{"id":16954,"date":"2023-08-18T12:22:46","date_gmt":"2023-08-18T03:22:46","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=16954"},"modified":"2023-08-18T12:22:47","modified_gmt":"2023-08-18T03:22:47","slug":"tamba-sa-governu-seidauk-implementa-poder-lokal-iha-munisipiu-hotu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2023\/08\/18\/tamba-sa-governu-seidauk-implementa-poder-lokal-iha-munisipiu-hotu\/","title":{"rendered":"Tamba Sa Governu Seidauk Implementa Poder Lokal Iha Munisipiu Hotu?"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>Hakerek nain Moises Vicente<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Artigo ida ne\u2019e atu kontinua f\u00f3 hanoin ba iha IX Governu Konstitusional ne\u2019eb\u00e9 lideradu husi Primeiru Ministru (PM), Jos\u00e9 Alexandre Kay Rala Xanana Gusm\u00e3o ho nia membru Governu oinsa mak atu implementa lalais pol\u00edtika hodi implementasaun ba iha poder lokal kada munisipiu hotu iha territoriu nasional?. Iha Rep\u00fablica Democr\u00e1tica de Timor-Leste (RDTL) nasaun ki\u2019ik, ne\u2019eb\u00e9 hetan nia restaurasaun da independensia loron 20 fulan Maiu tinan 2002 liub\u00e1. Tinan rua nulu (20) liu ona Timor-Leste hetan nia independensia, ita mos iha rekursu humanus sufisiente barak ona, atu implementa pol\u00edtika ida ne\u2019e iha kada munisipiu hotu ba iha poder lokal ne\u2019e iha ita nia pa\u00eds ida ne\u2019e. Iha ne\u2019eb\u00e9 wainhira iha tempu IV no V Governu Konsitusional lidera husi Maun Xanana Gusm\u00e3o, hanesan Primeiru Minsitru (PM) iha momentu ne\u2019eb\u00e1 koalia bebeik ona, ate kontinua halo konsultasaun pol\u00edtika dezesentralisaun no poder lokal iha munisipiu hotu, maib\u00e9 seidauk implementa hotu ho lolos to\u2019o agora.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha baze legal tuir Kontituisaun da Rep\u00fablika Demokratika Timor-Leste, Artigu 72 pod\u00e9r lokal alinea hateten katak 1. Pesoa koletiva ho territ\u00f3riu ne\u2019eb\u00e9 iha \u00f3rgaun reprezentativu atu organiza sidadaun nia partisipasaun hodi buka solusaun ba nia komunidade problema rasik no promove dezenvolvimentu lok\u00e1l, sem prejuizu ba Estadu nia partisipasaun, maka konstitui pod\u00e9r lok\u00e1l. 2. Lei maka define pod\u00e9r lok\u00e1l nia organizasaun, kompet\u00e9nsia no funsionamentu no nia \u00f3rgaun nia kompozisaun.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ligasaun ho Artigu 72 koalia kona-b\u00e1 poder lokal, tuir lolos kada munisipiu hotu iha territoriu nasional bele implementa ona poder lokal ne\u2019e. Ita hare munisipiu balu implementa ona, maib\u00e9 seidauk implementa kompletu hotu, buat hotu sei kontinua hein husi Governu Sentral ka Nasional. Ida ne\u2019e susar tebes, tamba oinsa mak munisipiu ida atu halao nia jestaun mesak sein hein husi Governu Sentral ka Nasional nian.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha parte seluk, IX Governu Konstitusional hakarak muda fali RAEOA hakarak muda fali, kontrola liu husi Governu Sentral, ida ne\u2019e viola ona ita nia Konstituisaun RDTL ne\u2019e rasik, iha ne\u2019eb\u00e9 Artigu 5 koalia kona-b\u00e1 Dezentralizasaun alinea 1. Iha nia organizasaun territori\u00e1l Estadu respeita prins\u00edpiu desentralizasaun ba administrasaun p\u00fablika. 2. Lei sei define no fiksa eskalaun territori\u00e1l ida-idak nia karakter\u00edstika no kompet\u00e9nsia administrativa ne\u2019eb\u00e9 eskalaun territori\u00e1l ida-idak nia \u00f3rgaun 3. Oe-Cusse Ambeno no Ata\u00faro sei iha tratamentu administrativu no ekon\u00f3miku espesi\u00e1l.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hau f\u00f3 exemplu tempu uluk tinan 2002 liub\u00e1, iha tempu ne\u2019eb\u00e1 I Governu Konstitusional lideradu husi Mari Alkatiri, momentu ne\u2019eb\u00e1 mos Eis-Administrador Munis\u00edpiu Bobonaro, Sr. Jo\u00e3o Vicente (<em>matebian<\/em>) ninia pol\u00edtika ida oinsa bele servisu hamutuk ho Governador Nusa Tenggara Timur (NTT) liu husi Administrador Belu-Atambua halo akordu MoU loke merkadu livre entre frontreira Terrestre Indonesia ho Timor-Leste nian. Hodi nune\u2019e ita nia komunidade evita halo tranzaksaun ilegal iha frontreira terrestre ne\u2019eb\u00e1. Bele mos kontinua loke merkadu livre iha fronteira Covalima, Oecusse nomos illa ki\u2019ik sira hanesan Ata\u00faro ho komuniade illa Liran (Indonesia nian). Nune\u2019e muda kontrola fasil husi ita nia seguransa Pol\u00edsia Nasional Timor-Leste (PNTL) nian liu husi Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF), Unidade Pol\u00edsia Maritima (UPM) bele mos hamutuk ho forsa armada F-FDTL ne\u2019eb\u00e9 halo destaka iha fronteira terrestre no maritima. Bazeia ba konstitusaun da RDTL Artigu 138 organizasaun ekon\u00f3mika, Timor-Leste nia organizasaun ekon\u00f3mika hatuur iha forma komunit\u00e1ria ho liberdade ba inisiativa no jestaun emprezari\u00e1l nia konjugasaun no iha set\u00f3r p\u00fabliku, set\u00f3r privadu no set\u00f3r kooperativu no sosi\u00e1l nia propriedade ba meiu de-produsaun sira nia koezist\u00e9nsia.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ikus liu, nia konkluzaun badak katak ita nia nasaun Rep\u00fablika Demokratika Timor-Leste (RDTL) ida ne\u2019e ukun-an kleur ona tinan 20 nia laran, ita labele taka-an demais ho nasaun sira seluk. Sa tan Timor-Leste besik ona tama membru ASEAN iha tinan 2025 sai lolos ona Timor-Leste ba membru ASEAN nian. No ita nia poder lokal ka desentralizasaun ne\u2019e mos implementa dadaun ona iha territoriu nasional, Timor-Leste rekursu umanus ne\u2019e sufiente barak hela. So que ita rasik la fiar-an, oinsa mak atu halo jestaun no implementa pol\u00edtika hirak ne\u2019e iha ita nia munisipiu sira ne\u2019e rasik. Espera katak pol\u00edtika IX Governu nia tinan hirak mai tan ne\u2019e bele ona implementa dadaun ona.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Se Governu Sentral kontinua nonok deit, dezempregu kontinua aumenta bebeik, tamba iha munisipiu sira balu kampu servisu laiha, joventude barak balu tuir deit mak treinu Grupu Arte Marsiais (GAM), tamba governu la kria kondisaun diak hanesan servisu ba Agrikultura maib\u00e9 Irigasaun sira iha, maib\u00e9 Governu la hadia, hein deit udan ben, maib\u00e9 udan ben mos ladun diak. Dala ruma joventude sira <em>stress<\/em> no joventude-katuas balu sira kontinua buka servisu iha ema nia nasaun seluk, Australia, Korea do Sul, Inglaterra, Irlandia, Jerman, Pol\u00e1ndia, Dubai, Malaysia, no nasaun sira seluk-seluk tan.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>*(Artigo ida ne\u2019e la representa institusaun ne\u2019eb\u00e9 hakerek na\u2019in haknar ba, maib\u00e9 idea no argumentu sira ne\u2019eb\u00e9 lekar iha artigu ne\u2019e nudar opini\u00e3o peso\u00e1l. Iha sujestaun ruma bele haruka iha e-mail: <a href=\"mailto:moisesvicente59@yahoo.com\">moisesvicente59@yahoo.com<\/a> ou telefone +67077291406)<\/em><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek nain Moises Vicente Artigo ida ne\u2019e atu kontinua f\u00f3 hanoin ba iha IX Governu Konstitusional ne\u2019eb\u00e9 lideradu husi Primeiru Ministru (PM), Jos\u00e9 Alexandre Kay Rala Xanana Gusm\u00e3o ho nia membru Governu oinsa mak atu implementa lalais pol\u00edtika hodi implementasaun ba iha poder lokal kada munisipiu hotu iha territoriu nasional?. Iha Rep\u00fablica Democr\u00e1tica de Timor-Leste [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":13375,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-16954","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16954","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16954"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16954\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16955,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16954\/revisions\/16955"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13375"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16954"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16954"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16954"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}