{"id":15989,"date":"2023-05-16T21:13:33","date_gmt":"2023-05-16T12:13:33","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=15989"},"modified":"2023-05-16T21:13:35","modified_gmt":"2023-05-16T12:13:35","slug":"timor-presiza-estadista-lider-politiku-deit-la-too","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2023\/05\/16\/timor-presiza-estadista-lider-politiku-deit-la-too\/","title":{"rendered":"Timor Presiza Estadista, Lider Politiku Deit La To&#8217;o"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Hakerek na\u2019in: Aniceto Soares dos Reis (Alumni-UNTL)<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Introdusaun<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kada per\u00edodu eleitor\u00e1l, lider sira mosu iha palku pol\u00edtiku hodi aprezenta programa pol\u00edtika (Kom\u00edsiu-Pol\u00edtika) ne\u2019eb\u00e9 sai hanesan foku ba sira-nia forsa pol\u00edtika, tanba programa sira-ne\u2019e elaboradu iha nivel estrutura topu partidu ida nian, hodi implementa iha governasaun.<\/p>\n\n\n\n<p>Ne\u2019e akontese baze ba liberade partisipasaun iha vida pol\u00edtika konsagra ona iha konstituisaun RDTL Artigu 46, ali\u00f1a 1 katak \u201csidadaun hotu iha direitu atu partisipa, husi nia-an rasik&nbsp; eh liuhosi reprezentante ne\u2019eb\u00e9 hili tiha ona liuhosi demokrasia, ba vida pol\u00edtika no assuntu publika nian iha rai-laran\u201d. Tanba ne\u2019e, labele iha ema ida bandu ka limita sidadaun ida ho forma material, f\u00edziku no ment\u00e1l, atu ezerse nia direitu ka labele iha ema seluk mak obriga ema ida, atu tuir ninia hakarak.<\/p>\n\n\n\n<p>Konforme lei-inan artigu 46 ali\u00f1a 2\u201csidadaun hotu iha direitu atu halo ka partisipa iha partidu politku sira,\u201d maib\u00e9 partidu pol\u00edtiku ne\u2019eb\u00e9 hanesan organizasaun ida, presiza iha lider ida ne\u2019eb\u00e9 sai hanesan porta-v\u00f3s hodi haklaken programa ne\u2019e, no nia mak lider partidu ne\u2019eb\u00e9 sempre hanesan ema prinsipal ka lider pol\u00edtiku ne\u2019eb\u00e9 mosu hodi aprezenta programa ne\u2019eb\u00e9 sai hanesan foku ka programa primadona iha kada forsa pol\u00edtika.<\/p>\n\n\n\n<p>Figura ne\u2019eb\u00e9 mak hili sai lider pol\u00edtiku, bazeia ba m\u00e9ritu ka fiar husi kuadru sira, hodi \u201crekrutamentu kuadru\u201d, bazeia ba indikad\u00f3r ne\u2019eb\u00e9 organizasaun ida iha, atu ho objetivu bele organiza, jere, kontrola, avalia no garante mellor funsionamentu husi organizasaun partid\u00e1ria nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Kada partidu eziste ho baze ne\u2019eb\u00e9 la hanesan, partidu ida bele moris ho baze massa, partidu ida moris tanba iha kuadru forte, partidu ida moris tanba grupu ida halai hamutuk ho intensaun partisipa iha eleisaun ida, seluk eziste ho baze ideolojia, ou balun kria ho kombinasaun husi fat\u00f3r sira ne\u2019eb\u00e9 temi iha leten.Husi klasifikasaun husi leten, lideransa partidu ida, konserteza iha komportamentu ne\u2019eb\u00e9 refleta ba partidu ho kategoria ne\u2019eb\u00e9 mak mensiona, nune\u2019e programa eleitor\u00e1l reflete ba baze ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Partidu hanesan m\u00e1kina ida ne\u2019eb\u00e9 servisu hosi kedas topo-kuadru to\u2019o baze, hodi dinamiza partidu no habo\u2019ot liu-tan partidu, tanba husi kombinasaun ne\u2019e \u201clider-kuadru-baze\u201d, haforsa liutan ho vizaun lider \u2013 estadista, ne\u2019eb\u00e9 iha ona vizaun klara ba governasaun no sei forte liutan hodi reforsu programa partidu nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Tanba ne\u2019e, Karde\u00e1l Vietnamita Van Thu\u00e2n (2018), f\u00f3 sai kondisaun hamutuk walu (8), maib\u00e9 foti pontu ne\u2019e hanesan refer\u00e9nsia atu lider pol\u00edtiku ida, sai di\u2019ak liutan; (1) \u201cRahun di\u2019ak ba pol\u00edtiku ne\u2019eb\u00e9 iha konsi\u00e9nsia ba ninia papel rasik, (2) Rahun di\u2019ak ba pol\u00edtiku ninia honra ema respeita, (3) Rahun di\u2019ak ba pol\u00edtiku ne\u2019eb\u00e9 sevisu ba bem komum no la\u2019\u00f3s ba nia di\u2019ak. (4) Rahun di\u2019ak ba pol\u00edtiku ne\u2019eb\u00e9 iha fiar, korrente no respeita ba promessa eleitor\u00e1l, (5) Rahun di\u2019ak ba pol\u00edtitu ne\u2019eb\u00e9 hatene rona povu, antes no depois eleisaun, (6) Rahun di\u2019ak ba pol\u00edtiku ne\u2019eb\u00e9 la ta\u2019uk, liuliu defende lialoos\u201d<a href=\"#_ftn1\">[1]<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Husi pr\u00e9-kondisaun ne\u2019eb\u00e9 Karde\u00e1l Van Thu\u00e2n temi, durante tinan barak nia laran, barak la kumpre hirak ne\u2019e, liu-liu kumprimentu ba promessa eleitor\u00e1l no bele observa, husi hahalok no lalaok husi partidu ka lider partid\u00e1ria sira, balun meramente sai pol\u00edtiku de\u2019it, la iha prefil sai estadista.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir Lei Numeru 3\/2004 de 14 de Abril, sobre partidos politicos<em> \u201cos partidos politicos s\u00e3o organiza\u00e7\u00f5es dos cidad\u00e3os de car\u00e1cter permanente, com o objetivo de participar democr\u00e1ticamente na vida do pais e de concorrer para a forma\u00e7\u00e3o e express\u00e3o de vontade politica do povo, em conformidade com as leis e com os respetivos estatutos e programas, intervindo nomeadamente no processo eleitor\u00e1l, mediante a apresenta\u00e7\u00e3o ou patrocinio de candidaturas\u201d<a href=\"#_ftn2\"><strong>[2]<\/strong><\/a>. <\/em>Tanba ne\u2019e, partidu pol\u00edtiku ida iha obrigasaun atu garante direitu pol\u00edtiku sidadaun nian, iha programa ba governasaun, katak, partidu pol\u00edtiku ida tenke iha vizaun klara ba nasaun no tenke hanoin oinsa mak materializa vizaun ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Lider pol\u00edtiku ne\u2019eb\u00e9 mosu iha palku bele barak, mak saida nasaun ne\u2019e presiza mak estadista, tanba ema hotu bele sai lider pol\u00edtiku, maib\u00e9 la iha atributu ka modalidade atu sai estadista, ne\u2019eb\u00e9 bele projeta, lidera, guia nasaun no materializa projetu pol\u00edtiku sira, ba goveransaun ida ne\u2019eb\u00e9 orientada ba bem-komum no bem-estar ninia sidadaun nian<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Modu observasion\u00e1l kontekstu atu\u00e1l<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Lider barak matenek halo promesa, dala ruma liu ninia kapasidade ezekusaun, bainhira tama iha Sistema sus\u00e1r atu konkretiza, tanba komplexidade iha sistema no dilemma, tanba iha risku pol\u00edtiku, estabilidade ukun nian, risku ekon\u00f3miku no la brani atu foti desizaun, hodi materializa promesa iha palku. Hirak hela de\u2019it ona ho promessa mamuk no komportamentu pol\u00edtiku ne\u2019e mak dala-barak eleitoradu sira kestiona konsist\u00e9nsia pol\u00edtika, no dala-barak lakon konfiansa no efeitu mak lider pol\u00edtiku sira, lakon poder, votu tuun no hirak ne\u2019e mak sai hanesan riksu ba inkonsistent\u00e9nsia, la ko\u2019alia lia-loos ba povu, falun buat barak iha promesa laran.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Pol\u00edtiku ida dala ruma no dala barak la iha modalidade atu sai estadista tanba aleinde vizion\u00e1riu no estratega, padraun ba estadista ida mak mor\u00e1l, tanba pol\u00edtiku balun la iha mor\u00e1l pol\u00edtika \u201c<em>Mor\u00e1l la-duun importante iha mundu pol\u00edtika \u2013 Niccolo Machiavelli<\/em>\u201d<a href=\"#_ftn3\">[3]<\/a> no estadista ida tenke hanoin no atu tuir saida mak Aristotelses no Platon mehi hari\u2019I estadu ida&nbsp; ne\u2019eb\u00e9 sita livru \u00e9tika pol\u00edtika husi&nbsp; Franz Magnis- Susseno katak, \u201chari\u2019I nasaun ida di\u2019ak, justu, no fo ksolok ba sosiedade, mak esforsu nobre, tan hadi\u2019a kualidade moris husi elementu sosiedade nian.\u201d Bazikamente, estadista ida hewai interesse privadu, grupu eh partid\u00e1ria, maib\u00e9 tau interesse komum a\u2019as liu interesse hotu, garate justisa sosi\u00e1l no tuir Franz Magis- Susseno, nasaun ne\u2019eb\u00e9 lidera husi ema estadista ida mak bele garante dezenvolvimentu igualit\u00e1ria \u201cMaioria justisa sosial esforsa husi estadu tanba pol\u00edtika publika ne\u2019eb\u00e9 estadu foti iha efeitu signifikativa ba dezenvolvimentu estruturada ne\u2019eb\u00e9 relevante ba prosesu pol\u00edtika, ekonomika, sosi\u00e1l, kultur\u00e1l no ideol\u00f3jika\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Normalmente iha palku Lider pol\u00edtiku \u2013 partidu pol\u00edtiku bele matenek esplika detallamente, programa hotu, konvense eleitoradu sira, ho komunikasaun persuativu, ho maneira oi-oin hodi haklaken ninia programa, hodi manaan eleitoradu sira-nia laran, maib\u00e9 dala ruma la iha atributu atu sai estadista, tanba la\u2019\u00f3s matenek atu halo esplanasaun ba materi\u00e1l ida mak sai estadista,&nbsp; maib\u00e9 lider ida ne\u2019eb\u00e9 mak iha vizaun, hatene lidera, iha responsabilidade ba ninia promesa, komportatamentu no prosimidade ba povu ne\u2019e mak rekere.<\/p>\n\n\n\n<p>La iha atributu estadista mak pol\u00edtiku no kuadru pol\u00edtiku dala-barak la dun \u00e9tiku, liu-liu iha kamap\u00f1a gosta mak lansa insultu, gosta selok malu, hatuun ninia rival, gosta so\u2019e piadas hodi minimiza ninia rival no tane no gaba lider partidu ne\u2019eb\u00e9 mak assosia-an ba, maib\u00e9 programa ne\u2019eb\u00e9 iha rasionalidade, la dun aprezenta iha tempu kampa\u00f1a. Pr\u00e1tika ida-ne\u2019e mak dala-barak ita akompa\u00f1a dezde Timor-Leste restaura independ\u00e9nsia to\u2019o agora no hadaet lalais to\u2019o ema seluk nia kakutak, hodi ladun optimaliza saida mak iha ninia hanoin, katak, programa ne\u2019eb\u00e9 aprezenta baze mak lider, ideia inovativu sira menus, mask\u00e9 ida kuadru partidu bai-bain iha nivel akad\u00e9miku ida ne\u2019eb\u00e9 adekaudu no dala ruma produz ona obra sient\u00edfiku barak.<\/p>\n\n\n\n<p>Sai estadista la\u2019\u00f3s buat ida ne\u2019eb\u00e9 fasil, estadista ida, nia moris tomak dedika de\u2019it ba bem-komum, ba interese nasion\u00e1l, nia rasik moris ki\u2019ak, maib\u00e9 nia buka atu tulun ema seluk, nia sempre hatudu hahalok di\u2019ak, sai mestre ba jerasaun foun, sai padraun ka matadalan ba jerasaun foun sira atu banati. Tanba ne\u2019e, hahalok ho modelu nune\u2019e difisil tebes atu hetan husi lider pol\u00edtiku sira, tanba bainhira sira iha palku, iha tend\u00e9nsia misaun ketak, hafoin mak interese nasion\u00e1l ka bem komum.<\/p>\n\n\n\n<p>Estadista ninia komportamentu diferente ho ida ne\u2019e, tanba estadista ida pozisiona nia profissionalizmu no moral hanesan padraun, no desizaun husi estadista mai husi koletividade ka tane-as koletivizmu no prinsipiu ne\u2019e refelete ba saida mak James Freeman Clarke (1810 &#8211; 1888) katak \u201c A politican thinks of the next election, a statesman, of the next generation\u201d<a href=\"#_ftn4\">[4]<\/a>. Nune\u2019e pol\u00edtiku ida sempre tane a\u2019as interesse partid\u00e1ria no iha tend\u00e9nsia hewai, saida mak rai ne\u2019e presiza no oins\u00e1 destinu husi jerasaun tuir mai.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir Franz Magis-Suseno iha livru \u00c9tika Pol\u00edtika katak, \u201cnasaun iha obrigasaun atu tau-import\u00e1nsia no optimaliza interesse sosiedade, soliedariedade entre povu, garante liberdade sosiedade nian no justisa sosi\u00e1l\u201d nune\u2019e bele kontribui harahun filozofia kolonia nian katak, \u201cHafahe hodi ukun \u2013 devide et impera\u201d, tanba sira hafahe sosiedade mak fac\u00e7\u00e3o, maib\u00e9 hafahe ona forsa \u2013 forsa popul\u00e1r ida no fasil ona atu kontrola.<\/p>\n\n\n\n<p>Estadista ida, sempre transmite valores di\u2019ak ba jerasaun foun, hewai ego pesso\u00e1l, hodi tane a\u2019as, hatudu hahalok ezempl\u00e1r, dedikasaun sai motivad\u00f3r no f\u00f3 solusaun ba nasaun nia problema no kontinua aposta nafatin ba jerasaun foun, atu lori nasaun ne\u2019e, ba oin, tanba jerasaun tuan, nia tempu sei to\u2019o atu husik rai ne\u2019e no jerasaun foun mak sei ukun no bali nasaun ne\u2019e, tanba ne\u2019e iha kontestu ne\u2019e, tranzisaun jerasion\u00e1l importante duni.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cIta tenke defende interesse nasion\u00e1l a\u2019as liu interese hotu-hotu, atu bele f\u00f3 kbi\u2019it no brani ba imi, tanba ami liu ona, la kleur imi la haree ona oin, imi fali sei ba iha ne\u2019eb\u00e1, imi mak sei kaer ita-nia rain, imi estudante sira estuda, estuda atu ba serb\u00ed ita-nia rain, futuru imi-nian, iha imi nia liman, futuru povu nian iha imi-nia liman, futuru ita nia rain mos iha imi-nia liman, f\u00f3 hanoin atu estuda, estuda, loron sei&nbsp; sei to\u2019o\u201d <\/em>Apela lider Nasion\u00e1l Kay Rala Xanana Gusm\u00e3o ba estudante Timor-oan, antes ba simu Doutor Honoris Causa iha American University of Phnom Phen no video ne\u2019e viral iha rede sosi\u00e1l facebook iha<\/p>\n\n\n\n<p>Mensajen ne\u2019eb\u00e9 iha hela ambiente kampa\u00f1a reflete ba afirmasaun husi James Freeman Clarke, katak, Xanana la preokupa atu ba ukun, maib\u00e9 admite katak, poder popular mak deside ka tuir vontade husi poder popular <em>\u201cpovu dehan atu ba kumpre missaun, ha\u2019u pronto ba kumpre \u2013 Timor Post edisaun 05\/03\/2023\u201d<\/em>&nbsp; no halo dezenvolvimentu no prepara kondisaun atu jerasaun foun sira, bele aprende ka tranzisaun jerasion\u00e1l, governa nasaun iha futuru, no forma ne\u2019e mos validu ba forsa politika hotu katak, ukun la\u2019os oportunidade, maibe responsabilidade.<\/p>\n\n\n\n<p>Rai ida-ne\u2019e hamoris nasionalista no patriota barak, dezde Dom Boventura, Prezidenete Francisco Xavier do Amaral, Prezidente Nicolau dos Reis Lobato to\u2019o hirak ne\u2019eb\u00e9 sai ona m\u00e1rtir no balun sei moris, husik hela aktu ezemplar, atu jerasuan foun sira banati, tan sira m\u00f3s iha pref\u00edl estadista, hodi apoia edifikasaun rai ida-ne\u2019e. Biar fizikamente ita la haree ona, maib\u00e9 sira-nia hahalok no lalaok, merese sai padraun no refer\u00e9nsia ba luta foun ida, mak tranforma Timor-Leste sai nasaun dezenvolvidu.<\/p>\n\n\n\n<p>Sim, katak estadista ida hakesi ho domin ba nia rain \u201c Nasionalista \u2013 sentimentu domin , orgullu ba nia rain, nunka konsidera ki\u2019ik nia rain\u201d tanba&nbsp; nia rai ne\u2019e soberana ida, independente, no prontu atu sakrifika saida de\u2019it ba interesse nasaun nian &#8211; patriotizmu no luta atu konsagra objetivu estadu, ne\u2019e ba Timoroan, objetivu ne\u2019e konsagra ona iha konstituisaun RDTL artigu ne\u2019e kona-ba objetivu estadu, ne\u2019eb\u00e9 orientadu ba independ\u00e9nsia (ex. Luta heroi sira nian), dezenvolve no bem-estar nasaun ida-ne\u2019e nian no bai-bain hanaran, \u201csai heroi foun ba nasaun\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Ba lider pol\u00edtiku, Promessa iha kampa\u00f1a bele furak, rasion\u00e1l atu fiar, maib\u00e9 kuandu tama iha sistema, atu materializa susar teb-tebes, maib\u00e9 ba estadista ne\u2019eb\u00e9 m\u00f3s sai hanesan lider pol\u00edtiku ida, bele possivel, tanba ne\u2019e mak iha pol\u00edtiku hanesan \u201cPol\u00edtico \u00e9 a arte do possivel \u2013 Otto Von Bismarck\u201d<a href=\"#_ftn5\">[5]<\/a>, tanba nia uza ninia abilidade pol\u00edtiku, hodi halo pol\u00edtika no programa ne\u2019eb\u00e9 mak nia aprezenta bazeia ba ninia vizaun, artikula ho vizaun partidu nian, sukat tuir ninia kapasidade, atu ezekuta bainhira governa, hodi materializa programa estrat\u00e9jiku sira, ba bem-komum, katak, buat hotu ne\u2019eb\u00e9 ba ema hotu nia di\u2019ak.<\/p>\n\n\n\n<p>Luta ba alkansu ba kontestu agora, mak oinsa lori rai ida-ne\u2019e ba oin \u201c<em>Presiza kria, hanoin kona-ba ekonomia, nasaun ukun-an la\u2019\u00f3s iha de\u2019it Bandeira ida ka Prezidente ida, la to\u2019o!, matebian sira-nia mehi, oins\u00e1 mka povu nia moris di\u2019ak,\u201d <\/em>Deklara Xanana iha Kampa\u00f1a iha Baucau no kuota ne\u2019e la iha influ\u00e9nsia ba konsumu pol\u00edtiku, maib\u00e9 oins\u00e1 ita bele sani rasionalidade husi prespetiva ida ne\u2019eb\u00e9 refelte ba objetivu estadu tuir konstituisaun RDTL artigu 6 kona-ba Objetivu Estadu.&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Tanba ne\u2019e, biar iha lider barak mak mosu iha palku, iha nivel akad\u00e9miku a\u2019as, esperi\u00e9nsia diskurssu publiku \u201cpublic speaking\u201d di\u2019ak, iha dom\u00edniu di\u2019ak ba \u00e1rea ne\u2019eb\u00e9 nia konsentra iha estudu, maib\u00e9 la signifika sai estadista ida, tanba iha ninia la iha abilidade hodi hala\u2019o governasaun, elabora ka prepara pol\u00edtika jer\u00e1l nasaun nian ho prudente no responsabilidade no iha vizaun ba rai ida no oins\u00e1 define estrat\u00e9jia hodi alkansa vizaun ne\u2019e. Tanba lideransa di\u2019ak mak lideransa ne\u2019eb\u00e9 bele to\u2019o objetivu ida, liuhosi ema seluk, motiva ema seluk atu alkansa saida mak hakarak, influ\u00e9nsia, motivad\u00f3r ka motiva ema seluk hodi atinji objetivu ne\u2019eb\u00e9 define.<\/p>\n\n\n\n<p>Haree kartateristika hirak ne\u2019e, la to\u2019o atu iha bele lider ida klassifika hanesan estadista, tanba nia rekere atributu \u201cvizion\u00e1ria, estratega no mor\u00e1l hanesan baze\u201d hodi hanoin oins\u00e1 bele alkansa objetivu komum ida, tanba lider pol\u00edtiku iha kada partidu ida, konserteza iha hanoin atu konkretiza misaun ne\u2019eb\u00e9 definidu iha manual partidu nian. Maib\u00e9 estadista la\u2019\u00f3s ida-ne\u2019e de\u2019it, tanba tenke hanoin ba sosiedade ida nia moris nasaun nia moris, aprende husi passadu ida, hodi harii prezente ne\u2019eb\u00e9 mak satisfat\u00f3riu no projeta ba futuru ne\u2019eb\u00e9 pr\u00f3speru no inkluzivu liu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Tipu Lideransa nian no ezist\u00e9nsia iha Timor-Leste<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Iha modelu lideransa iha tipu lideransa barak, maib\u00e9 sani modelu balun, ne\u2019eb\u00e9 merese sai padraun liu-liu (Lider karism\u00e1tiku, Lidernasa transasional, Lideransa tranformasion\u00e1l no Lider Transformad\u00f3r), tanba estilu lideransa hirak ne\u2019e, balun mai naturalmente, balun mai husi konviv\u00e9nsia di\u00e1ria no balun mai husi prosesu aprendisajen ne\u2019eb\u00e9 intensa iha eskola formal no naun formal sira.<a href=\"#_ftn6\">[6]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Lider karism\u00e1tiku mak lider ne\u2019eb\u00e9 mak ho grasa Maromak nian, tanba iha kapasidade extra-ordin\u00e1riu, iha relasionamentu forte no sentimentu emosion\u00e1l ne\u2019eb\u00e9 nia lidera (iha Timor-Leste, t\u00edtulu ne\u2019e sosiedade bai-bain atribui ba Kay Rala Xanana Gusm\u00e3o, tanba sosiedade iha sentimentu emosional forte, nakonu ho respeitu, husi ema ne\u2019eb\u00e9 nia lidera ka husi advers\u00e1riu, hotu-hotu f\u00f3 konsiderasaun no respeitu klean ba nia). Lider karismatiku iha atributu ida-ne\u2019e, sai estadista tanba nia matenek, konsistente, defende justisa ba ema-hotu, iha vizaun kona-ba oinsa atu rai ida-ne\u2019e nia destidu to\u2019o futuru.<\/p>\n\n\n\n<p>Lidernasa transasional mak lideransa ne\u2019eb\u00e9 mak kontrola nia sub-ordinadu sira, uza ninia poder atu bele alkansa ninia objetivu, kontrola fortemente ninia elementu sira, fo pozisaun no fo kastigu&nbsp; no normalmente aplika transaksaun hodi fo benefisiu ba ninia ordinadu sira.<\/p>\n\n\n\n<p>Lideransa tranformasion\u00e1l mak modelu lideransa efetivu tanba maneja ka jere relasionamentu entre lideransa ho ema ne\u2019eb\u00e9 mak tuir nian, aposta ba fat\u00f3r hanesan, jestaun risku, atensaun, komunikasaun, konfiansa no respeitu. Iha lideransa tranformasion\u00e1l iha kredibilidade, tanba nia konsist\u00e9nsia no komprimisu atu halo saida mak nia halo, kria oportuniade ba ema seluk, hodi aumenta ninia kompet\u00e9nsia no nia abilidade no seluk mak iha hahalok \u201ccarring\u201d katak hatudu nia atensaun, kuidade ba ema seluk, hodi ema seluk sente sentidu pertense ba organizasaun ida no atributu ikus mak iha komunikasaun di\u2019ak ho ema seluk.<\/p>\n\n\n\n<p>Lider Transformad\u00f3r iha tenke iha vizaun hodi deze\u00f1a, esplika no konvense ninia sub-ordinadu sira kona-ba kondisaun iha future ne\u2019eb\u00e9 atu alkansa nom\u00f3s atu konkretiza, iha poder influ\u00e9nsia, kontrola no dominiu ba ema ka grupu, atu nune\u2019e iha suporta maka\u2019as hodi bele alkansa objetivu no modalidade ikus mak tenke iha auto konfiansa, hodi hola desizaun bazeia ba esperi\u00e9nsia moris lor-loron nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Rai-ida ka organizasaun ida, sei sente katak sei hetan grasa, bainhira iha lider ho modalidade karistm\u00e1tiku ka transformasion\u00e1l, tanba nia iha atributu kompleta, atu oins\u00e1 mak bele guia organizasaun ida ka nasaun ida, iha vizaun no misaun klara, atu bele lori nia rain ba dezenvolvimentu ne\u2019eb\u00e9 sustent\u00e1vel no pr\u00f3speru.<\/p>\n\n\n\n<p>Estadista loloos iha responsabilidade, determinadu atu luta, tane a\u2019as integridade no dignidade estadu hanesan saida mak Saudozu Fernando de Araujo Lasama hateten \u201c<em>Ha\u2019u nia dignidade, la a\u2019as liu dignidade estadu,\u201d<\/em> tanba rai ida ne\u2019e, rai Timor-Leste la dun presiza lider pol\u00edtiku, mai\u00e9 presiza estadista ne\u2019eb\u00e9 mak iha konsist\u00e9nsia, presistensia no determinadu, hodi liuta ba dignidade nasaun nian.&nbsp; Ho baze problema nasaun nian hanesan atrazu dezenvolvimentu, nivel ki\u2019ak aumenta, dezempregu aumenta no problema multidimensional seluk, presiza duni lideransa vizion\u00e1riu, kompetente no integridade a\u2019as, hodi tane-as dignidade nasaun ne\u2019e nian.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cDemokrasia rekere dialogu inkluzivu, dame, konstrutivu no respeita komponente hotu iha sosiedade iha sidade no nasaun,\u201d tenik Papa Francisco iha enkontru annual ho diplomata husi nasaun 180 ne\u2019eb\u00e9 mak relata husi RMOL.ID sita husi Reuters iha Fevereiru tina 2021.<\/p>\n\n\n\n<p>Lideransa ne\u2019eb\u00e9 mak di\u2019ak kontribui mos ba exersisiu demokrasia, atu ema hotu livremente exerse ninia direitu, sente liberdade, sentidu pertense ba nasaun no mos sente, sentidu husi ukun rasik an. Prinsipiu ne\u2019e mak refelete ba saida mak Papa Francisco deklara katak, demokrasia ne\u2019e rekere di\u00e1logu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Konkluzaun<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Es\u00e9nsia husi demokrasia mak entendimentu no toler\u00e1nsia katak, simu diverj\u00e9nsia pozisaun, maioria respeita maioria, diferensa preseptiva no respeita ema seluk nia direitu sira, labele ezerse ezajeradamente direitu, hafoin prejudika ema seluk nia direitu, iha demokrasia, iha direitus no limites, tanba ne\u2019e iha sosiedade ida ne\u2019e, iha rai Timur ida ne\u2019e, ema hotu ne\u2019eb\u00e9 moris presiza tane a\u2019as valor ida ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Lideransa partid\u00e1ria importante mos atu exerse kna\u2019ar ida ne\u2019e, katak sai lideransa demokr\u00e1tiku atu bele akomoda diverj\u00e9nsia hotu, tanba diverj\u00e9nsia prespektiva sai hanesan elementu esenssi\u00e1l ba prosesu demokratiku no husi diverjensia ne\u2019e mak bele hamosu formulasaun ideia, pol\u00edtika no estratejia ba governasaun, hodi lori rai ne\u2019e ba dezenvovlimentu ne\u2019eb\u00e9 sustent\u00e1vel ba Timor-oan hotu.<\/p>\n\n\n\n<p>Modalidade ida-ne\u2019e, la\u2019\u00f3s lider ne\u2019eb\u00e9 meramente politika, maib\u00e9 tenke ema estratega no vizion\u00e1ria no hatene, oins\u00e1 mak materializa vizaun estrat\u00e9jika ida, hodi lori nasaun ne\u2019e ba oin, tanba lider pol\u00edtiku bele barak, maib\u00e9 entre sira, la\u2019\u00f3s puramente estadista, nune\u2019e se pol\u00edtika puru mak lidera rai ida ne\u2019e hafalun interesse barak, maib\u00e9 futuru rai ne\u2019e sei iha inserteza nia laran.<\/p>\n\n\n\n<p>Nune\u2019e, husi sirkulu eleitor\u00e1l ne\u2019e dadaun ne\u2019e Timor-Leste hasoru, mak importante atu eleitoradu, sidadaun ne\u2019eb\u00e9 mak atu hili tenke hanoin ho rasionalidade katak \u201crai ida-ne\u2019e, presiza estadista ida, lider pol\u00edtiku \u2013 pol\u00edtiku de\u2019it la to\u2019o,\u201d sai pol\u00edtiku bele halo promessa furak, maib\u00e9 di\u2019ak liu deside no fihir katak lider eh partidu ne\u2019eb\u00e9 uza mor\u00e1l hanesan baze, iha vizaun ba rai ne\u2019e nia futuru no iha estratejia hodi materializa vizaun ne\u2019e, sira duni mak ideal ba governasaun tuir mai.<\/p>\n\n\n\n<p>REFER\u00c9NSIA<\/p>\n\n\n\n<p>Magnis-Suseno, Frans (1987). Etika politik, Prinsip Moral Dasar Kenegaraaan Moderen, Jakarta: PT Gramedia Pustaka Utama, Pag. 321, 369 no 449.<\/p>\n\n\n\n<p>Assembleia Konstituante (2002). Konstituisaun Rep\u00fablika Demork\u00e1tika Timor-Leste, Pajina 6 no 19, <a href=\"http:\/\/timor-leste.gov.tl\/?lang=tp\">http:\/\/timor-leste.gov.tl\/?lang=tp<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;Aleteia (2018). As 8 \u201cbem-aventuran\u00e7as do pol\u00edtico\u201d, segundo o inesquec\u00edvel Cardeal Van Thu\u00e2n, <a href=\"https:\/\/pt.aleteia.org\/2018\/10\/21\/as-8-bem-aventurancas-do-politico-segundo-o-inesquecivel-cardeal-van-thuan\/\">https:\/\/pt.aleteia.org\/2018\/10\/21\/as-8-bem-aventurancas-do-politico-segundo-o-inesquecivel-cardeal-van-thuan\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Parlamento Nacional (2004). Lei no. 3\/2004 de 14 de Abril, sobre Partidos Politicos, <a href=\"https:\/\/www.mj.gov.tl\/jornal\/public\/docs\/2002_2005\/leis_parlamento_nacional\/3_200%204.pdf\">https:\/\/www.mj.gov.tl\/jornal\/public\/docs\/2002_2005\/leis_parlamento_nacional\/3_200 4.pdf<\/a>,<\/p>\n\n\n\n<p>Mochere V (2022). Kutipan terbaik dari Niccol\u00f2 Machiavelli,&nbsp; <a href=\"https:\/\/azsayings.com\/niccolo-machiavelli\/kata-mutiara\/86410\">https:\/\/azsayings.com\/niccolo-machiavelli\/kata-mutiara\/86410<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Clarke J. Freeman (1888). The difference between a politician and a statesman, <a href=\"https:\/\/www.goodreads.com\/author\/quotes\/814943.James_Freeman_Clarke\">https:\/\/www.goodreads.com\/author\/quotes\/814943.James_Freeman_Clarke<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Bismarch, O. V. (nd). A pol\u00edtica \u00e9 arte do Possivel, <a href=\"https:\/\/www.pensador.com\/frase\/MTg0MDg%20wMw\/\">https:\/\/www.pensador.com\/frase\/MTg0MDg wMw\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref1\">[1]<\/a> https:\/\/pt.aleteia.org\/2018\/10\/21\/as-8-bem-aventurancas-do-politico-segundo-o-inesquecivel-cardeal-van-thuan\/<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref2\">[2]<\/a> https:\/\/www.mj.gov.tl\/jornal\/public\/docs\/2002_2005\/leis_parlamento_nacional\/3_2004.pdf<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref3\">[3]<\/a> https:\/\/azsayings.com\/niccolo-machiavelli\/kata-mutiara\/864101<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref4\">[4]<\/a> https:\/\/www.goodreads.com\/author\/quotes\/814943.James_Freeman_Clarke<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref5\">[5]<\/a> https:\/\/www.pensador.com\/frase\/MTg0MDgwMw\/<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref6\">[6]<\/a> https:\/\/www.liputan6.com\/hot\/read\/4589668\/10-macam-gaya-kepemimpinan-dalam-organisasi-dilengkapi-pengertian-dan-cara-memilihnya<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>&#8220;(Hakerek na\u2019in: Aniceto Soares dos Reis (Alumni-UNTL)Email: jireis118@gmail.com Reviz\u00f3r: Miguel Gon\u00e7alves, Dosente Integr\u00e1l (#DCS-FCS-UNTL)<\/em><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek na\u2019in: Aniceto Soares dos Reis (Alumni-UNTL) Introdusaun Kada per\u00edodu eleitor\u00e1l, lider sira mosu iha palku pol\u00edtiku hodi aprezenta programa pol\u00edtika (Kom\u00edsiu-Pol\u00edtika) ne\u2019eb\u00e9 sai hanesan foku ba sira-nia forsa pol\u00edtika, tanba programa sira-ne\u2019e elaboradu iha nivel estrutura topu partidu ida nian, hodi implementa iha governasaun. Ne\u2019e akontese baze ba liberade partisipasaun iha vida pol\u00edtika konsagra [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":15990,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-15989","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15989","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15989"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15989\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15991,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15989\/revisions\/15991"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15990"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15989"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15989"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15989"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}