{"id":18458,"date":"2024-04-23T21:58:24","date_gmt":"2024-04-23T12:58:24","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=18458"},"modified":"2024-04-23T21:58:32","modified_gmt":"2024-04-23T12:58:32","slug":"agostu-orgullu-ba-nia-an-no-arte-neebe-iha-kria-servisu-ba-nia-an-bele-hetan-rendimentu-too-4000","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2024\/04\/23\/agostu-orgullu-ba-nia-an-no-arte-neebe-iha-kria-servisu-ba-nia-an-bele-hetan-rendimentu-too-4000\/","title":{"rendered":"Agostu orgullu Ba nia an no Arte Ne\u2019eb\u00e9 iha, Kria Servisu Ba nia An, Bele Hetan Rendimentu To\u2019o $4000"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Reportajen Umbelina dos Reis<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Arte kriativu nu&#8217;udar matenek iha ema ida-idak nia aan, ne&#8217;eb\u00e9 nia dezenvolve hodi halo sai buat kamo&#8217;ok ida ne&#8217;eb\u00e9 bele atrai ema, ida ne&#8217;e bele liu hosi pintura, artezanatu, soru no seluk tan.<\/p>\n\n\n\n<p>Ema balu iha kbiit arte, sira halo hodi pasa tempu, balu tanba hobby i balu mos aproveita sira nia arte hodi hetan osan no fo servisu ba ema seluk. Hosi kbiit arte hirak ne&#8217;e, joven Ossu oan ida, iha matenek arte, artezanatu nian. Nia mak Agosto Patricio de Carvalho (42) hosi munis\u00edpiu Viqueque, Postu administrativu Ossu.<\/p>\n\n\n\n<p>Nia iha kriatividade ne&#8217;eb\u00e9 kapas tebes, ho ai-maran no nuu kakun nia transforma sai fali sasan ne&#8217;eb\u00e9 \u00faniku, no aproveita fa&#8217;an no promove nia arte hirak ne&#8217;e. Ho ida ne&#8217;e, Agosto tula nia arte ne&#8217;e ba bus ho laran ksolok hosi foho ne&#8217;eb\u00e9 ko\u00f1esidu ho naran foho Mundu Perdidu to&#8217;o ba sidade Dili hodi fa&#8217;an nia kreatividade ne&#8217;e.<\/p>\n\n\n\n<p>Antes tama ba Becora terminal nia laran susar tebes tanba laiha fatin hodi rai nia sasan ba, maib\u00e9 nia haksolok nafatin tanba nia ho nia sasan to&#8217;o ona sidade D\u00edli. Dadersan nia doku nia xapeo hodi tahan loro-matan hodi leba nia saku be nakonu ho nia arte no la&#8217;o ba merkadu Becora laran, fatin laiha nia atu tuur ba, maib\u00e9 nia vizi\u00f1a balun fa&#8217;an produtu lokal iha baraka ki&#8217;ik oan ida nia leten, ho jeitu fiar an no hamnasa nia koko la&#8217;o besik hodi konversa halimar hodi atrai nia belun vizi\u00f1u nia laran to&#8217;o nia mos tara nia arte kreativu ka nia sasan hirak ne&#8217;e ba baraka ki&#8217;ik ne&#8217;e no helik an ba.<\/p>\n\n\n\n<p>Agosto hateten, hanesan joven ida tenki kria rasik servisu ba ita-nia an no ba ita nia maluk, labele buka servisu garante de&#8217;it ba governu ka estadu, nune&#8217;e hanesan joven ida loro-loron halo atividade arte transforma ai-maran ba bikan, kanuru boot, kopu, babadok no transforma nuu kakun ba kofre, xikra no buli.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha nia barak oan nia okos ne&#8217;eb\u00e9 hakmatek nia konta ba Neon Metin katak, hosi aktividade hirak ne&#8217;e mak halo nia orgullu ba nia an hodi harii grupu ida ne&#8217;eb\u00e9 bele tulun liutan nia kreatividade hirak ne&#8217;e, iha nia moris fatin Ossu.<\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8220;Ha&#8217;u orgullu ba ha&#8217;u nia an rasik tanba harii grupu Arte Kreativu Patrim\u00f3niu Kultural Kailitiana Mundu Perdidu (AKPKKMP) iha 2009, mezmu n\u00edvel edukasaun ki&#8217;ik liu, la remata pre-prim\u00e1ria, maib\u00e9 konsege kria ona kampu de traballu ba maluk joven sira ne&#8217;eb\u00e9 servisu hamutuk ho ha&#8217;u, kuaze ema na&#8217;in neen, ema na&#8217;in ida kada loron ha&#8217;u selu $5 dollar.&#8221;<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8220;Sasan ne&#8217;eb\u00e9 transforma hosi ai-maran no nuu kakun hanesan bikan ne&#8217;e presu $12 dollar, xikra $2.50 cen, kofre $2.50 cen, kanuru boot $1.50 cen no babadok $25 dollar, mapa Timor-Leste $25 dollar no kalun letra $1 dollar.&#8221;<\/em> Augosto konta ba Neon Metin, iha merkadu Becora terminal, sexta-feira, 19\/04.<\/p>\n\n\n\n<p>Nia dehan, dala-ruma ema pesan konaba bikan to&#8217;o jogu neen ka hitu hanesan ne&#8217;e sira uza manual mak halo de&#8217;it to&#8217;o kalan boot tuku 12 hafoin deskansa. Sasan sira ne&#8217;e biasa fa&#8217;an iha merkadu, munis\u00edpiu no tempu feira ruma. Fulan ida sira bele hetan rendimentu masimu $4000 dollar. Osan ne&#8217;eb\u00e9 hetan hosi atividade refere balun selu ba <em>staff<\/em> na&#8217;in neen no balun uza ba nesesidade uma laran.<\/p>\n\n\n\n<p>Mane isin metan ne&#8217;e mos, ho nia kreatividade ne&#8217;e bele bele ukir letra A to&#8217;o Z, ukir ema nia naran, rai nia naran no seluk tan tuir kliente sira hameno.<\/p>\n\n\n\n<p>Nia rekomenda ba parte relevante sira katak tenki prepara mos fatin ba joven sira ne&#8217;eb\u00e9 iha inisiativa rasik halo sira-nia aktividade kreativu ka ba ema sira ne&#8217;eb\u00e9 iha abilidade arte, nune&#8217;e ema estranjeiru sira mai vizita rai Timor karik bele sosa ita nia produtu sira ne&#8217;e.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Nune\u2019e mos mensajen ba joven sira katak tenki iha inisiativa rasik halo atividade ruma liu hosi volunt\u00e1riu mak foin bele hetan valor no rezultadu, hanesan joven labele dependensia de&#8217;it ba inan-aman.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Nia Grupu refere hetan apoiu orsamentu $3000 dollar no material balun hosi Minist\u00e9rio Turismo, Com\u00e9rcio e Ind\u00fastria (MTCI) iha tinan 2023, hodi hala&#8217;o sira-nia aktividade arte ne&#8217;e to&#8217;o ohin loron.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportajen Umbelina dos Reis Arte kriativu nu&#8217;udar matenek iha ema ida-idak nia aan, ne&#8217;eb\u00e9 nia dezenvolve hodi halo sai buat kamo&#8217;ok ida ne&#8217;eb\u00e9 bele atrai ema, ida ne&#8217;e bele liu hosi pintura, artezanatu, soru no seluk tan. Ema balu iha kbiit arte, sira halo hodi pasa tempu, balu tanba hobby i balu mos aproveita sira [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":18459,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[11],"tags":[],"class_list":["post-18458","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18458","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=18458"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18458\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18460,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18458\/revisions\/18460"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/18459"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=18458"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=18458"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=18458"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}