{"id":16951,"date":"2023-08-18T12:20:08","date_gmt":"2023-08-18T03:20:08","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=16951"},"modified":"2023-08-18T12:20:10","modified_gmt":"2023-08-18T03:20:10","slug":"lao-hamutuk-preokupa-ho-komitmentu-governu-kona-ba-transparensia-akuntabilidade-no-partisipasaun-publiku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2023\/08\/18\/lao-hamutuk-preokupa-ho-komitmentu-governu-kona-ba-transparensia-akuntabilidade-no-partisipasaun-publiku\/","title":{"rendered":"La\u2019o Hamutuk Preokupa Ho Komitmentu Governu Kona ba Transpar\u00e9nsia, Akuntabilidade no Partisipasaun P\u00fabliku"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>Reportajen Zevonia Vieira <\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">La\u2019o Hamutuk hetan biban husi Komisaun C, Parlamentu Nasion\u00e1l atu submete pareser kona ba sira nia perspetiva iha Orsamentu Estadu 2023 Retifikativu no intensaun ba mudansa iha Lei Enkuadramentu Orsament\u00e1l no Jestaun Finanseira No.2\/2022 no Lei Tribut\u00e1ria No.8\/2008.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Maske nune\u2019e, La\u2019o Hamutuk hanoin katak, diskusaun importante hirak ne\u2019e presiza atu loke oportunidade ba p\u00fabliku atu hato\u2019o direta sira nia hanoin ne\u2019eb\u00e9 bele ajuda iha prosesu diskusaun hodi tetu ho prudente liu no kuidadu antes halo desizaun.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Liuhusi komunikadu&nbsp; imprensa ne\u2019ebe Neon Metin asesu , iha loron 18 Augustu tuir La\u2019o Hamutuk katak iha proposta Orsamentu Retifikativu 2023 mak \u00faniku liu, tanba governu konsege halo redusaun 13% ka biliaun $1.81 kompara ho OJE orijin\u00e1l ba 2023 total $2,106 biliaun, maib\u00e9, redusaun ida ne\u2019e nafatin hatudu d\u00favida boot ba kapasidade ezekusaun ba tempu badak, tanba ezekusaun atu\u00e1l foin atinje de\u2019it 32% iha 2023, tanba tuir kriteria no Lei Orsamentu Estadu presiza ezekuta hotu iha tinan ikus Dezembru nian 100%<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">La\u2019o Hamutuk hakarak hato\u2019o apresiasaun ba inisiativa balu ne\u2019eb\u00e9 Governu propoin atu halo alterasaun ba Lei Enkuadramentu Orsament\u00e1l no Jestaun Finanseira No. 2\/2022 no Lei Tribut\u00e1ria No.8\/2008. Mezmu nune\u2019e, oportunidade ne\u2019eb\u00e9 Parlamentu iha, la nato\u2019on atu deskute ho klean ba alterasaun Lei importante sira ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong> Transparensia, Akuntabilidade no Partisipasaun?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Aleinde ne\u2019e, La\u2019o Hamutuk m\u00f3s preokupa kona ba komitmentu husi Governu Da-IX kona ba Transpar\u00e9nsia, Akuntabilidade no Partisipasaun P\u00fabliku. Tanba Iha Lei enkuadramentu orsament\u00e1l atu\u00e1l, permite oportunidade partisipasaun p\u00fabliku inklui m\u00e9dia no Sosiedade siv\u00edl atu oferese kontribuisaun anal\u00edtiku, durante diskusaun sira iha Jornada Planeamentu ba Opsaun Prinsip\u00e1l \u2013 Lei Grande Opsaun, maib\u00e9 proposta ba alterasaun ida ne\u2019e, sei hamenus liu tan oportunidade atu Governante no distintu deputadu\/a sira hetan perspetiva diferente antes deside proposta Pol\u00edtiku sira.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hanesan sosiedade sivil, La\u2019o Hamutuk katak Parlamentu Nasion\u00e1l labele kontinua prosesu sira iha pasadu ne\u2019eb\u00e9 limita partisipasaun p\u00fabliku. Mezmu mudansa ba Lei sira ne\u2019e importante, maib\u00e9 La\u2019o Hamutuk husu atu la mai ho kar\u00e1kter urj\u00e9nsia atu diskute ho kle\u2019an no detallu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha proposta alterasaun ba Lei sira nota katak iha melloramentu balu, hanesan iha Artigu 68 ne\u2019eb\u00e9 reforsa tan Kontrolu ne\u2019eb\u00e9 rigorozu liu no hat\u00fan esepsaun ba sistema duodesimal, ne\u2019eb\u00e9 dau-daun ne\u2019e inklui m\u00f3s transfer\u00e9nsia husi Fundu Petrol\u00edferu no Artigu 95 kona ba rekerimentu ba informasaun espes\u00edfiku liu ho proposta OJE Retifikativu, no ida ne\u2019e konsidera di\u2019ak tebes no presiza mant\u00e9n no seluk ne\u2019eb\u00e9 hatuur obrigasaun atu husi parte Governu fornese informasaun espes\u00edfiku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Maske nune\u2019e, iha m\u00f3s preukupasaun seluk husi La\u2019o Hamutuk ne\u2019eb\u00e9 hanoin katak kuaze pri\u00f3r mak hanesan Artigu 47 kona ba elimina Lei GOP (no aumenta informasaun kona-ba Planu Investimentu Estrat\u00e9jiku Anu\u00e1l ho Orsamentu iha Outubru). Ida ne\u2019e taka oportunidade ba diskusaun iha p\u00fabliku no Parlamentu Nasional kona-ba prioridade no programa sira, ne&#8217;eb\u00e9 bele ajuda Governu atu prepara proposta OJE no artigu rua seluk ne\u2019eb\u00e9 kuaze la real\u00edstiku ba tempu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Reseita ba Orsamentu Retifikativu ida ne\u2019e, ilustra dala ida tan dominasaun fundu petrol\u00edferu iha Orsamentu Estadu kada tinan too agora, ne\u2019eb\u00e9 hatudu nasaun Timor-Leste besik tama ona ba rai-naruk fiskal.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">La\u2019o Hamutuk hanoin katak Governu tenke kuidadu liu propoin sira nia programa atu la nafatin kontinua ba programa hirak ne\u2019eb\u00e9 too ohin loron seidauk iha klareza kona ba benef\u00edsiu real\u00edstiku liu ba povu, hanesan projetu Tasi Mane ho nia komponente tomak. Ami sujere atu haree no re-avalia fali ba infrastrutura hirak ne\u2019eb\u00e9 harii ona hanesan Auto-estrada, aeroportu no seluk tan.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Balansu atu\u00e1l Fundu Petrol\u00edferu biliaun $18, tenke sai oportunidade atu harii pol\u00edtika no sistema ekonomia ida diversifikadu, renovavel no sustent\u00e1vel ba atinje interese tempu naruk Povu Timor nian.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jer\u00e1lmente La\u2019o Hamutuk apresia prins\u00edpiu tributaria kona-ba sira ne\u2019eb\u00e9 iha rendimentu boot liu tenke kontribui barak liu. Realidade, taxa seletivu ne\u2019eb\u00e9 uluk aplika ona, lad\u00fan iha implikasaun ba Povu ki\u2019ik maib\u00e9 Governu esforsu atu rekolla reseita husi ema ho kbiit ekon\u00f3miku boot.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nune\u2019e La\u2019o Hamutuk hanoin katak, liu husi alterasaun Lei Tributaria ne\u2019e la implika ba povu vulneravel inklui m\u00f3s estadu iha prosesu rekolla reseita no sujere atu Parlamentu Nasion\u00e1l orienta Banku Central Timor-Leste \u2013 BCTL hodi halo pol\u00edtika monetaria no m\u00f3s Minist\u00e9riu Finansa hodi aplika ona Impostu Val\u00f3r Akresentadu &#8211; IVA\/VAT ba produtu sira ne\u2019eb\u00e9 la tama ba kategoria nesesidade b\u00e1zika. Iha tempu hanesan, Governu tenke s\u00e9riu iha investimentu dom\u00e9stiku ba set\u00f3r agrikultura hodi subtitui depend\u00e9nsia ba produtu importadu. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">La\u2019o Hamutuk apresia ba Governu ne\u2019eb\u00e9 hamenus montante despeza husi empr\u00e9stimu husi tokon $74 ba tokon $35 iha tinan 2023. Espera Governu konsidera situasaun ekon\u00f3miku no realidade kona ba rezerva mina no gas iha Bayu-Undan ne\u2019eb\u00e9 sei remata iha tinan 2023, indika ona katak estadu presiza evita no iha konsist\u00e9nsia atu red\u00fas f\u00f3 todan ba futuru tuir mai liu husi emprest\u00edmu. Nune\u2019e ita labele kontinua atu tetu Timor-Leste nia kapasidade atu selu fali deve bazeia ba PIB no reseita ohin loron nian, tanba bainhira Fundu Petrol\u00edferu mamuk, sasukat ne\u2019eb\u00e9 governu no aj\u00e9nsia internasion\u00e1l uza atu hatene risku husi deve sira sei la relevante.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ami espera Governu kontinua hamenus no halakon empr\u00e9stimu ba projetu sira ne\u2019eb\u00e9 uza osan p\u00fabliku no la f\u00f3 implikasaun direta ba povu hodi sakrifika fali set\u00f3r esensi\u00e1l.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nune\u2019e Lao Hamutuk rekomenda ba governu presiza fahe informasaun no labele limita partisipasaun p\u00fabliku atu partisipa iha diskusaun proposta retifikativu OJE 2023 ida ne\u2019e. Nune\u2019e, ami rekomenda atu Parlamentu Nasion\u00e1l ezije ba Governu hodi mant\u00e9n transpar\u00e9nsia \u2013 disponibilidade informasaun iha sistema online atu enkoraja partisipasaun ativu sidadaun sira nian.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Governu presiza fornese provizaun estimativa ba kada proposta OJE hodi PN no p\u00fabliku bele konsidera no avalia proposta alokasaun bazeia ba kustu tomak ba kapit\u00e1l, operasaun no manutensaun sira. <strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">La\u2019o Hamutuk husu ba Deputadu\/a sira atu ezije Governu atu la bele ignora situasaun grave rai naruk fisk\u00e1l, no foti asaun apropriadu liu husi investimentu ba set\u00f3r agrikultura, manufatura no turismu hodi asegura katak nasaun ne\u2019e iha duni alternativu no kore duni nia dependensia ba FP. <strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">No Parlamentu Nasion\u00e1l presiza hadi\u2019ak prosesu audi\u00e9nsia \u201cp\u00fabliku\u201d ka mekanizmu seluk atu simu informasaun no analiza husi sosiedade siv\u00edl no povu. <strong><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportajen Zevonia Vieira La\u2019o Hamutuk hetan biban husi Komisaun C, Parlamentu Nasion\u00e1l atu submete pareser kona ba sira nia perspetiva iha Orsamentu Estadu 2023 Retifikativu no intensaun ba mudansa iha Lei Enkuadramentu Orsament\u00e1l no Jestaun Finanseira No.2\/2022 no Lei Tribut\u00e1ria No.8\/2008. Maske nune\u2019e, La\u2019o Hamutuk hanoin katak, diskusaun importante hirak ne\u2019e presiza atu loke oportunidade [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":16952,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[63],"tags":[],"class_list":["post-16951","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-notisia"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16951","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16951"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16951\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16953,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16951\/revisions\/16953"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16952"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16951"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16951"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16951"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}