{"id":18511,"date":"2024-04-30T23:44:12","date_gmt":"2024-04-30T14:44:12","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=18511"},"modified":"2024-05-02T16:28:10","modified_gmt":"2024-05-02T07:28:10","slug":"liafuan-trendi-dili-cidade-organizadu-dezenvolve-povo-tenke-koopera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2024\/04\/30\/liafuan-trendi-dili-cidade-organizadu-dezenvolve-povo-tenke-koopera\/","title":{"rendered":"Liafuan Trendi SEATOU: Dili Cidade Organizadu, Dezenvolve, Povo Tenke Koopera"},"content":{"rendered":"\n<p>Eviksaun ka aktu governu nian halo despeju administrativu ho forsadu ba populasaun balun iha Dili laran mai ho razaun katak&nbsp; \u201cHakarak Dili Atu Sai Organizadu\u201d. Liafuan ne\u2019e ema bo\u2019ot sira hanesan SEATOU Germano, PAM Dili Gregorio Saldanha, PM Xanan Gusmao, &nbsp;sempre uza. Kada sira ida-idak temi liafuan ne\u2019e maibe la iha ida mak esplika liafuan ne\u2019e nia sintidu. Liafuan ida seluk ne\u2019ebe supporter cidade Dili nian ho ema bo\u2019ot balun uza bainhira halo eviksaun mak \u201cpovu tenke koopera tan estadu hakarak dezenvolvimentu\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>ORGANIZADU nia liafuan baze mak mak orgaun, depois organiza. Organiza signifika lori\/liga parte ketak-ketak hamutuk sai ida deit ka forma ida hosi interkoneksaun entre-partes. Se ita aplika liafuan ne\u2019e iha pratika, laos tuir ema matenek kona ba planeamentu urbana nian, maibe tuir ema babain nian haree ida ne\u2019e bele refere ba organiza cidade Dili ne\u2019ebe favorese ba ninia rezidentes, iha ligasaun entre hela fatin ema nian ho fasilidade publik sira ho sistema jestaun lixu, iha espasu verde, sistema seguransa publik, liga mos sidade Dili ho area urbana no rural sira seluk, no sel-seluk tan.<\/p>\n\n\n\n<p>Se liafuan ne\u2019e ninia signifikasaun hanesan iha leten ne\u2019e entaun aktu ne\u2019ebe governo halo liu hosi SEATOU ne\u2019e dook tebes hosi sintidu loloos hosi liafuan organizadu ne\u2019e. Purezemplu, hasai ema hosi sira nia hela fatin maibe la indika fatin seluk ne\u2019ebe ema atu ba hela ba. At liutan indenmiza ka kompensa ema depois ema ida-idak ba buka hela fatin, depois aban bainrua reorganiza fali tenke halo tan eviksaun. Ne\u2019e laos aktu ida atu organiza cidade. Saida mak SEATOU halo ne\u2019e diskonekta ka halo desligasaun entre parte sira mak hola parte iha dinamika cidade Dili nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Hanesan SEATOU dehan nia halo tuir lei deit, nia simu kargu ka responsabilidade atu halo serbisu laos atu sae kareta sapa azul deit no manan osan bo\u2019ot fulan-fulan deit. Karik presija aumenta tan serbisu ida ba SEATOU, no serbisu ida ne\u2019e inklui ona iha nia salariu, ho regalia sira seluk, ne\u2019e mak serbisu uza kakutak. Bainhira hasai ema husi ema nia hela fatin no la uza ulun\/kakutak mak sei fo fali problema sosial seluk iha sosiedade. Agora dadaun familia barak &nbsp;mak tenke provisoriamente simu familia sira ne\u2019ebe hetan aviksaun. Babain uma kain ida iha deit ema nain 5 ka 6, agora bele sae to\u2019o 10 ka 12. Imajina oinsa sira atu toba, uza bee, jestaun ba han-hemu, jere tensaun sosial iha uma laran, no sel-seluk tan. Ida ne\u2019e problema iha uma laran deit, seidauk tan liga ho problema sira seluk iha komunidade nia let. Maibe hanesan SEATOU dehan, nia halo deit nia serbisu, ministeriu relevante seluk nia serbisu sira mak tenke halo.<\/p>\n\n\n\n<p>Liafuan ida seluk mak \u201cestadu hakarak dezenvolvimentu povo tenke koopera\u201d. Deklarasaun ida ne\u2019e <em>seakan-akan<\/em> atu hatete katak estadu mesak mak hakarak dezenvolvimentu, povu lakoi dezenvolvimentu. Kritika sosiedade civil nian, ka sidadaun sira mak la aseita ho eviksaun forsadu tama iha lista lakoi dezenvolvimentu, impede dezenvolvimentu, kontra governu nia programa. Entaun saida mak dezenvolvimentu ne\u2019e loloos? Dezenvolvimentu signifika mudansa hosi moris la diak ba moris diak tuir planu mak iha ona. Signifikasaun ida ne\u2019e refere dezenvolvimentu ne\u2019e halo ba ema atu hetan moris diak\/moris diak liutan, tanba laos jardin mak atu moris diak, altar mak atu moris diak, ka estrada mak atu moris diak. Keta haluha katak bainhira ema koalia dezenvolvimentu ema mos koalia kona ba planu. Dezenvolvimentu ne\u2019ebe la iha planu ne\u2019e laos dezenvolvimentu ne\u2019e mehi deit. So iha planu mak ita no ema seluk bele hatene katak cidade Dili atu ba ne\u2019ebe, atu sai oinsa. Eviksaun ida ne\u2019ebe lao dadaun ne\u2019e la hatudu katak ida ne\u2019e tama iha planu dezenvolvimentu ruma.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha eviksaun sira ne\u2019ebe akontese dadaun ema bo\u2019ot governu nian, liliu SEATOU husu atu povo koopera. Karik governu hakarak atu uza liafuan ida los nian ne\u2019e mak husu atu povo halo tuir ka tuir deit. Liafuan koopera la pas maibe governu hakarak fo sintidu suave ka <em>pendekatan halus <\/em>maibe ho <em>cara kasar.<\/em> Liafuan koopera ne\u2019e involve parte rua no parte rua ne\u2019e iha ona termu aseitasaun ruma, verbal ka iha surat tahan leten. Ho nune\u2019e bainhira parte ida halo asaun parte seluk simu. Maibe eviksaun ida ne\u2019e maski governu uza liafuan husu povo koopera, saida mak akontese, sira ne\u2019ebe hetan eviksaun tanis, hirus, lamenta, tolok, no tuda. Ida ne\u2019e signifika povo la aseita ka signifika kooperasaun nunka iha.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha mundo ne\u2019e cidade sira ne\u2019ebe organizadu liu ne\u2019e la barak, hakarak fo ezemplu cidade ida besik liu mak Singapore. Singapore la presija tempu naruk atu dezenvolve sira nia sidade. Hosi tempu ukun-an iha 1965 to\u2019o 1985 Singapore iha uma infraestrutura nesesariu sira mak sira nia dezenvolvimentu. Singapore nia fokus dahuluk mak aruma asuntu rai no hela fatin nia sidadaun sira nian. Singapora laos nasaun ho rikusoin natural bo\u2019ot entaun sira halo planu didiak ba utilizasaun rai. Agora kuaze ema hotu iha Singapora iha uma rasik. Mudansa ida ne\u2019e Singapore halo iha tinan 20 resin nia laran deit. Singapora la halo ida ne\u2019e ho mehi deit maibe ho planu klaru tempu naruk nian, laos hanesan ita nian, cidade nia oin muda kuandu iha vizita hosi ema bo\u2019ot ruma hosi rai liur. Cidadae Dili nia dezenvolvimentu ne\u2019e halo ho estilu kosmetik, ohin pinta ida, aban pinta seluk, tuir gostu ukun nain nian no tuir visitor rai liur ida ne\u2019ebe mak atu mai.<\/p>\n\n\n\n<p>Maibe ida ne\u2019e la signifika la iha eviksaun bainhira Singapore hakarak harii nia sidade tuir planu mak iha ona. Governu Singapora mos halo eviksaun ba nia ema indijena iha parte sul nian hafoin liu tiha tinan 20 ukun rasik-an Singapora nian. Bainhira halo eviksaun governu Singapora preparadu liu ona tan ema sira mak hetan eviksaun hetan kedas hela fatin no mos servisus\/pelayanan sira seluk hosi governu. Maski nune\u2019e eviksaun sempre husik hela fitar tanba ema indijena sira iha kultura rasik no memoria kona ba sira nia hela fatin.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Eviksaun ka aktu governu nian halo despeju administrativu ho forsadu ba populasaun balun iha Dili laran mai ho razaun katak&nbsp; \u201cHakarak Dili Atu Sai Organizadu\u201d. Liafuan ne\u2019e ema bo\u2019ot sira hanesan SEATOU Germano, PAM Dili Gregorio Saldanha, PM Xanan Gusmao, &nbsp;sempre uza. Kada sira ida-idak temi liafuan ne\u2019e maibe la iha ida mak esplika liafuan [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":18512,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-18511","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18511","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=18511"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18511\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18543,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18511\/revisions\/18543"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/18512"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=18511"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=18511"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=18511"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}