{"id":1847,"date":"2020-01-31T13:20:08","date_gmt":"2020-01-31T13:20:08","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=1847"},"modified":"2020-01-31T13:21:00","modified_gmt":"2020-01-31T13:21:00","slug":"nuudar-agrikultor-no-karau-atan-marcelino-konsege-lori-oan-sira-too-iha-universidade","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2020\/01\/31\/nuudar-agrikultor-no-karau-atan-marcelino-konsege-lori-oan-sira-too-iha-universidade\/","title":{"rendered":"Nu\u2019udar Agrikultor no Karau Atan, Marcelino Konsege Lori Oan Sira To\u2019o Iha Universidade"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Kontributor Adalgisa Pereira<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Oan mak fitun, oan mak sei sai futuru ba nasaun murak ida ne\u2019e, atu halo nasaun ne\u2019e sai diak liutan, edukasaun mak dalan ba ema hotu atu hakat.<\/p>\n<p>Marcelino Pereira Boavida, idade 50 ne\u2019ebe loron-loron halao nia kna\u2019ar nu\u2019udar agrikultor, iha aldeia Lalulai, suku Samalari, municipio Baucau, Marcelino nudar aman ida, fo an tomak iha vida agrikultor, ho mehi ida atu bele sustenta nia oan sira hodi asesu edukasaun.<\/p>\n<p>Tan de\u2019it hakarak atinji oan sira nia mehi no suporta oan sira atu asesesu iha edukasaun ne\u2019ebe a\u2019as, hanesan ema seluk, mane ne\u2019ebe ho idade avansadu ne\u2019e servisu maka\u2019as no la sente kolen.<\/p>\n<p>Maske loron tiru maka\u2019as ba kulit, kosar wen turu hosi ulun tun mai, maibe Marcelino sempre ho haksolok kontinua halao nian knaar. Iha tempu udan, udan been suli kona nia isin lolon, maibe ida ne\u2019e la hamate espritu Marcelino nian, hodi halo to\u2019os.<\/p>\n<p>Jornalista koko hein Marcelino fila hosi toos, no hatama nia karau ba luhan, no bainhira rai komesa nakaras, Marcelino hp nia katana ne\u2019ebe uza hodi lere to\u2019os no pasta koor metan, ne\u2019ebe nia tara hakbesik ba jornalista, hodi komesa tesi lia.<\/p>\n<p><em>\u201cHa\u2019u lakohi ha\u2019u nia oan hanesan ha\u2019u, la asesu iha nivel edukasaun ne\u2019ebe mak\u00a0 a\u2019as, maib\u00e9 ha\u2019u sei forsa hodi kontribui nafatin ba sira, hodi asesu iha nivel edukasaun ne\u2019ebe mak imi hakarak, la\u2019os ba mane de\u2019it, maib\u00e9 ba oan feto ho mane se mak iha espiritu atu kontinua nia estudu ba nivel a\u2019as, ha\u2019u prontu kontribui ba sira, banhira ha\u2019u sei forsa\u201d,<\/em> tenik Marcelino ba jornalista ho nafatin iha espiritu.<\/p>\n<p>Marcelino nia fuan sorin Martinha Gusmao Pereira, idade 47, moris hanesan mos agrikultura. Marcelino ho Martinha sempre truka malu hodi, hela iha Baraka ne\u2019ebe sira halo besik natar, hodi hein karau no hare sira ne\u2019ebe kuda.<\/p>\n<p>Sira iha oan nain hitu, mane haat, feto tolu, maske Baraka ne\u2019e ho kondisaun la dun diak, maibe iha baraka ne\u2019e, aifuan domin husi Martinha ho Marceleino nian , konsege asesesu hotu ba edukasaun, maske aman ho inan moris hanesan agrikultura ho karau atan [hein karau. red].<\/p>\n<p>Bainhira diskusaun lao, hodi hatene istoria ne\u2019ebe mak Marcelino ho Martinha halo ona ba oan sira, sente hanesan inspirasaun boot ida, katak atu asesu edukasaun iha nivel aas, laos ho osan boot, laos ema riku nia oan, maibe bainhira aman no inan iha domin boot, ho osan sentavos deit, oan sira bele hakat to\u2019o iha fitun ne\u2019ebe aas, hodi asesu edukasaun ho kualidade.<\/p>\n<p>Furak liu bainhira jornalista halo observasaun direita hosi diskusaun ne\u2019ebe lao, hatudu katak Marcelino la halo diskriminasaun ba oan feto no mane, maske la aprende saida mak jeneru, maibe iha realidade Marcelino pratika duni, oinsa fo prioridade hanesan ba oan feto no mane, hodi asesu edukasaun.<\/p>\n<p>Marcelino orgulhu tanba konsege halo nia oan mane Evangelino Manuel Pereira konsege remata nia estudu iha Universidade da Paz, fakuldade Teknik, Departementu Arkitektura iha tinan 2018 no hanesan pintora iha Arte Moris<\/p>\n<p><em>\u201cHau orgullu tamba hau nia oan mane bo\u2019ot bele atinji ona nia estudo iha universidade nu\u2019udar lisensiadu iha departamentu arkitektura iha tinan 2018, no hanesan mos pelukis\/pintora iha Arte Moris. no nia feton\u00a0 ida mos dadaun ne\u2019e\u00a0 estuda hela iha Universidade no oan sira seluk ne\u2019e mos eskola hela iha sekundariu&#8221;,<\/em> tenik Marcelino<\/p>\n<p>Martinha Gusmao Pereira, inan hosi oan hitu ne\u2019e, maske nunka asesu edukasaun iha nia moris, maibe nia konsege hatudu domin boot ba oan sira, atu labele lakon futuru, tanba ba sira edukasaun ne\u2019e mak dalan ida, atu ses hosi mukit.<\/p>\n<p>Ho hamnasa midar no sente kontente, tanba domin ne\u2019ebe nia fo ba oan sira, ohin loron oan sira hatudu ona, liu hosi susesu ne\u2019ebe sira atinji.<\/p>\n<p>\u201cHa\u2019u sente kontente maske uluk ha\u2019u la eskola, maib\u00e9 ha\u2019u nia oan bele remata nia estudu iha Universidade, hau nia oan feto m\u00f3s bele eskola iha Universidade hanesan ho nia maun ,tamba ami iha familia ne\u2019e la fo oportunidade deit ba mane maib\u00e9 fo liberdade se mak hakarak eskola,\u201d tenik Martinha ho kontente no hatudu duni nia domin ba oan nain hitu.<\/p>\n<p>Edukasaun mak dalan uniku atu ita ses hosi mukit, edukasaun mak sai baze fundamental ba ema hotu, hodi lori nasaun ne\u2019e dezenvolve di\u2019ak liutan. Atu dezenvolve nasaun, la hare ba mane, feto, kiak ka riku, maibe ema hotu iha oportunidade hanesan. Ida ne\u2019e mak Marcelino no Martinha halo ona, ba mudansa ne\u2019ebe diak liu ba nia oan sira.<\/p>\n<p><em><strong>*[Adalgisa P, hakerek nain nudar estudante UNTL, ne&#8217;ebe tuir jurnalismu klinika, kooperasaun entre UNTL &#8211; UNESCO. Rezultadu hosi kursu ne&#8217;e, mentor publika nia artigu iha Neon Metin]<\/strong><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kontributor Adalgisa Pereira Oan mak fitun, oan mak sei sai futuru ba nasaun murak ida ne\u2019e, atu halo nasaun ne\u2019e sai diak liutan, edukasaun mak dalan ba ema hotu atu hakat. Marcelino Pereira Boavida, idade 50 ne\u2019ebe loron-loron halao nia kna\u2019ar nu\u2019udar agrikultor, iha aldeia Lalulai, suku Samalari, municipio Baucau, Marcelino nudar aman ida, fo [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1848,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[11],"tags":[],"class_list":["post-1847","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1847","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1847"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1847\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1849,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1847\/revisions\/1849"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1848"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1847"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1847"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1847"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}