{"id":18363,"date":"2024-04-15T15:32:41","date_gmt":"2024-04-15T06:32:41","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=18363"},"modified":"2024-04-15T15:32:43","modified_gmt":"2024-04-15T06:32:43","slug":"presiza-jornalista-no-editor-neebe-sensivel-ba-asuntu-vbj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2024\/04\/15\/presiza-jornalista-no-editor-neebe-sensivel-ba-asuntu-vbj\/","title":{"rendered":"Presiza Jornalista no Edit\u00f3r Ne\u2019eb\u00e9 Sensivel ba Asuntu VBJ"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Hakerek nain Alberico da Costa Junior<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>T\u00edtulu not\u00edsia sira kona-ba kazu viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru (VBJ) &nbsp;iha tinan kotuk no tinan hirak liu ba mak f<strong>een bibi ain, laen hanorin ho pankada. Buka gostu, feto balu soe bebe.<\/strong><strong>Tata hasan, feen lori laen ba tribun\u00e1l. <\/strong>Enkuantu t\u00edtulu not\u00edsia iha in\u00edsiu 2024mak<strong> <a>dignidade feto aas, feto la bele sai lanu-ten<\/a>.<\/strong> <a><strong>Tein Sasoro Feen Hasan Bubu<\/strong><\/a><strong>. Feto bele sai vitima no sai aut\u00f3r krime<\/strong>. Narrativa hirak ne\u2019e nu\u2019udar t\u00edtulu notisia husi m\u00eddia nasion\u00e1l balu kona-ba viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru iha railaran. T\u00edtulu notisia hirak ne\u2019e hatudu katak jornalista no m\u00eddia iha iha pa\u00eds ne\u2019e seidauk sensivel, no tendensiozu <em>bias<\/em> iha publikasaun notisia liga ho kazu viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru. Pelumenus iha razaun tolu tans\u00e1 kobertura no publikasaun notisia kan\u00e1l m\u00eddia no jornalista sira nian seidauk sensivel j\u00e9neru? Prim\u00e9iru razaun tanba jornalista no m\u00eddia la kumpri no ignora K\u00f3digu \u00c9tika Jornal\u00edstiku no prins\u00edpiu sira jornalizmu nian. Segundu tanb\u00e1 jornalista no edit\u00f3r sira seidauk iha ko\u00f1esimentu di\u2019ak kona-ba asuntu j\u00e9neru liga ho viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru ne\u2019e rasik. Terseiru tanba m\u00eddia nu\u2019udar m\u00f3s instituisaun ekon\u00f3mika tenke sujeta ba merkadu nia interese. Iha kestaun ne\u2019e m\u00eddia dalabarak tuir deit kompa\u00f1a sira ne\u2019eb\u00e9 tau publisidade (iklan) nia hakarak tanba interese ekon\u00f3mika.<\/p>\n\n\n\n<p>Ho razaun ida-ne\u2019e, m\u00eddia uza feto no labarik feto sira sai objetu ba kompa\u00f1a industri\u00e1l sira nia publisidade. Ezemplu, pubisidade iha kan\u00e1l m\u00eddia sira mak tenke ho feto bonita no feto seksi, entau esklui feto sira ho oin baibain ka feto sira ne\u2019eb\u00e9 la seksi. Nunee m\u00f3s iha diskusaun balu kona-ba asuntu j\u00e9neru iha tinan hirak-liu ba, kolega jornalista balu hateten, m\u00eddia tenke halo notisia ho t\u00edtulu sensasion\u00e1l tanba kestaun komersi\u00e1l (bisnis). Notisia ho t\u00edtulu sensasion\u00e1l bele deit, maib\u00e9 ba asuntu pol\u00edtika, desportu no seluk-tan, la\u2019\u00f3s ba asuntu VBJ, hanesan viol\u00e9nsia dom\u00e9stika, estupru, insestu no viol\u00e9nsia seksu\u00e1l tanba viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru la\u2019\u00f3s buat komik, maib\u00e9 nu\u2019udar kazu krime no violasaun direitu umanu ne\u2019eb\u00e9 lori konseku\u00e9nsia maka\u2019as ba sobrevivente ida nia moris umana. Entau, jornalista no m\u00eddia mak tenke sai defens\u00f3r hodi halo advokasia ba p\u00fabliku atu halo mudansa pozitivu iha sosiadade. Ezemplu not\u00edsia hot t\u00edtulu <strong>Tein Sasoro Feen Hasan Bubu, <\/strong>t\u00edtulu not\u00edsia ida-ne\u2019e halo jusitifikasaun katak kazu VBJ ne\u2019e buat babain ida no ema bele halo bainhira deit no konsidera hanesan divertimentu ka buat komik ida no la konsidera hanesan kazu krime no violasaun direitu umanu. Enkuantu not\u00edsa ho t\u00edtulu <strong>dignidade feto aas, feto la bele sai lanu-ten, <\/strong>t\u00edtulu not\u00edsia ne\u2019e la\u2019\u00f3s deit bias gender, maib\u00e9 refere m\u00f3s ba mitu ka mitos tanba iha sosidade Timor ne\u2019e ema hotu-hotu iha dignidade, ema hotu-hotu hemu tua, tantu feto ka mane. Bainhira ema ruma hemu tua barak no liu tiha kuantidade norm\u00e1l sertamente nian tenke lanu. Afin\u00e1l buat ida konstrusaun sosi\u00e1l ne\u2019eb\u00e9 liga ho sistema patriarkia forma ona ema nia <em>mindset<\/em> hodi obriga feto sira tenke halo buat di\u2019ak deit, kuandu feto ruma mak fuma, hemu tua, iha tatoo no karik la\u2019o iha tempu kalan sertamente julgamentu mai kedas ona sein konsiderasaun (tanpa pertimbangan).<\/p>\n\n\n\n<p>Relasiona ho \u00e9tika jornalizmu, K\u00f3digu \u00c9tika Jornal\u00edstika Timor-Leste nian Pontu 5 hateten klaramente katak jornalista no m\u00eddia tenke salvaguarda prezunsaun inos\u00e9nsia arguidu iha prosesu tribun\u00e1l nia laran to\u2019o hetan desizaun fin\u00e1l hosi tribun\u00e1l no respeita vitima krime no nia familia sira nia identidade, ho kuidadu espesi\u00e1l atu husik nu\u2019udar anonimatu ba vitima krimi seksu\u00e1l no labarik sira nebe sai arguidu. Maib\u00e9, realidade iha kobertura no publikasaun notisia barak kona-ba kazu estupru (permerkosaan) no viol\u00e9nsia seksu\u00e1l hasoru feto no labarik feto, sobrevivente ka vitima nia identidade hanesan imajen no naran sei nafatin nakloke no sai konsumu p\u00fabliku. Iha kontestu kobertura no publikasaun notisia kona-ba kazu estupru, insestu, viol\u00e9nsia seksu\u00e1l no asaltu seksu\u00e1l, kan\u00e1l m\u00eddia sira la produs no publika notisia sira ne\u2019eb\u00e9 interese ba p\u00fabliku, maib\u00e9 hakerek no publika notisia sira ne\u2019eb\u00e9 intersante ba publiku. Notisia ne\u2019eb\u00e9 interese no intersante ba p\u00fabliku buat rua ne\u2019eb\u00e9 la hanesan. Ezemplu, ida mak notisia ho t\u00edtulu Feen Bibi Ain, Laen Hanorin ho Pankada\u201d. T\u00edtulu notisia ne\u2019e konsidera intersante ba p\u00fabliku tanba sensasion\u00e1l. Iha m\u00f3s notisia balu mak vulgariza no sensualiza kazu estrupru no viol\u00e9nsia sesksu\u00e1l ho liafuan sira ne\u2019eb\u00e9 la sensivel ba sobrevivente ka vitima sira. Ezemplu, ami halo ho hamrik deit. Nia hatama nia penis. sira hatama liman ba ha\u2019u nia oin lulik, ha\u2019u sente moras loos.\u201d Narrativa sira ne\u2019e nu\u2019udar parte husi deklarasaun sira mosu iha julgamentu tribun\u00e1l nian ne\u2019eb\u00e9 legalmente laiha problema tanba konsidera nu\u2019udar faktu judisi\u00e1l, maib\u00e9 kestaun \u00e9tika jornal\u00edstika jornalista no m\u00eddia labele hato\u2019o buat hotu-hotu iha notisia laran, liuliu prosesu oinsa estupru no viol\u00e9nsia seksu\u00e1l ne\u2019e akontese.<\/p>\n\n\n\n<p>Notisia ne\u2019eb\u00e9 interese ba p\u00fabliku mak notisia ne\u2019eb\u00e9 hakerek no publika atu ajuda hamenus sobrevivente ka vitima viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru ninia sofrimentu nom\u00f3s ajuda p\u00fabliku atu halo mudansa pozitivu. Enkuantu, notisia ne\u2019eb\u00e9 intersante ba p\u00fabliku mak notisia sira ne\u2019eb\u00e9 ho t\u00edtulu no konte\u00fadu sensasion\u00e1l hanesan temi iha pafaragrafu dahauluk testu ne\u2019e ho intensaun atu atrai deit le\u2019e-na\u2019in sira. Presizamente, reportajen ka notisia kona-ba viol\u00e9nsia ba j\u00e9neru tenke justu no bal\u00e1nsu (fair and balance), pur ezemplu kazu soe bebe, jornalista tenke hili fonte ne\u2019eb\u00e9 loos, labele ho fonte ne\u2019eb\u00e9 mai atu julga no trata aat sobrevivente ka vitima, maib\u00e9 ema ne\u2019eb\u00e9 mak iha ko\u00f1esimentu di\u2019ak kona-ba kazu viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru atu f\u00f3 ninia prespetiva tans\u00e1 kazu ne\u2019e mosu haree husi aspetu oioin, ezemplu NGO sira ne\u2019eb\u00e9 durante ne\u2019e halo advokasia ba kazu sira hanesan ne\u2019e. Aleinde ida-ne\u2019e, bele m\u00f3s ho m\u00e9diku ka psikiater sira atu f\u00f3 m\u00f3s sira nia prespetiva haree husi aspetu sa\u00fade no fisilokojika nian. Importante mak fonte ne\u2019e, la\u2019\u00f3s ema ne\u2019eb\u00e9 atu mai ko\u2019alia kona-ba mor\u00e1l no verdade Maromak nian liga ho kazu ne\u2019eb\u00e9 akontese.<\/p>\n\n\n\n<p>Notisia ida konsidera justu no bal\u00e1nsu, la\u2019\u00f3s deit aprezenta fonte diferente, maib\u00e9 m\u00f3s aprezenta no esplika situasaun hotu-hotu. Ezemplu, desizaun tribuan\u00e1l Distrit\u00e1l Oecusse nian kona-ba sentesa tinan 12 ba Kondenadu Richard Dashbach. Banhira Jornalista no m\u00eddia aprezenta labarik balu iha Topo Honis ninia lamentasaun ba desizaun tribun\u00e1l nian ne\u2019eb\u00e9 tuir sira la justu. Entau, jornalista no m\u00eddia m\u00f3s tenke aprezenta situasaun labarik vitima seluk ne\u2019eb\u00e9 karik tuir sira, desizaun tribun\u00e1l refere ladun todan hanesan ho sofrimentu ne\u2019eb\u00e9 sira lori iha sira nia moris tomak. Iha situasaun rua ne\u2019eb\u00e9 jornalista no m\u00eddia tenke onestemente hato\u2019o ba p\u00fabliku iha kontestu ne\u2019e, se lae notisia ne\u2019e seidauk bele konsidera justu no bal\u00e1nsu tuir faktu no verasidade jornalizmu nian. Tanba notisia ne\u2019eb\u00e9 la justu no la bal\u00e1nsu bele konsidera hanesan notisia falsu (fake news) tanba aprezenta verasidade husi parte ida deit (kebenaran sepihak).<\/p>\n\n\n\n<p>Karik p\u00fabliku sei lembra bainhira RTTL E.P. (televizaun) publika kazu soe bebe iha Lahane, Dili iha Jullu 2019, TVTL aprezenta fonte \u00faniku iha ninia programa \u201cSete Miniutus\u201d, fonte ne\u2019e madre ida. Fonte iha tempu ne\u2019eb\u00e1 la ko\u2019alia kauza husi kazu ne\u2019e, maib\u00e9 nia ko\u2019alia barak-liu liga ho kestaun mor\u00e1l, entau koment\u00e1riu ne\u2019eb\u00e9 nia halo ne\u2019e barak-liu <em>bias gender<\/em> no estereotipu j\u00e9neru tanba f\u00f3 sala no julga mak feto no labarik feto sira. Program ne\u2019e m\u00f3s konsidera la justu no la bal\u00e1nsu tuir prins\u00edpu jornalizmu <em>cover both sides<\/em> no K\u00f3digu \u00c9tika Jornal\u00edstika, Pontu 6 tanba aprezenta fonte ida deit no opiniaun substansi\u00e1l sira ne\u2019eb\u00e9 fonte hato\u2019o la kobre kauza, natureza no kontestu kazu ne\u2019e rasik, maib\u00e9 halo akuzasaun barak-liu hasoru feto no labarik feto sira durante entrevista ne\u2019e la\u2019o. Prezidente Conselho de Imprensa (CI), Virgil\u00edo da Silva Guterres iha ninia introdusaun ba livru Matadalan Reportajen Viol\u00e9nsia Bazeia ba J\u00e9neru, hateten uza padraun mor\u00e1l kultura machista ne\u2019e influ\u00e9nsia m\u00f3s jornalista bainhira deside foku kobertura, define anglu notisia, eskolla fonte no elabora pergunta ba fonte sira, liuliu kona-ba kazu sira ne\u2019eb\u00e9 relasiona ho viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru no kazu diskriminasaun sosi\u00e1l sira seluk.<\/p>\n\n\n\n<p>Etikamente, notisia ruma kona-ba kazu estupru, insestu no violasaun seksu\u00e1l, jornalista no m\u00eddia tenke taka sobrevivente sira nia identidade hanesan imajen, labele temi sobrevivente nia naran (tau narak seluk, ezemplu Noi Costa, la\u2019\u00f3s nia naran loloos), labele temi hela-fatin, serbisu-fatin ka enderesu eskola nian. Nune\u00e9 m\u00f3s identidade familia nian, m\u00eddia no jornalista labele identifika familia iha noitisia laran tanba liuhusi identifikasaun familia nian, p\u00fabliku sei fasil atu hatene s\u00e9 mak sobrevivente ka vitima ne\u2019e. K\u00f3digu \u00c9tika Pontu 5 ne\u2019e m\u00f3s sai b\u00e1ze prinsip\u00e1l ba jornalista no m\u00eddia atu evita halo julgamentu (trial by the press) hasoru ema ka instituisaun ruma. Iha kontestu viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru, liuliu kona-ba kazu soe bebe iha tinan hirak nia laran, jornalista dalabarak julga feto no labarik feto sira hodi dehan, \u201cfeto soe bebe\u201d. Ida-ne\u2019e, konsidera nu\u2019udar akuzasaun sujetivu tanba lah\u00f3 rezultadu investigasaun ruma, jornalista ka m\u00eddia diretamentu akuza feto mak soe bebe. Modelu kobertura ne\u2019eb\u00e9 mai ho formatu notisia <em>straigth news<\/em>, difisil atu jornalista no m\u00eddia buka hatene kauza loloos husi kazu soe bebe ne\u2019e tanba kuaze notisia hotu-hotu ho natureza informativu, jornalista no m\u00eddia foka deit ba saida mak akontese iha fatin akontesimentu no la buka-hatene ninia kauza liga ho ninia konseku\u00e9nsia sira tuir kontestu loloos.<\/p>\n\n\n\n<p>Entaun, ikus mai saida mak akontese? notisia sira ne\u2019eb\u00e9 hakerek no publika sai <em>bias gender <\/em>no estereotipu j\u00e9neru tanba molok to\u2019o iha rezultadu investigasaun ruma, jornalista no m\u00eddia halo uluk ona prekonsetu (prasangka buruk) hasoru feto no labarik feto sira. Faktu balu kona-ba fraze sira iha notisia ne\u2019eb\u00e9 konsidera bias no estereotipu j\u00e9neru mak, \u201cfeto imor\u00e1l, inan imor\u00e1l, suspeita, arguida, feto soe bebe, vise PN f\u00f3 sala mane, feto tenke kapasita an, tula feto membru tenke responsabiliza no seluk-tan. &nbsp;Liafuan suspeita no arguida konsidera bias no estereotipu j\u00e9neru tanba liafuan rua ne\u2019e\u2019 rasik refere ona ba feto, entau jornalista no m\u00eddia halo ona konkluzaun sedu hodi dehan feto mak soe bebe, la\u2019\u00f3s ema seluk. Alen-ne\u2019e, K\u00f3digu \u00c9tika Pontu 2 m\u00f3s sujere jornalista no m\u00eddia tenke distingi ho rigor entre faktu ho notisia, maib\u00e9 dalabarak jornalista no edit\u00f3r sira hatama sira nia opiniaun sujetivu iha notisia laran hodi julga feto no labarik feto sira liga ho kazu soe bebe, hanesan narrative iha t\u00edtulu notisia buka gostu, feto balu soe bebe ka narrativa inan imor\u00e1l. Fraze rua ne\u2019e la\u2019\u00f3s faktu, maib\u00e9 nu\u2019udar opiniaun sujetivu jornalista nian hodi julga feto no labarik feto sira relasiona ho kazu soe bebe.<\/p>\n\n\n\n<p>Nune\u2019e, reportajen ne\u2019eb\u00e9 sensivel tuir Matadalan Reportajen Viol\u00e9nsia Bazeia ba J\u00e9neru ne\u2019eb\u00e9 mak CI no UNDP dezenvolve mak hanesan temi tuir mai ne\u2019e:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Bainhira halo reportajen kona-ba insidente viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru espes\u00edfiku ida, la bele aprezenta informasaun detalladu ne\u2019eb\u00e9 bele prejudika integridade iha sobrevivente\/fam\u00edlia no ninia fam\u00edlia.<\/li>\n\n\n\n<li>Koloka insidente ne\u2019e iha konteksu jeral, la bele foka ba kazu ida ne\u2019e deit.<\/li>\n\n\n\n<li>Uza kazu espes\u00edfiku ida&nbsp; nu\u2019udar pontu ida hodi halo investigasaun kle\u2019an kona-ba viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru.<\/li>\n\n\n\n<li>Tenke verifika informasaun, la bele uza informasaun ne\u2019eb\u00e9 la verifika.<\/li>\n\n\n\n<li>La bele uza estere\u00f3tipu no estigma no la bele halo julgamentu.<\/li>\n\n\n\n<li>Ba kazu ne\u2019eb\u00e9 tama prosesu leg\u00e1l, tenke akompa\u00f1a kazu refere to\u2019o hotu no kontaktu sobrevivente hotu tiha tribunal foti desizaun ba kazu.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Tuir mai oinsa jornalista no m\u00eddia bele prevene viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Halo reportajen barak liu-t\u00e1n kona-ba sansaun ne\u2019eb\u00e9 f\u00f3 ba aut\u00f3r viol\u00e9nsia<\/li>\n\n\n\n<li>Halo monitorizasaun ba instituisaun ne\u2019eb\u00e9 haknaar kona-ba viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru no insituisaun relevante sira.<\/li>\n\n\n\n<li>Mantein relasaun no diskusaun ho peritu no profision\u00e1l sira kona-ba problema ne\u2019e.<\/li>\n\n\n\n<li>Investiga no hakerek kona-ba abut kauza husi viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru.<\/li>\n\n\n\n<li>Informa beibeik kontaktu husi instituisaun\/organizasaun ne\u2019eb\u00e9 haknaar kona-ba viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru.&nbsp;<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Presizamente tenke iha sala redasaun ida-ne\u2019eb\u00e9 sensivel ba j\u00e9neru no viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru iha kontestu kobertura no publikasaun. Entau, la\u2019\u00f3s pol\u00edtika redasaun deit mak sensivel j\u00e9neru, maib\u00e9 estruramente xefe redasaun, edit\u00f3r no jornalista sira m\u00f3s tenke sensivel ba asuntu igualdade j\u00e9neru no ba asuntu diskriminasaun sira seluk. Sala redasaun no pol\u00edtika redasaun ne\u2019eb\u00e9 promove reportajen di\u2019ak mak:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Redasaun m\u00eddia ne\u2019eb\u00e9 iha <em>gender desk<\/em><\/strong>; Ida-ne\u2019e atu garante katak iha jornalista feto ka mane mak assume responsabilidade hodi halo kobertura no publikasaun ba asuntu j\u00e9neru no kazu viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru. Ho gender desk ne\u2019e, redasaun tenke deside atu iha p\u00e1jina espesi\u00e1l ida ba publikasaun liga ho asuntu j\u00e9neru. Estruturamente, presiza iha gender balance, katak iha edit\u00f3r feto, xefe redasaun feto no diret\u00f3r m\u00eddia feto, maske ida-ne\u2019e dalaruma difisil, maib\u00e9 tenke koko.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Evita t\u00edtulu ne\u2019eb\u00e9 sensasional; <\/strong>M\u00eddia la bele uza viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru hodi aumenta ninia sirkulasaun ka \u2018rating\u2019 (rating = estimativa kona-ba porsentajen husi p\u00fabliku ne\u2019eb\u00e9 rona programa r\u00e1diu ka haree programa televizaun).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Enkoraja jornalista halo reportajen regul\u00e1r; <\/strong>Maske la iha kazu viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru, jornalista nafatin bele halo an\u00e1lize ba instituisaun sira no susesu husi mekanizmu prevensaun ka protezaun, halo investigasaun kona-ba trend no estat\u00edstika viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru. Ho maneira ida-ne\u2019e, m\u00eddia bele aprezenta viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru nu\u2019udar problema komunidade tomak nian, la\u2019\u00f3s deit insidente ida-ne\u2019eb\u00e9 izoladu.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Koloka not\u00edsia kona-ba viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru iha espasu ne\u2019eb\u00e9 di\u2019ak; <\/strong>La bele tau viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru iha p\u00e1jina espes\u00edfiku kona-ba krime. La bele tau iha p\u00e1jina oin ba kazu ne\u2019eb\u00e9 rezulta mate deit. La bele tau iha espasu ida iha p\u00e1jina ne\u2019eb\u00e9 difisil ba ema atu haree hetan. Iha m\u00eddia \u2018online, la bele tau not\u00edsia kona-ba viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru iha seksaun husi webpage ho kontajen visitante uitoan liu.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Kooperasaun ho ONG no instituisaun iha atividade prevensaun;<\/strong> M\u00eddia iha kapasidade ba apoia ka lansa kampa\u00f1a kona-ba problema viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru. Kona-ba prevensaun, knaar husi m\u00eddia mak sensibiliza p\u00fabliku kona-ba pap\u00e9l husi feto no mane ne\u2019eb\u00e9 igu\u00e1l no la diskrimina. Reportajen ne\u2019eb\u00e9 la promove valor patriarkia sei kontribui atu hakbiit feto no eduka p\u00fabliku atu hapara no halakon viol\u00e9nsia ba j\u00e9neru.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Refer\u00e9nsia:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Ekipa Conselho de Imprensa. 2018. \u201cKartila Profision\u00e1l\u201d. Dili: Conselho de Imprensa.<\/li>\n\n\n\n<li>Nugroho Katjasungkana. 2022. \u201cMatadalan Reportajen Viol\u00e9nsia Baziea ba J\u00e9neru.\u201d Dili: Conselho de Imprensa, Ju\u00f1u 2022.<\/li>\n\n\n\n<li>Ekipa TLMDC. 2014. \u201cMatadalan Kobertura Sensivel J\u00e9neru.\u201d Dili: Timor-Leste Media Development Centre (TLMDC), Dezembru 2014.<\/li>\n\n\n\n<li>Tim AJI Jakarta. 2014. \u201cPedoman Perilaku Jurnalis.\u201d Jakarta: Aliansi Jurnalis Independen (AJI), Maret 2014.<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek nain Alberico da Costa Junior T\u00edtulu not\u00edsia sira kona-ba kazu viol\u00e9nsia bazeia ba j\u00e9neru (VBJ) &nbsp;iha tinan kotuk no tinan hirak liu ba mak feen bibi ain, laen hanorin ho pankada. Buka gostu, feto balu soe bebe.Tata hasan, feen lori laen ba tribun\u00e1l. Enkuantu t\u00edtulu not\u00edsia iha in\u00edsiu 2024mak dignidade feto aas, feto la [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":18364,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-18363","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18363","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=18363"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18363\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18365,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18363\/revisions\/18365"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/18364"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=18363"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=18363"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=18363"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}