{"id":16661,"date":"2023-07-11T21:02:39","date_gmt":"2023-07-11T12:02:39","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=16661"},"modified":"2023-07-11T21:02:41","modified_gmt":"2023-07-11T12:02:41","slug":"fm-gamr-nia-risku-ba-seguransa-no-estabilidade-kiik-liu-kompara-ho-korrupsaun-no-pobreza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2023\/07\/11\/fm-gamr-nia-risku-ba-seguransa-no-estabilidade-kiik-liu-kompara-ho-korrupsaun-no-pobreza\/","title":{"rendered":"FM: GAMR nia Risku Ba Seguransa no Estabilidade Ki\u2019ik Liu Kompara Ho Korrupsaun no Pobreza"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Reportajen David da Costa<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Fundasaun Mahein (FM) haree Grupu Arte Marsiais no Rituais (GAMR) nian rekrutamentu no organizasaun pol\u00edtika aumenta durante ne\u2019e, maib\u00e9 Fundasaun Mahein konsidera atividade GAMR nian ne\u2019e hanesan risku ki\u2019ik ka moderadu ba seguransa no estabilidade iha nasaun Timor-Leste.<\/p>\n\n\n\n<p>Diret\u00f3r Ezekutivu Fundasaun Mahein (FM), Abel Amaral hateten bazeia ba FM nia peskiza liga ho atividade Grupu Arte Marsiais no Rituais (GAMR) nian, FM prod\u00faz relatoriu ida ne\u2019e, hodi analiza nia implikasaun husi \u201cpolitizasaun GAMR\u201d ba seguransa no dezenvolvimentu iha Timor-Leste. \u201cPolitizasaun\u201d ne\u2019e signifika GAMR nia envolvimentu iha organizasaun pol\u00edtika ne\u2019eb\u00e9 sa\u2019e ba beibeik, partidu ne\u2019eb\u00e9 afiliadu ho GAMR, no kolaborasaun entre lid\u00e9r GAMR ho partidu pol\u00edtiku sira. Relat\u00f3riu bazeia ba peskiza prim\u00e1ria no sekund\u00e1ria ne\u2019eb\u00e9 FM hala\u2019o iha tinan 2022-2023, inklui per\u00edodu Eleisaun Parlament\u00e1r 2023.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cRezultadu xave ida husi peskiza ami hare\u2019e preokupasaun liga ho atividade GAMR v\u00e1lidu, liu-liu GAMR nia kontribuisaun ba viol\u00e9nsia, dezorden no instabilidade, risku sira ne\u2019e la\u2019os de\u2019it GAM sira mak kria ka envolve iha laran, maib\u00e9 risku ne\u2019e mai husi fontes oi-oin,\u201d<\/em> dehan Diret\u00f3r Ezekutivu Funsasaun Mahein (FM), Abel Amaral, liuhusi Konferensia Imprensa iha edif\u00edsiu FM Bairo Central Dili, Tersa 11\/07.<\/p>\n\n\n\n<p>Nia haktuir, por ezemplu viol\u00e9nsia komun\u00e1l akontese beibeik iha Timor-Leste, no dala barak la envolve GAMR. Nune\u2019e mos, \u201cviol\u00e9nsia GAMR\u201d dala barak rezulta husi problema entre individu sira, depois sai problema bo\u2019ot bainhira membru GAMR seluk tama hodi defende sira nia maluk. Ezemplu seluk, iha tempu instabilidade pol\u00edtiku iha pasadu, GAMR sira komete duni viol\u00e9nsia, maib\u00e9 la\u2019os GAMR ne\u2019eb\u00e9 mak inisia instabilidade, no grupu seluk mos envolve ho aktu viol\u00e9nsia barak. Instabilidade pol\u00edtiku iha Timor-Leste rezulta husi fat\u00f3r oi-oin, liu-liu ist\u00f3ria konfl\u00edtu pasadu, kompetisaun entre elite politik sira, instituisaun ne\u2019eb\u00e9 fraku, no fallansu iha prosesu hari\u2019i estadu.<\/p>\n\n\n\n<p>Tanba ne\u2019e, FM mos kritika kestaun \u201cpolitizasaun\u201d ne\u2019e iha kontekstu Timor-Leste, tanba fenomena ne\u2019e la\u2019os deit liga ho GAMR, maib\u00e9 sosiedade tomak no instituisaun estadu hotu politizadu. Kultura pol\u00edtika iha Timor-Leste sempre envolve ema barak husi n\u00edvel sosiedade hotu-hotu. Maib\u00e9, realidade mak ema barak ladun hatene kona-ba pol\u00edtika p\u00fablika (public policy), tanba falta edukasaun no informasaun, maib\u00e9 sira nafatin interese no partisipa iha debate polit\u00edka (political debates). Fat\u00f3r sosi\u00e1l, ekon\u00f3miku, kultur\u00e1l no ist\u00f3riku mak influ\u00e9nsia kultura pol\u00edtika ne\u2019e, hanesan rede familia alargada ne\u2019eb\u00e9 metin tebes, ist\u00f3ria rezist\u00e9nsia no import\u00e1nsia estadu nuudar fonte oportunidade ekon\u00f3miku.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha relat\u00f3riu ne\u2019e mos diskute kona-ba posibilidade katak pol\u00e9mika iha p\u00fabliku ne\u2019eb\u00e9 sempre koalia kona-ba \u201cviol\u00e9nsia GAMR\u201d bele hasa\u2019e popularidade GAMR, tanba p\u00fabliku sempre ko\u2019alia kona-ba GAMR, entaun joven barak sempre rona GAMR nia naran. Bele mos kontribui ba viol\u00e9nsia tanba kria tan tensaun entre GAMR, komunidade no autoridade estadu sira. Sosiedade sempre fo sala ka akuza GAMR mos bele halo membru GAMR sente katak sira vitima, depois elite sira bele manipula membru GAMR fasil liu (Belun 2014). FM mos hanoin kona-ba posibilidade katak pol\u00e9mika p\u00fabliku kona-ba viol\u00e9nsia GAMR bele influ\u00e9nsia lid\u00e9r GAMR nia hanoin katak sira bele hetan benef\u00edsiu pol\u00edtiku bainhira membru GAMR balun halo problema. Ho liafuan seluk, lider GAMR bele sai hanesan \u201cconflict entrepreneur\u201d ne\u2019eb\u00e9 koko atu provoka tensaun sosial ka pol\u00edt\u00edku hodi hetan benef\u00edsiu.<\/p>\n\n\n\n<p>Nune\u2019e m\u00f3s, FM hare\u2019e similaridade boot entre GAMR ho sosiedade Timor-Leste, liu-liu kestaun instituisaun formal ho pr\u00e1tika informal. Susar atu separa GAMR husi familia alargada no komunidade, nune\u2019e mos susar atu separa GAMR husi partidu pol\u00edtiku, no mos GAMR husi instituisaun estadu. Realidade Timor-Leste mak hanesan ne\u2019e duni, tanba relasaun metin entre familia, komunidade, partidu, estadu, no kompa\u00f1ia privadu. Iha sosiedade tradision\u00e1l ne\u2019e ho populasaun ne\u2019eb\u00e9 kiik, kestaun peso\u00e1l sempre liga ho kestaun pol\u00edtiku. Relasaun sira ne\u2019e mos forte liu tanba esperi\u00e9nsia pasadu luta ba independ\u00e9nsia ne\u2019eb\u00e9 envolve kuaze populasaun tomak. Dala barak, ema ignora regra formal sira no prefere halo akordu informal, komesa husi n\u00edvel familia to\u2019o iha n\u00edvel altu governu.<\/p>\n\n\n\n<p>Tanba iha instituisaun no pr\u00e1tika informal sira ne\u2019e natureza nasaun ne\u2019eb\u00e9 seidauk dezenvolvidu liu, kompara ho nasaun dezenvolvidu iha ne\u2019eb\u00e9 intuisaun no regra formal metin liu. Tanba ne\u2019e, dala barak susar atu aplika direta konseitu formal kona-ba estrutura partidu, partisipasaun pol\u00edtika no mos \u201cEstadu de Direitu\u201d iha kontekstu ho karakteristiku ne\u2019eb\u00e9 la hanesan. Iha kazu Timor-Leste nian, atu komprende implikasaun husi \u201cpolitizasaun GAMR\u201d ne\u2019e ba seguransa, tenke estuda didiak oins\u00e1 GAMR funsiona hanesan instituisaun kultur\u00e1l, sosi\u00e1l no pol\u00edtika.<\/p>\n\n\n\n<p>Ho perspetiva ida ne\u2019e, GAMR no partidu ne\u2019eb\u00e9 afiliadu ho GAMR, refleta kondisaun no pr\u00e1tika oi-oin ne\u2019eb\u00e9 eziste ona, no sira mos responde ba nesesidade sosi\u00e1l no enxe lakuna ne\u2019eb\u00e9 estadu no partidu pol\u00edtiku sira seidauk konsege. Aleinde ne\u2019e, esensi\u00e1l tebes atu reko\u00f1ese GAMR nia import\u00e1nsia kultur\u00e1l no sosi\u00e1l iha sosiedade Timor-Leste, liu-liu benef\u00edsiu GAMR f\u00f3 ba membru sira. FM fiar perspetiva ida ne\u2019e importante tebes atu bele deze\u00f1a pol\u00edtika no programa ne\u2019eb\u00e9 hametin inkluzaun, dezenvolvimentu juventude, no ligasaun entre pol\u00edtika estadu ho nesesidade komunit\u00e1ria sira.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cFM haree GAMR nia rekrutamentu no organizasaun pol\u00edtika aumenta durante ne\u2019e, maib\u00e9 FM konsidera atividade sira ne\u2019e hanesan risku ki\u2019ik ka moderadu ba seguransa no estabilidade iha Timor-Leste. Bainhira ita kompara ho ameasa boot sira hanesan implementasaun lei ne\u2019eb\u00e9 fraku, mal-jestaun no korrupsaun iha adminstrasaun p\u00fabliku, pobreza no inseguransa, no estadu nia sustentabilidade finanseira, GAMR nia atividade konsidera hanesan risku sekund\u00e1riu,\u201d <\/em>nia esplika.<\/p>\n\n\n\n<p>Aleinde ne\u2019e, GAMR envolve iha pol\u00edtika hanesan resposta ida ba kondisaun informalidade no inseguransa, dezenvolvimentu s\u00f3sio-ekon\u00f3miku ne\u2019eb\u00e9 menus, no eskluzaun husi prosesu pol\u00edtiku. Nune\u2019e mos, \u201cviol\u00e9nsia GAMR\u201d refleita nia kontekstu. Tanba ne\u2019e, FM fiar katak dalan \u00faniku atu jere GAMR, inklui kestaun viol\u00e9nsia, rekrutamentu no organiza pol\u00edtika, maka estadu tenke rezolve ameasa sistematika sira temi iha leten.<\/p>\n\n\n\n<p>Alende ne\u2019e FM nian observasaun seluk ne\u2019eb\u00e9 suporta iha relat\u00f3riu ne\u2019e, &nbsp;maske ema barak halo prediksaun katak partidu afiliadu ho GAMR sei man\u00e1n kadeira barak iha Eleisaun Parlamentar 2023, realidade maka KHUNTO mantein n\u00fameru kadeira ne\u2019eb\u00e9 hanesan, no partidu foun rua \u2013 Os Verdes ho PUDD \u2013 la konsege tama iha Parlamentu. Maske membru GAMR barak partisipa iha kampa\u00f1a, maib\u00e9 viol\u00e9nsia envolve GAMR ne\u2019e la iha. Iha mos kolaborasaun entre lid\u00e9r pol\u00edtiku balun ho GAMR hodi mobiliza GAMR sira iha kampa\u00f1a, mas FM observa katak membru GAMR maioria simu diretiva husi estrutura partidu lok\u00e1l, depois envolve iha kampa\u00f1a nuudar individu ka grupu kolega deit.<\/p>\n\n\n\n<p>Tanba membru GAMR f\u00f3 apoiu ba partidu oi-oin, no membru GAMR ida dala barak kampa\u00f1a ba partidu ne\u2019eb\u00e9 la hanesan. FM nia relatoriu ne\u2019e mos estipula katak GAMR balun f\u00f3 sansaun ba membru tanba apoia partidu seluk, maib\u00e9 ida ne\u2019e la akontese barak no sansaun ladun todan. Ida ne\u2019e sujere katak lider GAMR balun koko atu influ\u00e9nsia membru nia desizaun pol\u00edtika, maib\u00e9 membru barak ignora no maioria la sofre konseku\u00e9nsia ruma. Nune\u2019e, FM bele dehan katak GAMR funsiona hanesan rede sosi\u00e1l ida ne\u2019eb\u00e9 partidu sira bele envolve iha kampa\u00f1a iha area ruma, maib\u00e9 GAMR la\u2019os forsa pol\u00edtika koerente ida ne\u2019eb\u00e9 interese atu dezafia estrutura governasaun atu\u00e1l.<\/p>\n\n\n\n<p>Hanesan mensiona ona, partidu afiliadu ho GAMR mosu iha kontekstu ne\u2019eb\u00e9 ema barak la satisfas ho governu no partidu boot sira, tanba sidadaun barak sente katak elite sira falla atu servisu hamutuk ba interese nasion\u00e1l, no kontinua fahe benef\u00edsiu entre sira. Jerasaun foun no populasaun iha area rur\u00e1l barak sente eskluidu husi prosesu pol\u00edtiku no oportunidade ekon\u00f3miku. Fallansu hirak ne\u2019e kria oportunidade ba alternativu pol\u00edtiku, no fasil ba GAMR atu tama politika, tanba sira nia membru barak no kapasidade organizasaun ne\u2019eb\u00e9 forte. Maioria KHUNTO nia apoiante sira maka joven ne\u2019eb\u00e9 mai husi area rur\u00e1l, liu-liu iha parte Oeste Timor- Leste nian.<\/p>\n\n\n\n<p>KHUNTO kontrola minist\u00e9riu balun iha estrutura VIII Governu, maib\u00e9 la konsege aumenta kadeira iha Eleisaun Parlamentar 2023, no la tama iha IX Governu. Impos\u00edvel atu hatene saida mak sei akontese iha tinan lima ba-oin, maib\u00e9 KHUNTO lakon ona nia abilidade atu fahe benef\u00edsiu ba nia membru, tanba sai ona husi governu. Au mezmu tempu, FM nia peskiza hatudu katak membru GAMR barak la sente komfort\u00e1vel ho \u201cpolitizasaun\u201d GAMR. Tanba ne\u2019e, posibilidade katak apoiante KHUNTO ka partidu seluk afiliadu ho GAMR bele muda ba partidu seluk durante periodu IX Governu. Maib\u00e9 iha parte seluk, karik Governu foun la konsege lori benef\u00edsiu ba populasaun marjinalizadu nia moris, posibilidade katak partidu foun sira ne\u2019e bele sai boot liu iha futuru.<\/p>\n\n\n\n<p>Enkuantu iha relat\u00f3riu ne\u2019e nia intensaun la\u2019os atu nega risku husi GAMR nia atividade ba orden p\u00fabliku no estabilidade. FM hakarak deit aumenta ko\u00f1esimentu p\u00fabliku kona-ba GAMR nia pap\u00e9l iha komunidade no kultura pol\u00edtika Timor-Leste nian.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cAmi espera katak ida ne\u2019e bele kontribui ba pol\u00edtika no programa ne\u2019eb\u00e9 diak liu ligadu ho harii paz, engajamentu joven, no dezenvolvimentu nasion\u00e1l. Ami konsidera katak engajamentu entre GAMR, autoridade estadu no sosiedade siv\u00edl esensi\u00e1l tebes atu minimiza viol\u00e9nsia iha komunidade, no mos atu masimiza GAMR nia potensi\u00e1l nu\u2019udar ator ba paz no partisipante ba dezenvolvimentu nasion\u00e1l,\u201d<\/em> tenik nia.<\/p>\n\n\n\n<p>Tanba ne\u2019e atu rezolve problema viol\u00e9nsia, inseguransa no instabilidade iha Timor-Leste, presiza hare\u2019e nia abut. Ida ne\u2019e signifika presiza hadia povu nia moris no garante nesesidade b\u00e1zika sira, liu husi programa governasaun no dezenvolvimentu ne\u2019eb\u00e9 inklusivu, no mos haforsa instituisaun estadu liu husi rekursu ne\u2019eb\u00e9 adekuadu no harii kapasidade.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportajen David da Costa Fundasaun Mahein (FM) haree Grupu Arte Marsiais no Rituais (GAMR) nian rekrutamentu no organizasaun pol\u00edtika aumenta durante ne\u2019e, maib\u00e9 Fundasaun Mahein konsidera atividade GAMR nian ne\u2019e hanesan risku ki\u2019ik ka moderadu ba seguransa no estabilidade iha nasaun Timor-Leste. Diret\u00f3r Ezekutivu Fundasaun Mahein (FM), Abel Amaral hateten bazeia ba FM nia peskiza [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":16662,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[63],"tags":[],"class_list":["post-16661","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-notisia"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16661","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16661"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16661\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16663,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16661\/revisions\/16663"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16662"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16661"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16661"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16661"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}