{"id":1546,"date":"2019-12-16T04:32:06","date_gmt":"2019-12-16T04:32:06","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=1546"},"modified":"2019-12-16T04:32:06","modified_gmt":"2019-12-16T04:32:06","slug":"francisco-kalcona-nia-koerensia-iha-luta-sai-ezemplar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2019\/12\/16\/francisco-kalcona-nia-koerensia-iha-luta-sai-ezemplar\/","title":{"rendered":"FRANCISCO KAL\u00c7ONA NIA KOERENSIA IHA LUTA SAI EZEMPLAR"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Hosi Nuno Rodrigues &#8220;Chailoro&#8221;<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Husi luta-na\u2019in barak ne\u2019eb\u00e9 milit\u00e1r Indon\u00e9zia kaer, kastigu, tortura no oho durante tempu okupasaun,\u00a0 Francisco Rodrigues Kal\u00e7ona \u2018Bere Mata Ruak\u2019 nu\u2019udar prizoneiru pol\u00edtiku ida ne\u2019eb\u00e9 tama-sai prizaun husi kedas milit\u00e1r Indon\u00e9zia sama-ain ilegalmente ho forsa iha D\u00edli, iha dezembru 1975, to\u2019o foti-ain husi Timor-Leste, iha 1999, tanba povu Timor-Leste nia vit\u00f3ria.\u00a0 Bere Mata Ruak sai prizoneiru pol\u00edtiku ba brutalidade no barbarismu Indon\u00e9zia durante tinan-24, maske\u00a0 nia isin iha inimigu nia kontrolu liuhusi kastigu no torturasaun oioin, maib\u00e9 ninian noin kontinua revolta hasoru invaz\u00f3r. Ninian paixaun ba luta libertasaun nasion\u00e1l no ninia atenbrani hasoru ameasa oioin halo nia nunka para atu buka leet mamuk iha zona okupadas hodi kontinua reziste.<\/p>\n<p>Francisco Kal\u00e7ona mate iha loron-11 fulan-Dezembru tinan-2019 iha Ospit\u00e1l Nasion\u00e1l Guido Valadares tanba moras fuan. Ninia esp\u00edritu luta nian sei hatutan husi nia kaben, Fernanda Lay ho nia oan na\u2019in-12 no beioan na\u2019in-12, maun alin, sobri\u00f1us no nia maluk sira ne\u2019eb\u00e9 nia husik hela nia ain-fatin.<\/p>\n<p>Francisco Rodrigues Kal\u00e7ona moris iha Manufahi, 7 maiu 1956.\u00a0 Oan dahuluk husi maun-alin na\u2019in-12, husi aman Vitorino\u00a0 de Jesus Kal\u00e7ona no inan Elisa de Jesus Correia.<\/p>\n<p>Bainhira nia sei joven no sai estudante sesto ano iha Eskola Liceu Dr. Francisco Machado, ho Revolu\u00e7\u00e3o dos Cravos ne\u2019eb\u00e9 mosu iha 1974, \u00a0ho idade 18 anos,\u00a0 Francisco Kal\u00e7ona sente no hatene Povu Maubere nia hakarak no koloka nia an imediatamente ba servisu inkondisional hodi hatutan aspirasaun sagrada: independ\u00e9nsia no liberdade.<\/p>\n<p>Francisco Kal\u00e7ona nu\u2019udar fundad\u00f3r ida ba movimentu estudantil no dinamizad\u00f3r prinsip\u00e1l ba movimentu juventude. Francisco Kal\u00e7ona ho formasaun husi membru Comite Central FRETILIN, Vicente Reis \u2018Sahe\u2019, Ant\u00f3nio Carvarino \u2018Mau Lear\u2019, Roque Rodrigues \u2018Maubenko\u2019, Venancio \u2018Seran\u2019, hamutuk ho nia kolega sira funda Uni\u00e3o Nacional dos Estudantes Timores (UNETIM) iha 14 Outubru 1974.\u00a0 UNETIM nu\u2019udar asosiasaun atu halibur estudantes hotu-hotu iha asaun hodi envolve povu Timor-Leste iha luta ba liberdade no progresu.\u00a0 UNETIM mak organizasaun dahuluk ne\u2019eb\u00e9 implementa trabalho de base, fiar iha forsa povu nian no halo povu sai protagonista prinsip\u00e1l ba luta libertasaun nasion\u00e1l.\u00a0 Iha pr\u00e1tika, ho programa UNETIM,\u00a0 povu hah\u00fa hatene luta la\u2019\u00f3s nu\u2019udar prezente husi ukun-na\u2019in sira, maib\u00e9 povu tenke organizadu no luta ba libertasaun nasion\u00e1l.<\/p>\n<p>UNETIM hah\u00fa lansa kampa\u00f1a alfabetizasaun ho m\u00e9todu Paolo Freire, edukad\u00f3r popul\u00e1r husi Brazil ne\u2019eb\u00e9 la\u2019\u00f3s de\u2019it atu aprende lee no hakerek maib\u00e9 iha tempu hanesan hatene halo leitura ba realidade sosi\u00e1l no oins\u00e1 bele muda.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Konxiensilizasaun sai objetivu prinsip\u00e1l husi edukasaun UNETIM ninian sai parte husi ejiz\u00e9nsia ba reforma edukasaun.\u00a0 Nu\u2019udar membru Corpo Diretivo, reprezentante Eskola Liceu,\u00a0\u00a0 Kal\u00e7ona organiza estudantes atu halo atividade produsaun iha Malinamuk, hadi\u2019ak be moos, irigasaun no promove arte no kultura popular. \u00a0\u00a0Iha UNETIM, Francisco Kal\u00e7ona hamutuk ho nia maluk sira aprende husi povu kona-ba sira-nia matenek hanesan tebe, aiknanoik, ist\u00f3ria, maib\u00e9 iha tempu hanesan hanorin sira-nia matenek ba povu sira, hanesan alfabetizasaun no m\u00fazika revolusion\u00e1riu sira.<\/p>\n<p>Husi UNETIM, Kal\u00e7ona aprende kona-ba pol\u00edtika, organizasaun, hadomi nia nasaun no sai revolusion\u00e1riu.<\/p>\n<p>Ho nia\u00a0 matenek iha pinta, Francisco Kal\u00e7ona no Ant\u00f3nio Pinheiro mak deze\u00f1a logo UNETIM. Kal\u00e7ona sai m\u00f3s ilustrad\u00f3r ba publikasaun ASDT, Nacroma.<\/p>\n<p>Bainhira prof\u00edsor portug\u00e9s barak husik nia kol\u00f3nia, tanba mudansa pol\u00edtika iha Portugal, Francisco Kal\u00e7ona sai mestre hodi hanorin matematika no deze\u00f1u ba estudante ciclo preparat\u00f3rio iha D\u00edli.<\/p>\n<p>Husi kuadru UNETIM ninian, FRETILIN habelar harii nia organizasaun Organiza\u00e7\u00e3o Popular da Juventude Timor (OPJT) iha 10 Ju\u00f1u 1975 no ikusmai Organiza\u00e7\u00e3o Popular da Mulher Timor (OPMT) hodi halibur foin-sa\u2019e hotu-hotu luta ba libertasaun nasion\u00e1l. Nu\u2019udar estudante iha Escola Liceu DR Francisco Machado, Bere Mata Ruak hili atu husik ninia estudu hodi f\u00f3 an tomak ba luta libertasaun nasion\u00e1l. Iha tempu ne\u2019eba estudante sira mai ho palavra de ordem \u201cmais vale perder um ano e ganhar a P\u00e1tria do que ganhar um ano e perder a P\u00e1tria (di\u2019ak liu lakon tinan ida hodi manan P\u00e1tria, duke manan tinan ida hodi lakon P\u00e1tria).<\/p>\n<p>Iha Outubru 1975, ho ninian envolvementu iha OPJT, FRETILIN nomea Bere Mata Ruak nu\u2019udar membru Comit\u00e9 Central FRETILIN ho responsabilidade nu\u2019udar Vise-Sekret\u00e1riu OPJT. Iha periodu FRETILIN hala\u2019o funsaun nu\u2019udar Governo de Facto, hafoin administrasaun Portug\u00e9s husik Timor, OPJT iha pap\u00e9l prinsip\u00e1l ba mobilizasaun povu iha Timor-Leste tomak iha edukasaun, kultura, ekonomia, seguransa no sa\u00fade hodi serbi interese povu ninian.<\/p>\n<p>Milit\u00e1r Indon\u00e9zia ne\u2019eb\u00e9 hah\u00fa tama mai Timor-Leste husi fronteira terestre, FALINTIL no membru Comit\u00e9 Cental FRETILIN, Vicente Reis \u2018Sahe\u2019 no sira seluk, inklui Francisco Kal\u00e7ona lori kilat hodi tau matan ba seguransa iha fronteira to\u2019o Proklamasaun Independ\u00e9nsia mak fila fali mai Dili.<\/p>\n<p>Iha loron invazaun, 7 dezembru 1975, Francisco Kal\u00e7ona konsege halai husi subar husi hela-fatin membru CCF nian husi serku milit\u00e1r Indon\u00e9zia no halai subar iha be-dalan iha Estrada okos. Francisco Kal\u00e7ona atu halai ba ai-laran, maib\u00e9 hasoru fali sargento Tilman ne\u2019eb\u00e9 informa ba nia katak nia aman milit\u00e1r Indon\u00e9zia kastigu hela. Nia halo esforsu atu liberta nia aman, maib\u00e9 Indon\u00e9zia kaer nia no hatama ba kadeia.<\/p>\n<p>Bainhira milit\u00e1r Indon\u00e9zia hasai nia husi Komarka Balide iha 1978, \u00a0Francisco Kal\u00e7ona partisipa iha atividade klandestina hodi kontinua f\u00f3 apoiu ba luta armada hodi serbisu hamutuk ho Maria Gorete no ativista klandestina sira seluk.<\/p>\n<p>Iha tinan-1980, Fancisco Kal\u00e7ona envolve iha Levantamentu Marabia hodi halo ligasaun no ajitasaun. Milit\u00e1r Indon\u00e9zia dala ida tan kaer no hatama ba komarka tanba deskonfia envolve iha Levantamentu Marabia.\u00a0\u00a0 Iha tinan-1981, milit\u00e1r Indon\u00e9zia husik Francisco Kal\u00e7ona, maib\u00e9 kaer fila fali iha 1983.<\/p>\n<p>Durante Komarka Balide, Francisco Kal\u00e7ona hamutuk ho prizoneiru pol\u00edtiku sira seluk organiza klubu futebol ho naran Rai-Lakan.\u00a0 Rai Lakan ne\u2019eb\u00e9 manan beibeik iha jogu, inklui hasoru milit\u00e1r Indon\u00e9zia, dala ida tan forsa invaz\u00f3r halo torturasaun, kesi nia hanesan Jesus Kristu no uza eletrisidade hodi soke, iha nian inan nia oin.\u00a0 Torturasaun kruel ne\u2019e hala\u2019o tanba deskonfia klubu futebol iha ligasaun ho pol\u00edtika.<\/p>\n<p>Moris nu\u2019udar prezu pol\u00edtiku halo Francisco Kal\u00e7ona tenke subar husi bairu ida ba bairu seluk ho tulun rede klandestina ninian. Kuaze bairu sira iha D\u00edli laran sai fatin ba nia subar fatin no iha situasaun perigu tebes nia laran, Kal\u00e7ona ba subar iha Viqueque no Ainaro.<\/p>\n<p>Francisco Kal\u00e7ona tama-sai prizaun desde kedas dezembru 1975\u00a0 to\u2019o 1999.<\/p>\n<p>Francisco Kal\u00e7ona nu\u2019udar fundad\u00f3r no ativista no militante estraordin\u00e1riu movimentu estudantil no juventude\u00a0 ba independ\u00e9nsia P\u00e1tria. Milit\u00e1r Indon\u00e9zia kaer, kastigu, torturasaun oin oin, maib\u00e9 nia la deziste, nia hatudu ninia koerensia ba saida mak nia fiar.<\/p>\n<p>Hafoin Timor-Leste hetan ninian independ\u00e9nsia, Francisco Kal\u00e7ona manan-moris nu\u2019udar mekaniku no soldad\u00f3r. Dala ida tan, nia hatudu nia fiar iha kbiit rasik atu hatutan nia moris, la depende ba ema seluk ka tane liman ba estadu.<\/p>\n<p>Ita presiza banati tuir nia dalan\u00a0 tanba hatene sakrifika nia an ba ema barak nia nia di\u2019ak.\u00a0 Ita nia juventude tenke banati tuir nia ezemplu.\u00a0\u00a0 Atu hanoin hikas Francisco Kal\u00e7ona\u00a0 nu\u2019udar dever importante mak halo tuir nia: hatene serve ba kauza justa ida.<\/p>\n<p>Francisco Kal\u00e7ona hatudu tiha ona katak nia komunga atu liberta nasaun ida ne\u2019e husi kedas in\u00edsiu revolusaun to\u2019o povu Timor-Leste manan nia P\u00e1tria, maske hetan torturasaun oioin.<\/p>\n<p>Nu\u2019udar foin-sa\u2019e ida, nia sai parte husi revolusaun. Foinsa\u2019e ohin loron tenke simu estafeta hodi hatutan revolusaun ne\u2019eb\u00e9 Francisco Kal\u00e7ona hamutuk nia maluk sira sai \u00a0parte atu lori povu hetan ukun rasik an loloos.<\/p>\n<p>Francisco Rodrigues Kal\u00e7ona \u201cBere Mata Ruak\u201d, Prezente! Eroi nunka mate!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hosi Nuno Rodrigues &#8220;Chailoro&#8221; Husi luta-na\u2019in barak ne\u2019eb\u00e9 milit\u00e1r Indon\u00e9zia kaer, kastigu, tortura no oho durante tempu okupasaun,\u00a0 Francisco Rodrigues Kal\u00e7ona \u2018Bere Mata Ruak\u2019 nu\u2019udar prizoneiru pol\u00edtiku ida ne\u2019eb\u00e9 tama-sai prizaun husi kedas milit\u00e1r Indon\u00e9zia sama-ain ilegalmente ho forsa iha D\u00edli, iha dezembru 1975, to\u2019o foti-ain husi Timor-Leste, iha 1999, tanba povu Timor-Leste nia vit\u00f3ria.\u00a0 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1547,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[11,62],"tags":[],"class_list":["post-1546","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-istoria-popular"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1546","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1546"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1546\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1548,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1546\/revisions\/1548"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1547"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1546"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1546"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1546"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}