kria mos favoritismu ba deit ema ne\u2019eb\u00e9 fundador partidu, kada eleisaun sira mak tama iha lista ki\u2019ik, no lafo biban ba ema foun atu bele mai ho espiritu foun, energia foun, <em>skill<\/em> foun ka badaen foun, hanoin foun ho esperansa foun. Tama dominasaun hosi ema sira ne\u2019e kleur demais iha partidu laran, entaun ema sira ne\u2019eb\u00e9 kria demokrasia tuir sira nia gostu, susar los ita hare akauntibilidade, transparansia, tamba sistema sira kria laos ona berbau demokrasia, maib\u00e9 berbau ulun bo\u2019ot iha partidu ne\u2019eb\u00e9 sempre bolu \u201cmaun bo\u2019ot\u201d sira hetan kontenti ho hetan goza. Ne\u2019e mak demokrasia ba dadaun ne\u2019e. Espera katak eleisaun ida ne\u2019e hamosu lider foun ne\u2019eb\u00e9 halo revulusaun naoun armado atu bele hakotu katuas sira nia tirania, no hakotuk hegemuni pasado no tama ona ba Timor-Leste modernu dadaun ne\u2019e ASEAN hein hela ita iha portaun&nbsp; bo\u2019ot. Ita hein Timor-Leste foun ida ne\u2019eb\u00e9 nakunu ho esperansa hahu husi eleisaun 2023.<\/p>\n\n\n\n<p><em><strong>*Hakerek Na\u2019in: <\/strong>Iha Fundasaun Mahein (FM),Alumni Universidade da Paz-(UNPAZ), Faculdade de Direito no AlumniInstituto Superior Cristal-Departemento Sociologia no Ativista. Artigo ida ne\u2019e la representa institusaun ne\u2019eb\u00e9 hakerek na\u2019in haknar ba, maib\u00e9 idea no argumentu sira ne\u2019eb\u00e9 lekar iha artigu ne\u2019e nudar opini\u00e3o peso\u00e1l. Iha sujestaun ruma bele haruka iha telefone +67077291406 ou e-mail: <a href=\"mailto:moisesvicente59@yahoo.com\">moisesvicente59@yahoo.com<\/a>)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek nain Mois\u00e9s Vicente Falta tan fulan rua ho balu, iha Timor-Leste tenke hili ona Na\u2019i ulun Deputado\/a foun sira no hili Primeiru Ministru foun ba Governu foun liu husi dalan Eleisaun Parlamentar, baze legal mak iha Lei Inan Konstituisaun da Rep\u00fablika Demokratika Timor-Leste, artigo 93 alinea 1. Ema hili Parlamentu Nasion\u00e1l liu hosi sufr\u00e1jiu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4769,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-15334","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15334","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15334"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15334\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15335,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15334\/revisions\/15335"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4769"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15334"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15334"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15334"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}