{"id":16065,"date":"2023-05-19T19:23:20","date_gmt":"2023-05-19T10:23:20","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=16065"},"modified":"2023-05-19T19:23:22","modified_gmt":"2023-05-19T10:23:22","slug":"demokrasia-presiza-toleransia-antes-no-depois-eleisaun-ita-naratin-timores-ita-ida-deit","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2023\/05\/19\/demokrasia-presiza-toleransia-antes-no-depois-eleisaun-ita-naratin-timores-ita-ida-deit\/","title":{"rendered":"Demokrasia Presiza Toleransia (Antes no Depois Eleisaun Ita Naratin Timores-Ita Ida Deit)"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Hakerek na\u2019in: Aniceto Soares dos Reis (Alumni-UNTL)<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>INTRODUSAUN<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Demokrasia sai ona ran ba estadu independente ida-ne\u2019e, tanba sidadaun hodi livremente ezere ninia direitu, bazeia ba norma ne\u2019eb\u00e9 eziste, hodi sidadaun hotu bele sente saida mak liberdade no ezerse ho responsabilidade.<\/p>\n\n\n\n<p>Demokr\u00e1sia \u201c<em>demos <\/em>no <em>kratos\u201d<\/em> katak poder ne\u2019eb\u00e9 mai husi povu katak, povu ezerse nia direitu direitu pol\u00edtiku, hodi hili ninia reprezentante, liuhosi eleisaun, hodi ba ukun no tarefa prinsip\u00e1l mak serb\u00ed de\u2019it ba bem komum, hodi hewai kualker interesse ne\u2019eb\u00e9 mak la kontribui ba edifikasaun sosiedade no sistema ida ne\u2019eb\u00e9 livre, independente no transparante.<\/p>\n\n\n\n<p>Pr\u00e9-kondisaun ida ba ezers\u00edsiu direitu demokr\u00e1tiku, mak toler\u00e1nsia ba difer\u00e9nsia iha sosiedade, hodi kompriende ema seluk nia direitu, la\u2019\u00f3s defende de\u2019it nia ita-nia direitu, hodi prejudika ema seluk nia direitu, tan dala-ruma, ema ida sempre defende demorkasia, hodi ezerse livremente ka exazaradamente ninia direitu, hodi ignora ema seluk nia direitu.<\/p>\n\n\n\n<p>Per\u00edodu eleisaun, serve sai reflesaun tanba antes ba ukun iha buat lubuk ida mak aprezenta, se sente katak, di\u2019ak duni, mantein ba, ladi\u2019ak duni troka liuhusi votu ne\u2019eb\u00e9 mak fo liuhusi eleisaun surfrajiu, universal, livre no sekretu tuir lei-inan.<\/p>\n\n\n\n<p>Ba makaer ukun, loloos tenke m\u00f3s halo reflesaun, atu hatete saida mak halo ona, no saida mak aprezenta maib\u00e9 la kumpre, no ida-ne\u2019e sisi onestidade pol\u00edtika, atu bele iha biban atu hadi\u2019a, tanba karik la iha onestidade mak, povu \u201cukun nia na\u2019in\u201d ne\u2019eb\u00e9 mak f\u00f3 ukun ba \u2018ukun na\u2019in\u201d sei la f\u00f3 tan biban, hodi fila ba ukun.<\/p>\n\n\n\n<p>Esensia husi eleisaun ida mak halo mudansa, tanba ne\u2019e, iha fim-mandatu husi ukun ida, antes hakat ba votasaun ema hotu sempre hein mudansa ne\u2019eb\u00e9 mosu, liu-liu ba mudansa kualidade moris sosiedade nian, tanba ne\u2019e, s\u00f3 de\u2019it eleisaun mak povu\u2013votante deside opsaun ida loos nian liuba ukun ho konsi\u00e9nsia husi kada votante ida.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>DEMOKRASIA HAKESI HO TOLER\u00c1NSIA<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Timor-Leste nasaun ida ne\u2019eb\u00e9 mak ezers\u00edsiu demokrasia konsideradu a\u2019as iha tinan 2022 no husi nasaun 10 iha Sudeste Azi\u00e1tiku, Timor-Leste okupa n\u00fameru ida, tuir mak Indon\u00e9zia no Singapura no ikus liu mak Birm\u00e1nia\/Myanmar (Annur, 2023)<a href=\"#_ftn1\">[1]<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Sai demokr\u00e1tiku la\u2019\u00f3s signifika sai milit\u00e1nsia ba partidu ne\u2019eb\u00e9 mak mai ho naran demokr\u00e1tiku, tanba nasaun ida-ne\u2019e, mai ho naran Estadu Direitu Demokr\u00e1tiku&nbsp; katak, ema hotu iha liberdade, maib\u00e9 iha limite ne\u2019eb\u00e9 tenke obedese, hodi la prejudika ema seluk nia liberdade no reflete ba afirmasaun husi iha investidura Prezidente Republika Kay Rala Xanana Gusm\u00e3o iha loron 20 fulan Maio tinan 2002 iha Tasi tolu, <em>\u201cA democracia persup\u00f5e liberdade e a liberdade faz jus aos direitos fundamentais do homem e dos povos.\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Katak, garante justisa no dignidade humana, ne\u2019eb\u00e9 mak tane-as igualdade iha protesaun, regularizasaun no aplikasaun lei, liberdade katak, proteje ema hotu ninia liberdade no soliedariedade humana mos tenke garantidu iha lei, tanba ne\u2019e, tuir&nbsp; Franz Magis- Susseno, iha etika politik katak, <em>\u201cIha ezers\u00edsiu direitu iha val\u00f3r rua ne\u2019eb\u00e9 tenke proteje mak uniaun no liberdade, tanba tane a\u2019as valores humanidade, limites&nbsp; ba vida moris sosiedade nian\u201d.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Nune\u2019e, demokrasia la\u2019\u00f3s mosu tanba de\u2019it eleisaun, maib\u00e9 demokr\u00e1sia sai parte integrante iha vida moris lor-loron nian, hodi halo sosiedade ida-ne\u2019e sei din\u00e1miku liu-tan<em>\u201cA democracia deveria ser vivida diariamente pelo povo, na resolu\u00e7\u00e3o dos seus problemas, na implementa\u00e7\u00e3o dos seus proprios programas e na revitalia\u00e7\u00e3o das suas proprias capacidades de pensar e agir\u201d<\/em> Xanana Gusm\u00e3o ko\u2019alia kona-ba harii iha Sydney iha loron 26 Fulan Marsu tinan 2003.<\/p>\n\n\n\n<p>Estadu direitu demokr\u00e1tiku bazeia ba prespetiva husi Franz Magnis- Susseno iha livru <em>Etika Politik<\/em> katak, <em>\u201c1. garante aplikasaun lei katak, desizaun hotu tenke bazeia ba lei 2. ezij\u00e9nsia aplika hanesan katak, nasaun aplika lei ho objetiva no igualit\u00e1ria, 3. Lejitimidade demokr\u00e1tiku katak, uzu poder tenke substansi\u00e1l ho aseitasaun husi sidadaun, sempre iha sira (povu) nia kontrolu ne\u2019eb\u00e9 mak hakesi ho ezij\u00e9nsia katak, poder estadu tenke la\u2019o bazeia ba limites no 4. Demanda intetu\u00e1l katak, sidadaun hotu espessa sira-nia sentimentu katak, nia responsabiliza ba ninia hakalok.\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>S\u00e9 ema hotu assume esp\u00edritu tolerante no kuda iha sosiedade nia le\u2019et, konsiensializa malu kona-ba ess\u00e9nsia husi toler\u00e1nsia, mak kualker diferensia iha sosiedade simu, tanba konsiente katak, diversidade no difer\u00e9nsia iha sosiedade, hanesan parte integrante iha iha sosiedade nia moris.<\/p>\n\n\n\n<p>Husi alkansu ba liberdade no toler\u00e1nsia ne\u2019e, mak Prezidente Rep\u00fablika, Jos\u00e9 Ramos-Horta deklara iha okaziaun barak katak <em>\u201cTimor-Leste \u00e9 um oasis (rai bolur ida iha \u00e0rea rai-fuik maran ne\u2019ebeiha bee) de tranquilidade\u201d<\/em> (Notisia Tatoli, edisaun 25 fulan Setembru tinan 2022), ho fundamentu katak, tanba n\u00fameru kriminalidade menus, assaltu armada la iha, la iha konflitu \u00e9tniku no relijioza.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Husi funu naruk ba libertasaun nasion\u00e1l, Timor-oan konsiente import\u00e1sia husi toler\u00e1nsia no simu-malu, tanba husi funu maun-alin iha d\u00e9kada 70, ultrapassa memoria moruk, maib\u00e9 husi ajustamentu pol\u00edtika luta, mosu unidade nasion\u00e1l, hodi hamutuk luta b\u00e1 ukun rasik an<em>. \u201cre-organiza, presiza mak kria CNRM, M ba T (Maubrere b\u00e1 Timorenses) ne\u2019e tamba prosesu ida, ema barak mak hakarak tama tan, dehan ami la\u2019\u00f3s Maubere, tau Timorense mak halibur tan ema,\u201d<\/em>Rekorda Xanana Gusm\u00e3o iha Kampa\u00f1a iha Viqeuque (21\/03) ne\u2019eb\u00e9 transmite ho diretu iha Kan\u00e1l SMNews no TVE-T, relasiona ho konjutura pol\u00edtika Unidade Nasion\u00e1l.<\/p>\n\n\n\n<p>Kultura nahe-biti bo\u2019ot hodi hadame-malu, rekonsialiasaun iha antes no p\u00f3s independ\u00e9nsia tatoli ba ema hotu katak, biar diverj\u00e9nsia ho tempu naruk, tempu la\u2019o no aprende, hodi hakotu diferensa ne\u2019eb\u00e9 akontese, hodi hanoin de\u2019it ba interesse komum, tanba rekonsiliasaun permite atu materializa vizaun estrat\u00e9jika sira kona-ba nasaun hanesan&nbsp; \u201c<em>A reconcilia\u00e7\u00e3o constitui um pr\u00e9-requesito para a estabilidade nacional, e a estabilidade nacional constitui por sua vez, um pr\u00e9-requesito para o desenvolvimento\u201d<\/em> \u2013 Xanana Gusm\u00e3o nia diskursu iha Universidade Melbourne iha loron 7 fulan Abril tinan 2003.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Iha sosiedade ida demokr\u00e1tiku, forsa pol\u00edtika ida iha obrigasaun atu atu halo \u201c<em>Edukasaun pol\u00edtika ka political socialization ka political ho objetivu atu forma sidadaun ne\u2019eb\u00e9 mak di\u2019ak (Good Citizens), respons\u00e1vel no demokr\u00e1tiku.<\/em>\u201d<a href=\"#_ftn2\">[2]<\/a> Husi edukasaun pol\u00edtika, mak sei hamoris ema nia maturidade pol\u00edtika, entendimentu ba situasaun, sosi\u00e1l pol\u00edtika, aleinde defende ideolojia forsa pol\u00edtika ida, maib\u00e9 tenke iha prins\u00edpiu ne\u2019eb\u00e9 orienta ba sosiedade demokr\u00e1tiku, toler\u00e1nsia no armonia.<\/p>\n\n\n\n<p>Esp\u00edritu tolerante ne\u2019e entre Timoroan sira, rekonsiliasaun no nahe-biti bo\u2019ot, reprezenta maturidade, hodi hala\u2019o ezers\u00edsiu demokr\u00e1sia ne\u2019eb\u00e9 konsta liberdade, limite no toler\u00e1nsia, entre povu, hodi simu no homan realidade ida hamutuk.<\/p>\n\n\n\n<p>Tanba iha konflitu mak la iha p\u00e1s, la iha p\u00e1s mak la iha kondisaun hodi hala\u2019o dezenvolventu. Nune\u2019e toler\u00e1nsia pilar ida husi Fraternidade humana <em>\u201c\u2026 no destaka import\u00e1nsia ba di\u00e1logu, kompriensaun, toler\u00e1nsia, igualdade j\u00e9neru no liberdade relijiaun no seluk tan\u201d<\/em> Prezidente Parlamentu Nasion\u00e1l, Aniceto Guterres (Aj\u00e9nsia Tatoli edisaun 25 Marsu 2023), <em>\u201c\u2026.atu ita iha kultura komum ba toler\u00e1nsia entre ema\u201d<\/em>&nbsp; Prezidente Republika, Ramos-Horta (Aj\u00e9nsia Tatoli 04 Fevereiru 2023) no \u201c<em>importante liu mak se tinan-tinan ita hala\u2019o fraternidade humana sei sai di\u2019ak liu tan, hodi hametin unidade no fraternidade<\/em>\u201d, Xanana Gusm\u00e3o (Aj\u00e9nsia Tatoli&nbsp; edisaun 18 Agostu 2023), hodi ema hotu bele moris hamutuk \u2013 konviv\u00e9nsia humana ne\u2019eb\u00e9 nakonu ho p\u00e1s no armonia nia laran.<\/p>\n\n\n\n<p>Husi forma konviv\u00e9nsia ne\u2019e, reflete m\u00f3s deklarasaun Fraternidade Humana husi Parlamentu Nasion\u00e1l aprova resolusaun ida iha tinan 2022, hodi adopta dokumentu kona-ba Fraternidade Humana, ba P\u00e1s Mundi\u00e1l no moris hamutuk, (Aj\u00e9nsia Tatoli edisaun 12\/05\/2022),&nbsp; ne\u2019eb\u00e9 iha parte balun ko\u2019alia kona-ba toler\u00e1nsia <em>\u201cKo\u2019alia ba-malu, rona-malu, habelar lisan toler\u00e1nsia nian, simu ema seluk no moris hamutuk ho ema seluk, bele halakon problema ekonomia sosi\u00e1l, pol\u00edtika no ambiental ne\u2019eb\u00e9 mak halo todan ema barak\u201d<a href=\"#_ftn3\"><strong>[3]<\/strong><\/a><\/em>. Katak, toler\u00e1nsia sai mos forma-meiu \u2013 via ba rezolusaun problema iha sosiedade nia leet, tan husi toler\u00e1nsia hamosu konsensu no formulasaun ideia hodi&nbsp; rezolve saida mak sai problema komum ba sosidedade.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>ELEISAUN MAK TESTE B\u00c1 DEMOKRASIA<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Objetivu luta Timoroan nian, mak edifika estadu, sosiedade ida livre \u2013 liberdade, independente no demokr\u00e1tiku tuir saida mak hateten husi Prezidente Nicolau do Reis Lobato liuhusi mensajen radiof\u00f3nika <em>\u201cN\u00e3o suportamos mais os maus tratos&nbsp; as injustisas, as humilia\u00e7\u00f5es, as viola\u00e7\u00f5es das nossas mulheres, os complexos, um pais livre, onde todos se tratam como camaradas e onde a preocupa\u00e7\u00e3o sumprema de todos seja a procura de maior felicidade para o povo\u201d,<\/em> katak final husi luta mak trava no hakotu tratamentu dezumanu, humilasaun, injustisa no vioalasaun no tanba ne\u2019e, ema hotu, forsa pol\u00edtika no entidade hotu, tenke assume ba realizasaun mehi ne\u2019e, liu husi unika via mak ezers\u00edsiu ba liberdade no demokrasia.<\/p>\n\n\n\n<p>Husi kedas artigu 1, ali\u00f1ea 1 Lei-Inan KRDTL mak temi kedas fundamentu husi estadu demokr\u00e1tiku, \u201c<em>Rep\u00fablika Demokr\u00e1tika Timor-Leste katak estadu ne\u2019eb\u00e9 demokr\u00e1tiku, sobrearanu, independente no unit\u00e1riu, harii hosi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidade ema moris ida-idak nian,\u201d <\/em>katak, povu nia hakarak (vontade popul\u00e1r) mak kria estadu demor\u00e1tiku ida-ne\u2019e, nune\u2019e edifikasaun ba ukun ida-ne\u2019e, mai husi povu katak ukun husi povu, ba povu, atu serb\u00ed povu &#8211; demokrasia no atu hetan ukun ida ne\u2019eb\u00e9 mai husi povu mak liuhosi eleisaun no transporte ka meiu atu ba ukun mak liuhosi partidu pol\u00edtiku no rezultadu husi vontande popular mak espressa liuhosi eleisaun, tuir provizaun KRDTL artigu 7, kona-ba objetivu estadu.<\/p>\n\n\n\n<p>Tanba saida mak eleisaun teste ida-ne\u2019e hanesan tese ida ba ezers\u00edsiu demokrasia iha Timor-Leste?. Husi pozisaun dahuluk, inside demokrasia iha Sudeste \u00c0zi\u00e1tiku, mak bainhira iha kontestasaun oi-oin ba prosesu eleitor\u00e1l la ho fundamentu, kontesta rezultadu eleisaun ne\u2019eb\u00e9 hanesan poder popular, tend\u00e9nsia instabilidade pol\u00edtika, mak prejudika m\u00f3s dezempe\u00f1u demokrasia ne\u2019e rasik no possivelmente indise demokrasia iha Timor-Leste bele hakiduk ba kotuk, tanba ne\u2019e importante tebes, atu sidadaun \u2013 ema hotu, forsa pol\u00edtika, lider pol\u00edtiku, ka entidade hotu, ezerse nia direitu ho responsabilidade, hodi garante katak, ezers\u00edsiu demokr\u00e1tiku ne\u2019e saud\u00e1vel.<\/p>\n\n\n\n<p>Liberdade ne\u2019e nia folin karun, Timoroan rihun atus rua resin mak sakrifika ninia vida, hodi edifika rai ida-ne\u2019e, \u201c<em>o povo de Timor-leste est\u00e1 reconstruindo com o seu proprio sour, com o seu proprio sangue uma patria revolucionaria e democr\u00e1tica. Uma terra livre, para gente livre\u201d <\/em>\u2013 Mensajen Radiof\u00f3niku husi Premeiru-Ministru RDTL, Nicolau dos Reis Lobato iha 20 de Maio de 1978 no tanba ne\u2019e, partidu pol\u00edtiku no lider ne\u2019eb\u00e9 mak hamriik iha palku hodi haklaken projektu pol\u00edtiku, presiza iha iha nosaun ida katak, lakon ka man\u00e1n ne\u2019eb\u00e9 val\u00f3r husi demokr\u00e1sia katak, ida ne\u2019eb\u00e9 mak man\u00e1n Timoroan hotu mak man\u00e1n, tanba poder popul\u00e1r mak deside, hodi hakotu ka hanaruk ukun-na\u2019in sira-nia mandatu husi ukun ida.<\/p>\n\n\n\n<p>Normalmente, problema sempre mosu iha per\u00edodu p\u00f3s eleisaun, ezemplu: akontesimentu iha Watulari iha 2007, \u00e1rea pretense ba Cristo Rei iha 2012 no fatin seluk, to\u2019o insidente sira-ne\u2019e, hamosu v\u00edtima mort\u00e1l, estragu no situasaun ne\u2019e akontese tanba partidu pol\u00edtiku ne\u2019eb\u00e9 konkorre iha eleisaun la ezerse ninia knaar, nu\u2019udar edukad\u00f3r pol\u00edtiku ba nia militansia sira, hodi la simu rezultadu husi vontade popul\u00e1r ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Se kompriende kontestu eleitor\u00e1l mak hanoin katak, partidu pol\u00edtiku sira, meramente transporte ba poder, ida ne\u2019eb\u00e9 lakon ka man\u00e1n ne\u2019e rezultadu ida husi prosesu demor\u00e1tiku no ida ne\u2019eb\u00e9 mak ukun, mak ukun hotu ida ne\u2019eb\u00e9 lakon no ida ne\u2019eb\u00e9 derrota ka hanaran \u201cgovernu Timor-Leste no Prezidente&nbsp; RDTL\u201d, signifika katak, partidu derrotadu ka vensed\u00f3r, hotu-hotu man\u00e1n, governasaun ida ne\u2019eb\u00e9 sei tau-matan ba nasaun.<\/p>\n\n\n\n<p>Divizaun iha sosiedade la folin buat ida, tanba dezde kolonia nia tempu to\u2019o ukun rasik an, luta komum ida mak liberta patria, kombate korrente poder estranjeira, kombate divizionizmu \u2013 divide et impera no Timor-Leste nafatin sai ida de\u2019it ba Timoroan hotu, tanba mesak huun ida no abut ida, nafatin Timores \u2013 liafuan unifikasaun husi Nicolau Lobato ba povu Timor-Leste, <em>\u201c De Oecusse a Tutuala, de Lospalos \u00e0s fronteiras, de Atauro a Jaco, de Mar \u00e0 Mar,&nbsp; somos so um povo, uma so na\u00e7\u00e3o, com uma so patria: Timor-Leste\u201d <\/em>&nbsp;mensajen radiof\u00f3niku husi Prezidente RDTL Nicolau Lobato&nbsp; iha loron 20 fulan Maio 1978. Mensajen ne\u2019e reprezenta unidade nasional ka apelu ba ema hotu, atu luta ba kauza ida mak ba libertasaun total.<\/p>\n\n\n\n<p>Nune\u2019e, Timoroan hotu, luta ba liberdade no konsege koletivamente, ohin loron, ezerse livremente ninia direitu pol\u00edtiku hodi hili, ukun ne\u2019eb\u00e9 mak atu serb\u00ed povu, hasai povu husi pobreza estrema, subnutrisaun, marginalizasaun, hadi\u2019a povu no nasaun nia moris no igualdade ba ema hotu <em>\u201cA liberdade que serve ao povo n\u00e3o \u00e9 aquela que \u00e9 apenas proclamada nas leis ou discurssos dirigidos \u00e0s massas populares. A aut\u00eantica da liberdade \u00e9 aquela que assenta na base da igualdade, de facto, das pessoas-<\/em>&nbsp; Nicolau Lobato, tanba konsiente katak, se la\u2019\u00f3s Timoroan mak ukun-an-rasik ka ukun-rasik-an, mak poder estranjeira sei sama-metin no hanehan nafatin, \u201c<em>Malae sira hatudu hahalok ida ne\u2019eb\u00e9 halo povu Timor ne\u2019e, sai fali atan, la trata povu hanesan ema, povu ne\u2019e sira sela hanesan kuda para sa\u2019e!. Lae! Ne\u2019e tenke para kedas!\u201d<\/em> \u2013 mensajen revoltozu husi Xavier do Amaral iha livru Biografia no Historia Moris husi Francisco Xavier do Amaral, ne\u2019eb\u00e9 hakerek husi Aniceto Guru-Berteni Neves iha tinan 2020.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ba alkansu ida-ne\u2019e, mak rekre nafatin unidade nasional entre kamada jerasaun hotu, ba kauza komum ida mak bem-estar sidadaun nian <em>\u201cMai ita harii esforsu ida, hamutuk hamosu rezultadu ruma akontese iha demokrasia \u2013 Mari Alkatiri iha Aj\u00e9nsia Tatoli edisaun 20 de Maio de 2017\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>VONTADE POPUL\u00c1R, DESIZAUN SUPREMA<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Lider nasion\u00e1l sira sempre reko\u00f1ese essensia husi vontade popular <em>\u201cConstamos com uma for\u00e7a inesgot\u00e1vel que contribui desizivamente para a luta, \u00e9 o povo de Timor-Leste \u2013 Nicolau dos Reis Lobato\u201d<\/em> no <em>\u201cO Verdadeiro Heroi \u00e9 o povo de Timor-Lorosa\u2019e \u2013 Kay Rala Xanana Gusm\u00e3o<\/em>\u201d katak, vontade popular ne\u2019e mak suprema, tanba nia mak deside hakotu ka hanaruk husi ukun ida.<\/p>\n\n\n\n<p>Husi vontade popular ne\u2019e, mak lider bo\u2019ot nasaun nian, nunka dehan, ha\u2019u mak halo ida-ne\u2019e no halo ida ne\u2019eb\u00e1, tanba se mak atribui fiar no s\u00e9 mak iha poder atu hakotu fiar, mak povu <em>Timores (termu ne\u2019eb\u00e9 Prezidete Nicolau Lobato uza b\u00e1 Timor oan sira, al\u00e9m de Maubere),<\/em> liu husi dalan demokr\u00e1tiku no bainhira promove dehan ha\u2019u mak halo buat hotu, mak iha tend\u00e9nsia atu hewai ida seluk ninia kontribuisaun no risku mak lakon konfiansa pol\u00edtika.<\/p>\n\n\n\n<p>Assenta iha demokr\u00e1sia, partidu pol\u00edtiku iha obrigasaun atu halo edukasaun pol\u00edtika, konsiensializasaun pol\u00edtika, hodi reko\u00f1ese ninia vitoria ka ninia derrota husi forsa pol\u00edtika ida, tanba desizaun la\u2019\u00f3s ida ne\u2019eb\u00e9 mak halkalak iha palku \u201cLider pol\u00edtiku\u201d maib\u00e9 desizaun mak iha ne\u2019eb\u00e9 mak hamri\u2019ik iha kabina de votus hodi deside \u201c voter\u201d mak povu Timor-Leste.<\/p>\n\n\n\n<p>Tanba ne\u2019e, importante duni sai demokr\u00e1tiku, hado\u2019ok buat hotu ne\u2019eb\u00e9 sai amesa ba ezers\u00edsiu demor\u00e1tiku ida ne\u2019e, hanesan uza forma oi-oin atu atinji ukun \u201co fim justifika os meiu \u2013 Niccolo Machiaveli \u201cla simu rezultadu eleisaun, la simu realidade katak nia tenke ba opozisaun ida ne\u2019e tenke hado\u2019ok, tanba tuir Franz Magnis Suseno\u201c<em>Wainhira demokrasia rahun, mak liberdade ida-ne\u2019e m\u00f3s konserteza sei la eziste no la iha demokrasia mak la iha ona respeitu ba dignidade humana.\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Nune\u2019e, la iha ida mak lakon, tanba partidu derrotadu ka vensed\u00f3r, ida ne\u2019eb\u00e9 forma governu ho baze konstituisaun RDTL artigu 106, iha obrigasaun atu serb\u00ed povu, ne\u2019eb\u00e9 sai milit\u00e1nsia ba partidu derrotadu ka vensed\u00f3r, tanba partidu ne\u2019eb\u00e9 mak kaer ukun sei hanaran ukun ne\u2019e mak governu Rep\u00fablika Demokr\u00e1tika Timor-Leste \u2013 RDTL, hodi serb\u00ed igualit\u00e1riamente (la haree ba kor, rasa, \u00e9tnika ka krensa)&nbsp; povu Timor-Leste, hodi assegura katak, ema-hotu sente, sentidu husi ukun rasik an, no tuir Ferdinand Lasale iha livru Sosial Demokrasi katak <em>\u201cresponsabilidade sosi\u00e1l no ekonomia tenke aumenta gradualmente, nune\u2019e bele harii ordem social ho baze ba soliedaridade\u201d<\/em> no prins\u00edpiu ne\u2019e reflete ba artigu 6 husi lei-inan, kona-ba objetivu estadu nian.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Timoroan sira, harii rai ida-ne\u2019e, ho vontade rasik ka vontade popular \u201c<em>Povu Timor-Leste harii ho nia kosar ben rasik, ho nia ran rasik, rai revolusion\u00e1ria ida no demokr\u00e1tika. Rai livre ba ema livre \u2013 Prezidente Nicolau Lobato\u201d<\/em> no husi vontade popular ne\u2019e mak povu ne\u2019e mak heroi ba edifikasaun estadu ida ne\u2019e <em>\u201cO Veradeiro Heroi \u00e9 o povo de Timor-Lorosa\u2019e \u2013 Kay Rala Xanana Gusm\u00e3o\u201d<\/em>. Nune\u2019e iha loron votasaun, eleit\u00f3r ida mak deside ho konsi\u00e9nsia rasik, hodi ida ne\u2019eb\u00e9 mak ideal liu atu ukun.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha loron 30 fulan Agostu tinan 1999, bainhira hakat ba sentru votasaun, ho hanoin ida katak, pregu ne\u2019eb\u00e9 atu tu\u2019u ba buletim votus ne\u2019e, sei lori mudansa no iha termu indon\u00e9ziu <em>\u201cCoplos untuk perubahan\u201d<\/em>, hodi hakotu torturasaun, intimidasan, massacre no abuzu ne\u2019eb\u00e9 komete husi poder estranjeira- Rejime Soeharto nia liman-ain sira no rezultadu hatudu duni mudansa, hodi materializa mehi naruk husi bei-alan sira, katak, harii rai livre ba Timoroan hotu.<\/p>\n\n\n\n<p>Ho liberdade, Timoroan tenke hah\u00fa homan realidade husi auk-desan, tanba buat hotu ne\u2019eb\u00e9 mak harii durante tinan 24 nia laran, Indon\u00e9ziu sira hamotuk hotu, antes husik hela rai Timor-Leste ida ne\u2019e, sai hanesan estadu independente ida.<\/p>\n\n\n\n<p>Husi 2001, 2007, 2012, 2017, 2018 ka sirklu eleitor\u00e1l ne\u2019eb\u00e9 mak Timoroan ultrapassa, sempre mai ho nosaun ida katak, votu ka ezers\u00edsiu direitu pol\u00edtiku iha loron eleisaun, tenke rezulta mundansa, maske ne\u2019e mudansa gradual, maib\u00e9 pelu menus, sai hanesan baze ida, hodi lori sosiedade ida-ne\u2019e ba pr\u00f3speriedade.<\/p>\n\n\n\n<p>S\u00e9 entende ess\u00e9nsia husi demokr\u00e1sia mak, saida mak ema hotu hein iha eleisaun, mak governu-ezekutivu-makaer ukun ida ne\u2019eb\u00e9 mai ho vizaun ida, hanoin ida, asaun ida, atu harii inkluzivamente, sosiedade ida ne\u2019eb\u00e9 ema hotu, servisu hamutuk, tratamentu hanesan, liberdade no soliedariedade entre ema.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>KONKLUZAUN<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Liberdade hanesan pilar importante iha ezes\u00edsiu demokrasia, maib\u00e9 iha kontestu ne\u2019e iha m\u00f3s direitu no dever, atu ema ida ne\u2019eb\u00e9 ezerse diretu labele assume ezageradamente hodi prejudika ema seluk nia liberade.<\/p>\n\n\n\n<p>Sirklu eleitor\u00e1l iha \u00e1mbitu eleisaun parlament\u00e1r ne\u2019e parte ida husi demokrasia \u2013 demos no cratos katak, poder husi povu, ho povu ba povu, tanba ne\u2019e, kada tinan lima, sidadaun hotu ne\u2019eb\u00e9 elejivel ezerse nia direitu tuir lei inan RDTL artigu 7 ali\u00f1ea 1 katak, \u201cpovu hala\u2019o nia kbi\u2019it pol\u00edtiku, liuhosi, surfr\u00e1jiu universal, livre, direitu, sekretu no periodiku\u201d no hodi hili Forsa pol\u00edtika ida ne\u2019eb\u00e9 mak konsidera ideal no iha kapasidade atu lori nasaun ne\u2019e ba oin.<\/p>\n\n\n\n<p>Importante m\u00f3s atu tane-as esp\u00edritu toler\u00e1nsia, atu ema ida, grupu ida, forsa pol\u00edtika ida ka ema lubun ida, demokr\u00e1tikamente hala\u2019o nia knaar, tanba ezers\u00edsiu demokr\u00e1sia rekere toler\u00e1nsia mutua entre kamada hotu iha sosiedade, hodi nune\u2019e, kualk\u00e9r rezultadu husi eleisaun ida-ne\u2019e reprezenta vontade popular, katak povu mak deside.<\/p>\n\n\n\n<p>Husi esp\u00edritu tolerante ne\u2019e no entendimentu ba prosesu demokr\u00e1sia, mak importante atu simu kualk\u00e9r rezultadu, derrota ka vitoria ne\u2019e rezultadu husi vontade popular no ida ne\u2019eb\u00e9 mak lakon konsi\u00e9nsia katak katak ne\u2019e demokr\u00e1sia no ida man\u00e1n hodi forma governu tuir konstituisaun RDTL artigu 106, hodi serb\u00ed inkluzivamente Timor oan hotu (ukun ida lakon no man\u00e1n hotu).<\/p>\n\n\n\n<p>Nune\u2019e, importante atu partidu pol\u00edtiku 17 ne\u2019eb\u00e9 konkorre iha eleisaun 21 maiu 2023 ne\u2019e, simu rezultadu husi prosesu ida no admite katak, antes no depoiz, hotu-hotu nafatin Timor-oan (Timores \u2013 Prezidente Nicolau Lobato atribui ba Timoroan), la iha ida mak lakon ka man\u00e1n, hotu-hotu ba haksolok iha kampa\u00f1a pol\u00edtika no halo julgamentu popular iha eleisaun no simu rezultadu husi eleisaun.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Refer\u00e9nsia:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Asembleia Konstituante (2002). Konstituisaun Republika Demokr\u00e1tika Timor-Leste, artigu 1, 6, 7 no 106<\/p>\n\n\n\n<p>Annur, C. Mutia (2023)<strong> <\/strong>Skor Indeks Demokrasi Liberal Negara-negara Asia Tenggara (2022),<a href=\"https:\/\/databoks.katadata.co.id\/datapublish\/2023\/03\/07\/meski-bukan-terburuk-di-asean-indeks-demokrasi-liberal-indonesia-masih-di-bawah-timor-leste\">https:\/\/databoks.katadata.co.id\/datapublish\/2023\/03\/07\/meski-bukan-terburuk-di-asean-indeks-demokrasi-liberal-indonesia-masih-di-bawah-timor-leste<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Gusm\u00e3o, M. (2018), Nicolau Lobato \u201cSabemos e podemos e devemos ven\u00e7er\u201d: Martinho G. da Silva Gusm\u00e3o, PT Penerbit Dioma, Malang, Pag, 185, 207 no 223.<\/p>\n\n\n\n<p>Guru-Berteni, A. (2020), Biografia no Istoria Moris Francisco Xavier do Amaral, Centro Nacional Chega, Pag. 47<\/p>\n\n\n\n<p>Magnis-Suseno, Frans (1987), Etika politik, Prinsip Moral Dasar Kenegaraaan Moderen, Jakarta: PT Gramedia Pustaka Utama, Pag. <strong>376 \u2013 379, <\/strong>Pajina 109<\/p>\n\n\n\n<p>Meye, T. (2003), Sosial \u2013 Demokrasi Dalam Teori dan Praktek, Yogyakarta: Center For Social-Democratic Studies (CSDS), Pag 33<\/p>\n\n\n\n<p>Pasaribu, P., (2017). Peranan Partai Politik dalam Melaksanakan Pendidikan Politik. JPPUMA: Jurnal Ilmu Pemerintahan dan Sosial Politik, 5 (1): 51-59, <a href=\"https:\/\/scholar.google.com\/scholar_url\">https:\/\/scholar.google.com\/scholar_url<\/a>?url=https:\/\/ojs.uma.ac.id\/index.php\/jppuma\/article\/download\/1125\/1139&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=ZXNfZLOfG72P6rQP78uq-A0&amp;scisig=AGlGAw980As_jWqRlxKsXENguDZr&amp;oi=scholar<\/p>\n\n\n\n<p>Vaticano (2019). A FRATERNIDADE HUMANA EM PROL DA PAZ MUNDIAL E DA CONVIV\u00caNCIA COMUM, <a href=\"https:\/\/www.vatican.va\/content\/francesco\/pt\/travels\/2019\/outside\/%20documents\/papa-francesco_20190204_documento-fratellanza-umana.html\">https:\/\/www.vatican.va\/content\/francesco\/pt\/travels\/2019\/outside\/ documents\/papa-francesco_20190204_documento-fratellanza-umana.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Xanana, G. (2012), e o primeiros 10 anos da constru\u00e7\u00e3o de estado timorenses, Porto Editora, Pajina 31, 56 no 63.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref1\">[1]<\/a> https:\/\/databoks.katadata.co.id\/datapublish\/2023\/03\/07\/meski-bukan-terburuk-di-asean-indeks-demokrasi-liberal-indonesia-masih-di-bawah-timor-leste<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref2\">[2]<\/a> https:\/\/scholar.google.com\/scholar_url?url=https:\/\/ojs.uma.ac.id\/index.php\/jppuma\/article\/download\/1125\/1139&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=ZXNfZLOfG72P6rQP78uq-A0&amp;scisig=AGlGAw980As_jWqRlxKsXENguDZr&amp;oi=scholarr<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref3\">[3]<\/a> https:\/\/www.vatican.va\/content\/francesco\/pt\/travels\/2019\/outside\/documents\/papa-francesco_20190204_documento-fratellanza-umana.html<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>*(Aniceto Soares dos Reis (Alumni-UNTL), Email: jireis118@gmail.com, Telemov\u00e9l: +670 7730378, Reviz\u00f3r: Miguel Gon\u00e7alves, Dosente Integr\u00e1l (#DCS-FCS-UNTL)<\/em><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek na\u2019in: Aniceto Soares dos Reis (Alumni-UNTL) INTRODUSAUN Demokrasia sai ona ran ba estadu independente ida-ne\u2019e, tanba sidadaun hodi livremente ezere ninia direitu, bazeia ba norma ne\u2019eb\u00e9 eziste, hodi sidadaun hotu bele sente saida mak liberdade no ezerse ho responsabilidade. Demokr\u00e1sia \u201cdemos no kratos\u201d katak poder ne\u2019eb\u00e9 mai husi povu katak, povu ezerse nia direitu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":16066,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-16065","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16065","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16065"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16065\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16067,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16065\/revisions\/16067"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16066"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16065"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16065"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16065"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}