{"id":18057,"date":"2024-02-19T16:37:36","date_gmt":"2024-02-19T07:37:36","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=18057"},"modified":"2024-02-19T16:37:38","modified_gmt":"2024-02-19T07:37:38","slug":"rai-naktuka-iha-fronteira-xanana-ami-prova-defende-povu-ba-oin-maske-indonesia-ses-husi-ita-nia-interpretasaun","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2024\/02\/19\/rai-naktuka-iha-fronteira-xanana-ami-prova-defende-povu-ba-oin-maske-indonesia-ses-husi-ita-nia-interpretasaun\/","title":{"rendered":"Rai Naktuka Iha Fronteira, Xanana: Ami Prova Defende Povu Ba Oin, Maske Indonesia Ses Husi Ita nia Interpretasaun"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Reportajen Agustinha Amaral<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Organizasaun rezist\u00e9nsia Dewan Solidaritas Mahasiswa, Pemuda dan Pelajar Timor-Timur (DSMPPTT) hala&#8217;o semin\u00e1riu nasion\u00e1l, hodi ko&#8217;alia konab\u00e1 disputa fronteira Terrestre iha Naktuka-Oecusse ho tema &#8220;Hametin Esp\u00edritu Nalisionalizmu iha Kontestu Konflitu Delimitisaun Fronteira entre Timor-Leste ho Indonesia&#8221; ho orad\u00f3r prinsipal Primeiru Ministru IX Governu, Xanana Gusm\u00e3o.<\/p>\n\n\n\n<p>Prezidente DSMPPTT, Jos\u00e9 da Costa Magno dehan ba kestaun disputa fronteira terrestre, nu&#8217;udar organizador sira iha ko\u00f1esimentu mak menus karik maib\u00e9 sira haree katak ida ne&#8217;e la&#8217;os kestaun pesoal no la&#8217;os grupu no partidu ida nian, ida ne&#8217;e kestaun nasional nian.<\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8220;Dewan sempre hamriik nafatin hodi promove esp\u00edritu nalisionalizmu atu nune&#8217;e ita bele komprende baliza fronteira entre Timor-Leste ho Indonesia, la&#8217;os projetu pesoal ida nian, projeitu estadu projetu de povu determina iha tempu ida ne&#8217;e.&#8221; Dehan<\/em> Prezidente DSMPPTT iha Salaun Lalini Larigutu, sesta, 16\/02.<\/p>\n\n\n\n<p>Nia dehan, aproveita avo sira luta na&#8217;in kuaze bainhira sira sei tuur hela, sira rezolve problema halo hotu atu nune&#8217;e ita labele husik hela traballu de kaza ida ne&#8217;e ba jerasaun foun ne&#8217;eb\u00e9 mak nia kompet\u00e9nsia la to&#8217;o hanesan avo sira luta na&#8217;in ne&#8217;ebe mak ohin loron sei moris hela.<\/p>\n\n\n\n<p>Nune&#8217;e Primeiru Ministru, Xanana Gusm\u00e3o iha semin\u00e1riu ne&#8217;e dehan, Indonesia sira soe hela kultura aat ida iha ita nia rai. Apresia tebes ist\u00f3ria ne&#8217;eb\u00e9 Dewan Solidaritas hatudu ona ba ita esp\u00edritu nasionalizmu sei la ses aan hosi esp\u00edritu patriolizmu, atu dehan de&#8217;it ba ita-boot sira hotu katak ita nia hino nasional dala ruma halo ita ko&#8217;alia hela de&#8217;it, ita la komprende liafuan sira ne&#8217;e.<\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8220;Ita la komprende sa\u00edda mak imperializmu, ita refere ba rai sira ne&#8217;eb\u00e9 riku teb-tebes buka hadau ema nia riku-soi, hanesan nasaun Australia sei iha funu laran ha&#8217;u lori hela radio ki&#8217;ik-oan ida, ha&#8217;u akompa\u00f1a Australia sira ho Indonesia iha ita-nia fronteira mar\u00edtima hodi fahe ita nia riku-soi balu ba Australia balu, ba Indonesia ho Mal\u00e1zia.&#8221;<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Tanba ida ne&#8217;e mak ita ko&#8217;alia konab\u00e1 fronteira mar\u00edtima, ita-boot sira hanoin katak foin mai lae, mai kedas iha funu ne&#8217;eb\u00e9 haree ema mate barak da-dauk, rai ida hanaran imperalizmu hanesan Australia liu ba asina tiha fronteira mar\u00edtima ho Indonesia hodi fahe ita-nia riku-soi, ne&#8217;e para ita komprende&nbsp; sa\u00edda mak imperalizmu, saida mak rai imperaliza sira halo ba rai kiak sira, ki&#8217;ik sira la hatene sa\u00edda mak imperalizmu ne&#8217;e.<\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8220;Liu husi peskiza ne&#8217;ebe mak halo konjunta la&#8217;os halo ba mai de&#8217;it lae, peskiza ida ne&#8217;e halo ho kuidadu teb-tebes, halo liu husi tasi, halo liu husi mota, halo husi to&#8217;os ho natar utiliza mos ho ekipamentu ida bolu drone, utiliza mos ho ekipamentus ne&#8217;eb\u00e9 ita iha la&#8217;os uza tuir ita nia hakarak lae, ekipamentus sira ne&#8217;ebe uja ne&#8217;e ami rona Timor-oan balu tuur iha ne&#8217;e sira nia matenek.&#8221; <\/em>Xanana dehan.<\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8220;Tenik sira ne&#8217;eb\u00e9 tuur iha ne&#8217;e, prova ona ba Indonesia katak sira atu ses husi buat sira ne&#8217;eb\u00e9 ita interpreta, la fasil, tan ida ne&#8217;e mezmu ke ami beik maib\u00e9 ami prova oins\u00e1 atu defende ita nia povu sira ba oin.&#8221; <\/em>Tenik Primeiru Ministru.<\/p>\n\n\n\n<p>Dewan organizasaun rezist\u00e9nsia ne&#8217;eb\u00e9 mak forma nia aan iha loron 8 Maiu, 1998, nia misaun prinsipal iha tempu ne&#8217;eb\u00e1 atu aproveita krizi international ne&#8217;eb\u00e9 mak akontese hodi promove auto-determinasaun ba ukun rasik-aan iha Timor-Leste, liu husi palku livre hale&#8217;u 13 munis\u00edpiu, ikus mai tama ba vota iha 30 de agostu hodi hetan rezultadu final katak Timor ukun-an, ne&#8217;e orgulho ida ne&#8217;eb\u00e9 dewan sira no povu Timor tau iha fuan.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportajen Agustinha Amaral Organizasaun rezist\u00e9nsia Dewan Solidaritas Mahasiswa, Pemuda dan Pelajar Timor-Timur (DSMPPTT) hala&#8217;o semin\u00e1riu nasion\u00e1l, hodi ko&#8217;alia konab\u00e1 disputa fronteira Terrestre iha Naktuka-Oecusse ho tema &#8220;Hametin Esp\u00edritu Nalisionalizmu iha Kontestu Konflitu Delimitisaun Fronteira entre Timor-Leste ho Indonesia&#8221; ho orad\u00f3r prinsipal Primeiru Ministru IX Governu, Xanana Gusm\u00e3o. Prezidente DSMPPTT, Jos\u00e9 da Costa Magno dehan ba [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":18058,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[63],"tags":[],"class_list":["post-18057","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-notisia"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18057","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=18057"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18057\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18059,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18057\/revisions\/18059"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/18058"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=18057"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=18057"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=18057"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}