{"id":16682,"date":"2023-07-13T17:05:16","date_gmt":"2023-07-13T08:05:16","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=16682"},"modified":"2023-07-13T17:05:17","modified_gmt":"2023-07-13T08:05:17","slug":"oinsa-membru-pntl-superior-sira-seluk-la-kumpri-lei-reformadu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2023\/07\/13\/oinsa-membru-pntl-superior-sira-seluk-la-kumpri-lei-reformadu\/","title":{"rendered":"Oinsa Membru PNTL Superior Sira Seluk La Kumpri Lei Reformadu?"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Hakerek nain <\/strong>Mois\u00e9s Vicente<\/p>\n\n\n\n<p>Iha loron Sesta-feira, data 16 Ju\u00f1u 2023 liub\u00e1, instituisaun Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste (PNTL), marka tan nia istoria foun ida, tamba foin ba dahuluk, halao seremonia&nbsp; despedida ba membru Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste reformadu hamutuk 158, ne\u2019eb\u00e9 mak sei husik hela instituisaun PNTL iha fulan oin hodi fila ba vida sivil, maske ema tama no sai servisu husi instituisaun privadu no estadu, hanesan akontesementu ida ne\u2019eb\u00e9 normal. Ita hotu hatene instituisaun Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste iha ninia regras sira hotu kona-b\u00e1 prosesu regresu ba iha PNTL ne\u2019eb\u00e9 aprova iha tinan 8 liu ba kotuk, maib\u00e9 hanesan institutu pesoal Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste nia, liu tiha tinan 23 mak foin implementa, halo membru Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste barak hein hela prosesu atu bele fila ba vida sivil. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Diskursu husi Komandante Jeral PNTL, Komis\u00e1riu Pol\u00edsia Jeral, Henrique da Costa dehan katak <em>imi nia dedikasaun durante tinan 20 liu imi halo buat barak ne\u2019eb\u00e9 kontribui ba dezenvolvimentu instituisaun ida ne\u2019e ami sei la haluha, instituisaun nia diak konta mos ho ita bo\u2019ot sira nia apoiu, husi dia 01 de Jullu de 2023 ba oin imi laos ona membru PNTL, maib\u00e9 PNTL nia odamatan nakloke ba imi, apoiu saida deit maka presija ami sei halo esforsu hotu hodi ajuda ita bo\u2019ot sira tuir kbi\u2019it no kompetensia ne\u2019eb\u00e9 maka iha.<\/em> Reprezentante Reformadu Inspetur Xefe, Tomas Aquino <em>informa<\/em> <em>atu dezenvolve instituisaun ida ba oin tenke iha mudansa jerasaun tuan entrega ba jerasaun foun. Kui\u00f1esimentu mos hanesan ita labele marka pasu nafatin iha kui\u00f1esimentu ne\u2019eb\u00e9 ita iha no kontribui, ita tenke valoriza mos maluk seluk ne\u2019eb\u00e9 mak hetan kui\u00f1esimentu husi nasaun seluk oinsa bele dezenvolve no moderniza instituisaun PNTL. (Fontes: Media PNTL, 18 Ju\u00f1u 2023).<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Baze legal iha estatutu Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste,&nbsp; Dekretu Lei N\u00fameru 69\/2022, Artigu 128 sita katak ofisial Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste ne\u2019eb\u00e9 pasangen ba prosentasaun mak sira ne\u2019eb\u00e9 to\u2019o ona tinan 60, julgadu katak fisikamente no psikologikamente labele ona atu ezerse sira nia funsaun iha PNTL hanesan Lei haruka, lista refere ofisial responsavel ba Gestaun Rekursus Humanus tinan-tinan to\u2019o loron 30 Novembru tenke apresenta ba Komandante Jeral PNTL obrigaturiamente hodi p\u00fablika iha <em>Jornal da Rep\u00fablica. <\/em>No iha lei inan konstituisaun da RDTL,artigu 147, alinea 1. Pol\u00edsia sei defende legalidade demokr\u00e1tiku no garante sidadaun sira-nia seguransa internu, maib\u00e9 sira labele iha partidu pol\u00edtiku. 2. Prevensaun krimin\u00e1l tenke hala\u2019o ho respeitu ba direitus umanus. 3. Lei maka sei harii rejime ba pol\u00edsia no m\u00f3s forsa seguransa seluk.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha parte seluk, Segundu Komandante Jeral Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste, Komisariu Pol\u00edsia Jeral, Pedro Belo afirma membru Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste sira ne\u2019eb\u00e9 mak reforma tuir lei haruka. Nia dehan, relasiona ho petisaun husi Pol\u00edsia reformadu superior balun, ne\u2019eb\u00e9 la simu desizaun reforma husi Komandu, lei f\u00f3 dalan ba ema hotu ne\u2019eb\u00e9 mak la simu, bele halo kontestasaun no bele halo rekursu ba ne\u2019eb\u00e9 deit, la iha problema. \u201cMaib\u00e9 hau hakarak hatete katak desizaun nafatin desizaun, dezisaun ne\u2019eb\u00e9 mak tun ona tenke kumpri, karik la gosta no la kontente ho desizaun, iha superior ierarkia ne\u2019eb\u00e9 mak aas liu, nia bele halo rekursu ba, ne\u2019eb\u00e9 laiha problema ida\u201d, nia hato\u2019o asuntu ne\u2019e ba jornalista sira iha salaun auditoriu Sentru Formasaun Pol\u00edsia, Comoro, Dili, Segunda (26\/06\/). <em>(Fontes: Timor-Post, 28.06.2023).<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Liga ba, asuntu iha leten ne\u2019eb\u00e9 Komandante Jeral PNTL nain rua (2) koalia tiha ona iha ninia diskursu katak bazeia ba lei reformadu nian, maib\u00e9 membru PNTL Superior balu la kumpri lei reformadu . Ida ne\u2019e oinsa <em>sera que<\/em> membru PNTL hirak ne\u2019e kontinua husik deit iha instituisaun PNTL nia laran?. Ka Komandante Jeral PNTL foti dezisaun halo ezonerasaun (<em>Dipecat<\/em>) deit?. Pergunta ida ne\u2019e Hakerek Nain husu ba instituisaun PNTL ne\u2019eb\u00e9 agora Komandante Jeral PNTL, Komis\u00e1riu Pol\u00edsia, Henrique da Costa no Segundu Komandante Jeral PNTL, Komis\u00e1riu Pol\u00edsia, Pedro Belo mak bele f\u00f3 resposta ba p\u00fabliku. Iha ne\u2019eb\u00e9, realidade membru PNTL idade 60 liu balu la kumpri lei reformadu no membru PNTL idade 60 balu kumpri lei reformadu nian. To\u2019o agora membru PNTL idade 60 ba leten balu kontinua servisu iha instituisaun PNTL nia laran. Diak mos se idade liu ona 60 ba leten, deskansa diak liu, nune\u2019e bele fo oportunidade ba jerasaun foun sira bele halo rekrutamentu foun, ba instituisaun PNTL ne\u2019e rasik, hodi nune\u2019e instituisaun PNTL ba futuru sai profesionalismu liu tan. Tamba idade 60 liu ba leten membru PNTL reformadu sei bele kontinua hetan salariu &nbsp;U$228 Dolar Amerika por mes, <em>do que di pecat<\/em>, sei la hetan tan direitu refere mensiona iha leten. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Iha lidun seluk, Hakerek Nain hakarak hatete katak tuir relat\u00f3riu sira Organizasaun Naun Govermental (ONG) ka Sosiedade Sivil Fundasaun Mahein (FM) nia hanoin lisuk kona-b\u00e1 Lei mak Komadante ka Maun Abut Mak Komandante ne\u2019e kestiona katak persiza haforsa sistema judisiariu ida ne\u2019eb\u00e9 forte. Katak, ema hotu tenki hakruk ba lei. No, lei mak tenki sai nudar komandante bo\u2019ot atu nune\u2019e halo ema hot-hotu iha konsensia hodi respeitu lei. Seluk mos, lider sira tenki respeita separasaun poder no tenki hakruk ba Komandante Lei. Tuir <em>Judicial System Monitoring Programme<\/em> (JSMP) (Loron 08 Fevereiru 2011) liu ba, katak iha Timor-Leste lei seidauk sai komandante maib\u00e9 maun abut mak sai komandante. <em>(Fontes: Mahein Nia Blog, 23 Maiu 2011).<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Ikus liu, Hakerek Na\u2019in nia observasaun katak IX Governu Konstitusional liu husi Ministeriu Interior (MI) realiza enkontru ho&nbsp; membru Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste (PNTL) nain 158 ne\u2019eb\u00e9 reformadu ona, tanba ne\u2019e Governu sei foti desizaun tuir regras no&nbsp;reforma membru&nbsp;PNTL&nbsp;sira ho dignu.&nbsp;Lia hirak nee hato\u2019o husi Ministru Interior, Dr. Fransisco Guterres ba jornalista sira iha Centro Forma\u00e7\u00e3o Pol\u00edsia, Comoro, Dili, Tersa (11\/07\/2023). Nia dehan, Ministeriu Interior realiza enkontru ida ho membru PNTL nain 158 ne\u2019eb\u00e9 reformadu ona, atu koalia kona-b\u00e1 aprezentasaun la loos no la tuir regras. <em>\u201cHau mai koalia ho sira, atu rona sira, tanba prosesu tomak lao oinsa, depois ami sei foti desizaun ida no bolu <\/em><em>K<\/em><em>omando, depois ami&nbsp;atu desidi iha Konselhu Ministru (KM), tanba konsentrasaun ne<\/em><em>\u2019<\/em><em>e ita la<\/em><em>\u2019<\/em><em>o atu mai hatama ema,<\/em><em> maib\u00e9<\/em><em> ita tenki mai prepara didiak para prosesu reforma PNTL nian la<\/em><em>\u2019<\/em><em>o ho dignu,\u201d nia dehan.<\/em><em> <\/em>Nia esplika, PNTL sira nee estadu gasta osan barak ba sira, atu reforma sira sai membru PNTL. Tanba ne\u2019e mak sira reforma hotu ona tenki husik sira ho dignu, para sira kontinua kontribui ba dezenvolvimentu pas no estabilidade iha rai ida ne\u2019e, no sira&nbsp;kontinua iha&nbsp;ligasaun nafatin ho instituisaun PNTL, para PNTL persiza iha tempu ruma ne\u2019eb\u00e9 difisil, sira mai kontribui. (Fontes: STL, 11 Jullu 2023).&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Maib\u00e9 tuir lolos ida ne\u2019e, ida ne\u2019e Governu foun alias IX Governu Konstitusional, lolos ne\u2019e kontinua deit ona, saida mak ita nia Governu Anterior alias VIII Governu Konstitusional halo tiha ona. Lolos labele politizasaun ba membru reformadu Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste. Lolos buat hotu la\u2019o tuir lei ne\u2019eb\u00e9 em vigor ona iha nasaun Rep\u00fablika Demokr\u00e1tika Timor-Leste (RDTL) ida ne\u2019e. Labele viola fali lei ne\u2019eb\u00e9 ema hotu respeita ba.<\/p>\n\n\n\n<p><em><strong>*(Hakerek Na\u2019in: Iha Fundasaun Mahein (FM),Alumni Universidade da Paz (UNPAZ), Faculdade de Direito no Alumni Instituto Superior Cristal, Departemento Sociologia (2022) no Ativista. Artigo ida ne\u2019e la representa institusaun ne\u2019eb\u00e9 hakerek na\u2019in haknar ba, maib\u00e9 idea no argumentu sira ne\u2019eb\u00e9 lekar iha artigu ne\u2019e nudar opini\u00e3o peso\u00e1l. Iha sujestaun ruma bele haruka iha telefone +67077291406 ou e-mail: <a href=\"mailto:moisesvicente59@yahoo.com\">moisesvicente59@yahoo.com<\/a>)<\/strong><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek nain Mois\u00e9s Vicente Iha loron Sesta-feira, data 16 Ju\u00f1u 2023 liub\u00e1, instituisaun Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste (PNTL), marka tan nia istoria foun ida, tamba foin ba dahuluk, halao seremonia&nbsp; despedida ba membru Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste reformadu hamutuk 158, ne\u2019eb\u00e9 mak sei husik hela instituisaun PNTL iha fulan oin hodi fila ba vida sivil, maske ema [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":16683,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-16682","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16682","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16682"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16682\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16684,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16682\/revisions\/16684"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16683"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16682"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16682"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16682"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}