{"id":18151,"date":"2024-03-06T16:58:32","date_gmt":"2024-03-06T07:58:32","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=18151"},"modified":"2024-03-06T17:09:38","modified_gmt":"2024-03-06T08:09:38","slug":"nurima-orsamentu-ba-area-juventude-tinan-2024-kiik-liu-kompara-ho-gastus-viajen-ba-abu-dabi-liu-861-000","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2024\/03\/06\/nurima-orsamentu-ba-area-juventude-tinan-2024-kiik-liu-kompara-ho-gastus-viajen-ba-abu-dabi-liu-861-000\/","title":{"rendered":"Nurima: Orsamentu Ba Area Juventude Tinan 2024 Ki\u2019ik Liu, Kompara Ho Gastus Viajen Ba Abu -Dabi Liu $861.000"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Reportajen Zevonia Vieira <\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>\u201cOrsamentu ba area Juventude ba tinan 2024, iha Minist\u00e9riu Juventude Desportu, Arte no Kultura, aloka deit montante 431,000 dolar amerikanu ba tinan ida tomak. Orsamentu ida ne\u2019e ki\u2019ik liu do\u2019ok kompara ho orsamentu ne\u2019eb\u00e9 gasta iha viajen loron tolu ho delagasaun 121 pessoas ba Abu-Dabi ho valor liu $861.000 dolar amerikanu\u201d. <\/em>Deputada Nurima<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Problema dezempregu sai preokupasaun nasional, tuir sensus populasaun 2022, hatudu katak populasaun ho idade menus husi 35 anos reprezenta 74%, signifika populasaun Timor-Leste agora maioria joven no labarik.<\/p>\n\n\n\n<p>Liuhusi komunidade imprensa ne\u2019ebe Neon Metin asesu husi bankada FRETILIN, Deputada Nurima Ribeiro Alkatiri deklara katak problema 74% ne\u2019ebe maioria joven ho labarik, ne\u2019e sai responsabilidade estadu nian, atu iha pol\u00edtika no programa investimentu sira ne\u2019eb\u00e9 tau joven nu\u2019udar sentru no autor iha prosesu dezenvolvimentu.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cIta nian joven sira multitalentozu, iha entuziasmu no ambisaun no hakarak iha mudansa ba sira nian an, ba komunidade no nasaun. Infelismente, ohin loron ita la hare programa no medidas konkreta husi Governu atu kria espasu no oportunidade hodi dezenvolve sira nian potensialidade no kapasidade, no halo joven sira asiste prosesu dezenvolvimentu husi do\u2019ok deit\u201d, <\/em>dehan Nurima<\/p>\n\n\n\n<p>Nia realsa katak programa IX Governu hateten katak tau prioridade ba joven sira liu husi implementa Planu Asaun Nasional ba juventude, planu ne\u2019e rasik aprova ona iha VIII Governu, hodi hatuur joven sira nian interese hanesan sentru ba atuasaun governu nian, liu husi li\u00f1a minist\u00e9riu sira. Maibe, realidade mak agora laiha alokasaun orsamentu ba implementasaun planu ne\u2019e rasik.<\/p>\n\n\n\n<p>Orsamentu ba area Juventude ba tinan 2024, iha Minist\u00e9riu Juventude Desportu, Arte no Kultura, aloka deit montante 431,000 dolar amerikanu ba tinan ida tomak. Orsamentu ida ne\u2019e ki\u2019ik liu do\u2019ok kompara ho orsamentu ne\u2019eb\u00e9 gasta iha viajen loron tolu ho delagasaun 121 pessoas ba Abu-Dabi ho valor liu $861.000 dolar amerikanu, hodi partisipa reuniaun Ministerial Organizasaun Mundial Komersiu nian ne\u2019ebe simu Timor-Leste sai membru foun.<\/p>\n\n\n\n<p>Nune\u2019e Deputada ne\u2019e dehan ho orsamentu ki\u2019ik minist\u00e9riu nian, governu hamenus kedas orsamentu ba sentru juventude sira iha munisipiu hotu-hotu, no hapara apoiu finanseiru ba organizasaun juventude sira ne\u2019eb\u00e9 parseria ho Governu, no rezultadu maka sai hanesan barreira ba joven sira atu espresa sira nian kriatividade, talentu no kapasidade, ikus mai sira tenke hakoi sira nian pontensia no mehi sira ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir relatoriu survey forsa laboral tinan 2021, hatudu katak populasaun ho kategoria dezempregu hamutuk liu ema 12.000 (rihun sanulu resin rua) ka reprezenta 5,1%, katak sira ne\u2019eb\u00e9 buka empregu maibe laiha empregu. Feto sira ne\u2019eb\u00e9 dezempregu mak as liu ho persentajen 5,9%, kompara ho mane 4,6%. Ida ne\u2019eb\u00e9 sai preokupante liu tan mak joven sira ne\u2019eb\u00e9 ho idade 15 to\u2019o 25, hamutuk liu 92,000 pessoas ka reprezenta 30,5% ne\u2019eb\u00e9 halo buat ida entre eskola, servisu no formasaun ruma no kontinua feto ho persentajen bot 31.3% kompara ho mane 29.8%. N\u00fameru ida ne\u2019e preokupante tebes tanba joven sira barak la iha orentasaun klarau iha ita dezenvolvimentu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Loron Mundial Feto 8 Marsu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Relasiona ona loron mundial feto ne\u2019ebe monu iha loron 8 Marsu, nia dehan selebra vitoria sira ne\u2019ebe maluk feto sira konsege atinje ona, maibe nu\u2019udar mos loron atu ita reflete ba dezafiu sira ne\u2019ebe maluk Feto sira sei hasoru. Jovem feto ne\u2019ebe hasoru dezempregu no subemprego barak tebes persentajen bo\u2019ot liu kompara ho mane sira. Disparidade entre j\u00e9neru sira preokupante tebes, nune\u2019e Loron Internasional ba Feto, f\u00f3-hanoin ita katak presiza f\u00f3 kbiit, atensaun no prioridade ba feto sira, liu-liu tenki atua hodi reduz taxa dezempregu ne&#8217;eb\u00e9 aas tebes ba feto no ba joven feto sira.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cBainhira ita Selebra Loron ida ne\u2019e, ho diskursu oin-oin, no buka atu hatais didiak, ita labele haluha mos katak maluk feto no Joven feto sira iha Timor-Leste sei sobrekarga tanba dezigualdade j\u00e9neru hasoru diskriminasaun iha merkadu traballu, asesu limitadu ba oportunidade dezenvolvimentu abilidade, feto asume todan bo\u2019ot liu no la proporsional ba responsabilidade dom\u00e9stika. Fator sira ne\u2019e limita mos potensial ekonomiku ba jovem feto sira, mantem siklu kiak, halo susar liu tan atu hetan emprego diak no dignu\u201d, <\/em>dehan Nurima<\/p>\n\n\n\n<p>Kompromisu pol\u00edtika partidu CNRT nian iha kampan\u00e3 no mos programa IX Governu nian kompromete atu kria empregu ba joven sira hanesan prioridade numeru ida. Iha aprezentasaun OGE 2024, Primeiru Ministru, Xanana Gusmao realsa nafatin katak orsamentu tinan ne\u2019e, hanesan motor aranka atu dudu kresimentu no kriasaun empregu ho tarjetu 50.000 empregu durante mandatu.<\/p>\n\n\n\n<p>Governu sira gasta mais de 16 bilioes dolares americanos durante tinan sanulu resin ba kotuk, maibe jovem sira enfrenta nafatin realidade dura ida ne\u2019e, no ita labele hein situasaun sira ne\u2019e sai diak bainhira la hahu ho s\u00e9riu iha tempu agora. Se ita la tau atensaun ho urjente, no la hahu investimentu ne\u2019ebe istimula kriasaun empregu iha ita nian rain, problema ida ne\u2019e bele sai duplu no triplu iha tinan lima ka sanulu oin mai.<\/p>\n\n\n\n<p>Nurima konklui katk Maluk sira, laos tempu atu hatudu liman ba malu, maibe tempu ba sira ne\u2019eb\u00e9 ukun atu kumpri promesa, realiza programa, implementa orsamentu no hatudu rezultadu. Ida ne\u2019e mak joven sira hein hela husi Governu atu rezolve sira nian problema.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportajen Zevonia Vieira \u201cOrsamentu ba area Juventude ba tinan 2024, iha Minist\u00e9riu Juventude Desportu, Arte no Kultura, aloka deit montante 431,000 dolar amerikanu ba tinan ida tomak. Orsamentu ida ne\u2019e ki\u2019ik liu do\u2019ok kompara ho orsamentu ne\u2019eb\u00e9 gasta iha viajen loron tolu ho delagasaun 121 pessoas ba Abu-Dabi ho valor liu $861.000 dolar amerikanu\u201d. Deputada [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":18157,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[63],"tags":[],"class_list":["post-18151","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-notisia"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18151","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=18151"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18151\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18154,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18151\/revisions\/18154"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/18157"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=18151"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=18151"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=18151"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}