{"id":18746,"date":"2024-06-12T07:26:52","date_gmt":"2024-06-11T22:26:52","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=18746"},"modified":"2024-06-12T07:26:54","modified_gmt":"2024-06-11T22:26:54","slug":"timor-leste-next","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2024\/06\/12\/timor-leste-next\/","title":{"rendered":"Timor Leste; Next?"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Hakerek nain Quintiliano A. Belo<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Timor Leste hafoin tiha URA iha tinan 2002, esforsu barak lider estroiku sira kontinua halo too haboot hanesan <strong><em>Jovem Foin sa\u2019e&nbsp; <\/em><\/strong>ho idade 22 anus. Susesu Lider estoriku sira nian hodi funda Timor Leste sai Estadu no Nasaun,&nbsp; presiza Timoroan sira nia louva no hakruuk. Maibe, see hare didiak fali sosiedade tomak hahu otas nurak too otas kaluk agora dadaun panico hodi kolia ba mai katak, Timor Leste lakon ona nia diresaun no hakiduk ba fali kotuk.<\/p>\n\n\n\n<p>Loos no tebes dunik katak, preukupasaun iha leten halo sosiedade no kamada intelektuias oi-oin, inklui lider estoriku sira mos panico. Maibe, la koalia sai ba publiku hodi kontinua nonok. Iha sorin seluk, Intelektuais jerasaun foun sira kontinua rai deit matenek no hein deit ho pasensia too nia tempu. Tamba tuir lolos maka laiha tempu atu hein no rai deit matenek sira ne\u2019ebe horik ita,&nbsp; sekarik ita ne\u2019ebe hanaran an intelektuais jerasaun foun labuka rasik atu konkista.<\/p>\n\n\n\n<p>Konsiente ka lakonsiente, preukupasaun entre mina maran, laiha diversifikasaun ekonomia no desemvolvimentu nasional stagnadu tuir relatoriu barak hateten laos ona segredu ne\u2019ebe tenki taka.&nbsp; Konkretu mak, metas PEDN 20211-2030 nian foin konsege atinji&nbsp; 26% ate too tinan 2023 nia rohan.&nbsp; Hatudu mos katak modu desemvolvimentu ne\u2019ebe utiliza hodi realiza mehi iha PEDN mamuk no falha tiha ona, nufim provoka no halakon tiha esperansa moris diak ita nia povu,&nbsp; iha 2030 tempu mina mos maran.<\/p>\n\n\n\n<p>Ita hotu hatene diak realidade sira nee. Tinan lao bebeik&nbsp; no lakleur tan tinan lima too ona mai maibe, ate ohin loron seidauk hatudu dalan alternativa sira atu ba oin. Att liu tan lider estoriku sira sei kotuk ba malun, hamnasa siniku ba malun hodi mantein ho ida-idak nia egosentrismu. Kontinua no lakoi buka atu koalia ba malun kona ba Timor Leste nia Futuru. Mantein taka metin dalan atu kareta foun sira halai lalais ba oin, Maske sira hatene hela katak, Timor Leste Next laos ona sira tamba kestaun natureza.<\/p>\n\n\n\n<p>Realidade hirak ne\u2019e mak dudu no obriga sosiedade preukupadu no panico katak, Timor Leste ba oin sei defisil liu tinan 2002-2024 hahu tinan sira ba oin, bainhira&nbsp; laiha alternavita halo transformasaun hahu agora. Hanoin simples sira hanesan ne\u2019e,&nbsp; bele fanun no kili jerasaun hotu-hotu atu book-an hamutuk, hodi halo tranformasaun no diversifikasaun ekonomia atu hadiak per\u00edodu naruk estagnasaun, violasaun sistem\u00e1tika ba regra boa-governasaun no transpar\u00e9nsia. Para ona drama, para ona hanai malun, para ona hauelok malun no para ona sei kotuk ba malun, tamba Timor-Leste presiza dunik atu avanca ba oin, la-depende ba ema ida no la-depende ba mina no gas. See ida ne\u2019e kontinua maka, Timor Leste nia desemvolvimentu sei la util, no kontinua marka pasu <em>(jalan di tempat no putar ke kiri dan putar ke kanan sama saja)<\/em> hanesan agora dadaun ita asisti hamutuk.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir dadus barak hatudu katak depois tiha 22 anos URA, &nbsp;prioridade sira iha desemvolvimentu nasional prezisa dunik modu desemvolvimentu ne\u2019ebe extraordinariu no orientadu, liu-liu seitor produtivu sira hanesan agrikultura, turismu no seitor industria kiik sira seluk. Tamba ne\u2019e, lalika preukupa demais ho palku hodi hasai, truka no trava malun. Tempu too ona no tempu mak agora, &nbsp;Timoroan hotu Jerasaun A-Z apoiu malun ho brani aprezenta hanoin diak sira hodi hasan dev\u00e9r no responsabilidade hanesan tuir mai ne\u2019e:&nbsp; 1). Hahu promove lider visinariu ne\u2019ebe brani lidera prosesu sira ho extraordinariu atu halo Diversifikasaun ekon\u00f3mika, Desemvolvimentu kapital humana, Desemvolvimentu Infrastrutura, Konservasaun Natureza, Boa governasaun no <em>rule of law<\/em>, Empoderamentu jovem no Kriasaun kampu ba servisu nomos relasaun regional no parseria sira ho lalais liu.&nbsp; 2). Hahu implementa pol\u00edtika p\u00fablika alternativa ne\u2019ebe extraordinariu ho prinsipius boa governasaun, akuntablidade no transpar\u00e9nsia. 3). Hahu Aselera transformasaun ba \u00e1rea produtivo sira ne\u2019eb\u00e9 bele hadiak direita moris populasaun nian. 4). Hahu halo korresaun ho forma alternativa extraordinariu no transvers\u00e1l, ba aktus sira ne\u2019eb\u00e9 trava dezenvolvimentu sustent\u00e1vel, atu instituisaun tomak bele sai efik\u00e1s, responsavel no inkluziva liut\u00e1n.<\/p>\n\n\n\n<p>Ikus liu, hakarak alerta katak, Orgulhu ho horiseik, mai harii aban iha agora, Tamba Desafius barak e bot hein hela ita. Labele dukur demais ho previlejiu sira, maibe tenki hatene aproveita previlejiu sira atu Timor Leste Avante ba nafatin.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek nain Quintiliano A. Belo Timor Leste hafoin tiha URA iha tinan 2002, esforsu barak lider estroiku sira kontinua halo too haboot hanesan Jovem Foin sa\u2019e&nbsp; ho idade 22 anus. Susesu Lider estoriku sira nian hodi funda Timor Leste sai Estadu no Nasaun,&nbsp; presiza Timoroan sira nia louva no hakruuk. Maibe, see hare didiak fali [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":18747,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-18746","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18746","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=18746"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18746\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18748,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18746\/revisions\/18748"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/18747"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=18746"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=18746"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=18746"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}