{"id":15385,"date":"2023-03-15T22:39:45","date_gmt":"2023-03-15T13:39:45","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=15385"},"modified":"2023-03-15T22:39:46","modified_gmt":"2023-03-15T13:39:46","slug":"juventudi-rezistensia-jr-vs-naimori-bukar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2023\/03\/15\/juventudi-rezistensia-jr-vs-naimori-bukar\/","title":{"rendered":"Juventudi Rezistensia (JR) vs Naimori Bukar"},"content":{"rendered":"\n<p>Hakerek Nain Naha-Olo &#8220;Bai Meta&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p><em>Buat ne\u2019eb\u00e9 Naimori halo iha era Ukun Rasik An, Juventudi Rezistensia (JR) la konsegue halo.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Lian badak ne\u2019eb\u00e9 sita iha leten, motiva Naha-Olo \u201cBai Meta\u201d atu fo opiniaun balun liga ho pol\u00e9mika ka disputa luta ba ukun rasin an entre JR ho Naimori.<\/p>\n\n\n\n<p>Prosesu luta ba libertasaun Nasional, rekere ema barak nia kontribuisaun tantu direita ka indireita, liu husi grupu ka individualmente halo ke dala barak ema seluk la hatene no la kunhese malun i dala balun laen no fen uma laran deit mos la hatene malun. Ema balun halo maib\u00e9, la hatudu an, lakohi hatudu an dala ruma tan razaun&nbsp; karik atu antesipa inimigu nia liman ain labele deskobre nia e se inimingu hatene&nbsp; entaun nia konsekuensia bele grave ba ema ne\u2019e rasik.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Iha sorin seluk fali, ema balun halo no kontribui makas no hatudu sai an katak sira halo ida ne\u2019e no halo ida ne\u2019eb\u00e1&nbsp; tan sira berani tebes no se hirus matan ba inimigu hodi manifesta sira nia vontadi ba inimigu katak hakarak ukun rasik an, tan ne\u2019e nia konsekuensia juventude loriku as\u2019wain barak maka ohin haksumik an ona husi mundu nia matan, no balun karik sei iha maib\u00e9, sofre hela sekuela torturasaun oin-oin ne\u2019eb\u00e9 hetan husi bapa ka inimigu sira nia liman.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Pur tantu, iha prosesua luta ba URA kada ema ho nia sakrifisiu no dedikasaun ita tempu okupasaun militar Indonesia s\u00e1ida maka nia halo dala balun ema seluk la hatene no la hare tan ho razaun tauk atu forza inavazor nia liman- ain \u201cdescobre\u201d i se inimigu hatene bele prejudika ema ne\u2019e nia an. Iha lidun seluk fali ema balun hatudu sira nia barani tebe-tebes ne\u2019ebe rezulta as\u2019wain barak fakar sira nia ran no lakon sira nia vida to\u2019o balun iha rate no balun fali la iha rate, balun balada&nbsp; fuik dada no les sira nia isin lemo-lemo halo ruin naklekar iha fatin fatin. Nune\u2019e mos balun fali halo servixu \u201cdobro\u201d katak servixu ba parte rua, ida luta ba ukun an seluk &nbsp;ba integrasaun ho Indonesia nia ne\u2019e nia serve hotu tan razaun partikular ruma ke nein ema seluk hatene.<\/p>\n\n\n\n<p>Liga ho Naimori nia deklarasaun.<\/p>\n\n\n\n<p>Hafoin Naha-Olo \u201cBai Meta\u201d &nbsp;rona deklarasaun p\u00fablika husi Naimori dehan katak nia baku \u201cBapa\u201d no dada bandeira&nbsp; iha Taibesi i temin organizasaun rezistensia FITUN nia naran, konsegue halo sociedadi Timor liu-liu Juventudi Rezistensia (JR) tama iha polemika entre \u201cPro no Contra\u201d ligadu ho deklarasaun refere.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cHau ne\u2019e \u00f3 husu, ida hanesan hau ne\u2019e la kontribui mais hau halo, ne\u2019e historia, ema atu dehan Naimori ne\u2019e traidor iha Timor ne\u2019e susar oituan tanba hau mos halo, la iha joven ida nakar halo kampa\u00f1a hasoru bapa no baku bapa ne\u2019e ida mos mak hau.\u201d Husu iha Timor kuandu hasa\u2019e bandeira iha Taibesi so ema iha Timor ema nain lima deit maka kulia, Armando da Silva mate bean, Marito Mota, Mau -Huno, Mau- Hudo ho ida ne\u2019e maka kulia laiha ema ida maka kulia, ne\u2019e kiik sei putu hela sai ba kulia politik tiha ona\u201d<\/em> (MEDIA ONLINE, titulo \u201cUluk hasa\u2019e bandeira iha Taibesi so ami nain 5 deit maka kulia kona ba ukun an\u201d)<\/p>\n\n\n\n<p>Iha sorin seluk, hanesan kontra-atake ba deklarasaun Naimori nian iha leten, ativista juventudi rezistensia Dili kili no lalin malu hodi halo konferensia imprensa hasoru deklarasaun Naimori <em>\u201cAmi juventudi rezistensia ne\u2019eb\u00e9 uluk halibur malu hodi halo asaun pol\u00edtika aberta iha cidadi laran, cidadi Dili, hasoru okupasaun militar Indonsia iha Timor Leste hakarak hato\u2019o lamentasaun hasoru deklarasaun Bou Naimori hanesan tuir mai ne\u2019e; iha tempu okupasaun Indonesia iha 1987 at\u00e9 1999 ami la ko\u00f1ese no la rona Bou Naimori nia naran durante halo pol\u00edtika aberta sira ne\u2019e hanesan baku bapa, manifestasaun i hasae bandeira.<\/em> (media Bmtv&amp; Smnewstimor)<\/p>\n\n\n\n<p>Maib\u00e9, iha lidun seluk fali membru ativu organizasaun FITUN deklara katak \u201c<em>sira reko\u00f1ese Naimori hanesan membru ativu e husu atu labele desvaloriza malu. Pozisaun ne\u2019e hato\u2019o husi fundador organizasaun FITUN, Fernando Mara ho Marito Mota e trasmiti liu husi porta-voz Sim\u00e3o dos Santos iha konferensia impresa ne\u2019eb\u00e9 halao iha hotel Kolmera Dili\u201d.&nbsp; <\/em>(Smnewstimor)<\/p>\n\n\n\n<p>Maske fundador organizasaun FITUN nian balun fo ona sira nia sasin konab\u00e1 Naimori nia involvimentu iha organizasaun refere no reko\u00f1ese katak Naimori mos membru ativu ida maib\u00e9, organizasaun rezist\u00e9nsia FITUN husi set\u00f3r B Ainaro nafatin mai ho pozisaun kontra no sira husu atu Naimori labele inventa istoria <em>\u201cOrganizasaun da Resistencia ne\u2019eb\u00e9 luta ba rai ne\u2019e ukun an, Senhor Naimori la partisipa, karik partisipa iha organizasaun seluk ne\u2019e ami la hatene maib\u00e9, iha organizasaun FITUN nia laiha e karik ba oin maka nia iha kampa\u00f1a sei dehan nia hola parte iha organizaun FITUN maka ami sei husu nia justifikasaun.\u201d<\/em> (SocialMedia GMNTV)&nbsp; Iha biban hanesan responsable husi setor B Ainaro ne\u2019e mos deklara katak \u201c<em>Naimori la\u2019os responsavel organizasaun FITUN rai klaran nian.<\/em> (RTTL lian munisipio)<\/p>\n\n\n\n<p>Pol\u00e9mika \u201cPro e Contra\u201d iha leten, halo Naha-Olo \u201cBai Meta\u201d tama iha observasaun balun no konklusaun provizoria katak, tantu jerasaun foun sira hanesan JR ne\u2019eb\u00e9 hanesan mos jerasaun kontinuador, indepedentimente kada ida hola parte iha grupu pol\u00edtika ka \u201cloyal\u201d ba figura ida ne\u2019eb\u00e9, sira seidauk konsegue komunga no kompreinde lolos &nbsp;katak luta ba URA ne\u2019e luta koletiva no nia resultadu ne\u2019e husi esforzu koletivu. Nune\u2019e mos psokol\u00f3jikamente jerasaun kontinuador sira seidauk konsegue kore an husi mentalidadi kl\u00e1sika jerasaun tuan sira nian ne\u2019eb\u00e9 tinan bain loron sura sira nia kolen no julga malun \u201ckatak ida ne\u2019e la halo, ida ne\u2019eb\u00e1 mesak maka halo , ida ne\u2019e halo oituan deit no ida seluk maka halo barak liu, seluk la halo hotu, so ida deit maka bele halo, ida ne\u2019e la terus ida ne\u2019eb\u00e1 deit maka terus, nss\u2026! Pur tantu hahalok sira hanesan ne\u2019e simplismente atu promove no haburas tan deit \u201cdivisionismo\u201d ein ves \u201cunidade\u201d atu lori naroman ba populasaun sira liu husi dezemvolvimentu.<\/p>\n\n\n\n<p>Fila fali ba disputa entre JR ho Naimori;&nbsp; Naha-Olo \u201cBai Meta\u201d konsegue hatur teze badak iha leten antes halo narasaun iha artigu ida ne\u2019e, temin <em>\u201cBuat ne\u2019eb\u00e9 Naimori halo iha era Akun Rasik&nbsp; An, JR sira la konsegue halo\u201d<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Klaru ke JR sira halo buat balun iha setor ne\u2019eb\u00e9 sira haknar an ba tantu setor privadu no setor p\u00fabliku iha prosesu dezemvovimentu nasaun nian maib\u00e9, Naha-Olo \u201c Bai Meta\u201d hakarak limita nia teze leten iha \u00e1mbitu pol\u00edtika iha rai ne\u2019eb\u00e9 adopta sistema \u201cEstado de Direito e Democr\u00e1tico\u201d hanesan Timor.<\/p>\n\n\n\n<p>Naha-Olo \u201cBai Meta\u201d nia kontribuisaun ba rezistensia la iha tan altura funu namanas nia sei putu ka kiik i hafolik hela kalsa nakles ida hodi lao ba mai iha foho ne\u2019eba maib\u00e9 nia so kontribui deit maka nia votu iha 99 hodi t\u00fau ba URA. Nia ema ida ne\u2019eb\u00e9 gosta akompa\u00f1a laloran pol\u00edtika iha rai laran e kuaze tinan rua nulu ona nia halo vontadei ida ne\u2019e. e to\u2019o momentu ida nia tama iha sint\u00e9sis badak ida katak \u201clos duni pol\u00edtikamente Timor iha problema ida seriu ho ema nia mentalidadi ke presija asistensia ruma. Los dunik iha argumentu balun ne\u2019eb\u00e9 sustenta sintesis ida ne\u2019e maka realidadi pol\u00edtika iha Timor hatudu momos katak wain hira ema ida ka \u201cloyal\u201d ba figura A ka grupu A ruma, buat hotu ne\u2019eb\u00e9 figura B ka grupu B halo ne\u2019e la diak hotu iha sira nia matan, maske diak mos dehan la diak e se la diak entaun hetok sai at liu tan, hanesan mos viseversa, &nbsp;agora piur liu tan maka wainhira figura sira ke sira \u201cloyal\u201d ba ne\u2019e hirus ka selok malun, hirak ida tuir no \u201cloyal\u201d&nbsp; ne\u2019e kontenti fali i kontribui atu sunu tan ein vez dehan lae.<\/p>\n\n\n\n<p>Nune\u2019e mos wainhira ema ka grupu pol\u00edtiku ruma&nbsp; \u201ca favor\u201d ba nia\/sira nia vontadi pol\u00edtika, entaun grupu ka ema ne\u2019e bele salah mos ohin ne\u2019e hotu-hotu hatalik an hodi defende grupu ka ema ne\u2019e to\u2019o hisik kosar metan ikus, no ibun to\u2019os atu dehan katak buat ne\u2019eb\u00e9 nia halo ne\u2019e salah.<\/p>\n\n\n\n<p>Ejemplu konkretu maka uluk wainhira, Naimori hamutuk ho General TMR no \u201cComandante em chefe\u201d XG, Naimori ho nia partidu sai tiha hanesan we turuk ida iha talas tahan leten iha ne\u2019eb\u00e9 hotu-hotu tanen atu we ne\u2019e la bele monu ka fakar sai husi talas tahan leten, maib\u00e9, &nbsp;iha sorin seluk individu ne\u2019eb\u00e9 pretense ba grupu pol\u00edtiku seluk tetak no habain Naimori loron-kalan iha janela \u201cFacebook\u201d nian ho lian murak oi-oin. Ikus fali kuandu Naimori ho nia partido sai husi koligasaun atu forma governu IX ke halo governu ne\u2019e rasik la konsegue forma iha altura ne\u2019eba, i hahu iha momentu ne\u2019eba kedas Naimori la diak ona e kontinua la diak to\u2019o tiha deit ohin loron iha grupu ne\u2019eba nia matan maib\u00e9, estra\u00f1u oituan Naimori agora sai diak fali iha grupu ida antes nia matan i grupu ne\u2019e mos nia emar lubun\u201cpernah\u201d tetak mos Naimori to\u2019o \u00faut didiak \u201canyway\u201d sira agora iha relasaun ida ke kapas no kaber los. Relasaun ida iha ne\u2019eb\u00e9 kontinua kesi lian no sei la husik malun hodi lao ba oin atu forma governu da IX.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;Nune\u2019e to\u2019o iha puntu ida Naha-Olo \u201cBai Mate\u201d husu ba nia an \u201cKok bisa seorang Naimori jadi hebat begitu \u201d? iha ne\u2019eb\u00e9 grupu pol\u00edtiku jigante sira hotu hadau malun nia ba kada ida nia interes pol\u00edtiku.<\/p>\n\n\n\n<p>Hahu husi ne\u2019e, Naha-Olo \u201cBai Meta\u201d argumenta nia teze ne\u2019ebe temin <em>\u201cBuat ne\u2019eb\u00e9 Naimori halo iha era Ukun Rasik An, JR sira la konsegue halo\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Naimori ho nia an rasik sein figura jigante ruma, nia bele organiza no halibur timor oan liu-liu jovem rihun ba rihun husi fatin hotu no husi grupu oi-oin nia ema, Naimori kosengue konkista kadeira lima iha Parlamento Nasional sein figura jigante ruma i la okupa kargu ruma tantu iha PN no iha governu. Seluk fali, Naimori konsegue halo partidu bo\u2019ot rua \u201cSatu kosong\u201d, nune\u2019e mos fo \u201c1-0\u201d ba figura jigante rua hanesan MA ho XG iha \u00e1mbitu negosiasaun pol\u00edtika ba koligasaun nian, 2017 halai ses husi MA &nbsp;nia sorin ba hamutuk ho XG i rezulta governu minoria monu iha dalan klaran viseversa, iha 2018 Naimori husik hela fali XG ba hamutuk fali ho MA hodi rezulta governu da IX la bele forma.<\/p>\n\n\n\n<p>Seluk fali tan Naimori konsegue konvense figura rezistensia nian \u201cComandante em Chefe\u201d XG no \u201cChefe Estado Maior\u201d TMR ba sama no tur iha nia horik fatin Ainaro hodi falun hena simbolu grupo nian ba lider jigante nain rua ne\u2019e. Iha lidun seluk fali Naimori halo kon ke figura rezistensia nian ka comandante kalibre bo\u2019ot balun konsegue hakilar\u201cViva Naimori iha palku pol\u00edtiku leten\u201d. No ikus liu Naimori konsegue lori figura jigante sira balun ba Ainaro hodi hasasin timor oan sira ne\u2019eb\u00e9 nia organiza hodi halo \u201cPuasa\u201d ka jejum e nune\u2019e mos konvense akademista lubun husi area oi-oin hodi ba hamutuk ho partidu ne\u2019eb\u00e9 nia lidera.<\/p>\n\n\n\n<p>Aktu pol\u00edtiku sira ne\u2019eb\u00e9 temin ka sita iha leten, simplismente marka Naimori nia diferensa ho JR tan JR sira rasik la konsegue halo hanesan buat ne\u2019eb\u00e9 Naimori halo. JR sira kontinua la fiar an atu hamrik mesak iha palku leten hodi kulia nia hanoin no vizaun pol\u00edtika rasik ba povu atu konvense sira. Pur tantu tan la fiar an JR lubun kontinua haksumik an iha figura jigante ka maun bo\u2019ot sira nia kalilin okos hodi aproveita vontadi no benefisiu pol\u00edtiku husi sira. Hetok at liu tan JR sira kakutak domina ho emosaun loyaldadi pol\u00edtika ba figura i halo argumentu pol\u00edtiku mos halai liu ba esperitu loyaldadi ne\u2019e rasik ein vez hare ba realiadadi pol\u00edtika ne\u2019ebe lao.<\/p>\n\n\n\n<p>Ikus liu maib\u00e9 importante tebes mos, se JR sira kontinua la iha vontadi no kbik atu organiza no unifika fali lider pol\u00edtiku sira liu-liu sira ho kalibre bo\u2019ot&nbsp; hodi hamutuk hateke ba oin iha prosesu dezemvolvimentu nasaun nian, iha ne\u2019e kedas JR kontribui atu halo forti liu tan Naimori ein vez heuwai nia. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Konflitu Interese<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Autor deklara katak la iha konflitu interese ruma tan politikamente nia la pretense ba grupu pol\u00edtiku ruma.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>*(artigu ne\u2019e laos parte husi redasaun Neon Metin, maibe nudar artigu opiniaun husi Naha-Olo &#8220;Bai Meta&#8221; | email address: sidonio.pereira482@gmail.com)<\/em><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek Nain Naha-Olo &#8220;Bai Meta&#8221; Buat ne\u2019eb\u00e9 Naimori halo iha era Ukun Rasik An, Juventudi Rezistensia (JR) la konsegue halo. Lian badak ne\u2019eb\u00e9 sita iha leten, motiva Naha-Olo \u201cBai Meta\u201d atu fo opiniaun balun liga ho pol\u00e9mika ka disputa luta ba ukun rasin an entre JR ho Naimori. Prosesu luta ba libertasaun Nasional, rekere ema [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":15386,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-15385","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15385","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15385"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15385\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15387,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15385\/revisions\/15387"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15386"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15385"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15385"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15385"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}