{"id":19581,"date":"2024-11-11T14:15:19","date_gmt":"2024-11-11T05:15:19","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=19581"},"modified":"2024-11-11T14:15:23","modified_gmt":"2024-11-11T05:15:23","slug":"masakre-santa-kruz-1991-inisiu-husi-virajen-politika-masakre-sant-kruz-1991","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2024\/11\/11\/masakre-santa-kruz-1991-inisiu-husi-virajen-politika-masakre-sant-kruz-1991\/","title":{"rendered":"Masakre Santa-Kruz 1991: Inisiu Husi Virajen Politika Masakre Sant-Kruz 1991"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Hakerek nain Carlos da Silva L. F. R. Saky<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Loron 12 fulan novembru 2024 mai, kompleta ona tinan 33 masakre Santa-Kruz. Bainhira ita ko\u2019alia kona-ba masakre Santa-Kruz mak ita mos presiza ko\u2019alia kona-ba asaun sira seluk iha ligasaun ho 12 novembru, hanesan manifestasaun iha Jakarta iha loron 19 fulan novembru 1991, <em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em> nebe ho misaun ida ligadu ho 12 novembru no mai to\u2019o iha tasi Timor iha 1992 no okupasaun embaixada Estadus Unidus Amerika nian iha Jakarta iha loron 12 fulan novembru 1994.<\/p>\n\n\n\n<p>Akontesimentu hirak ne\u2019e iha ligasaun ba malu. Masakre 12 novembru 1991 hahu uluk husi polisia Indonezia sira halo atake ba Igreja Motael iha loron 28 fulan outubru 1991 hodi oho joven Sebasti\u00e3o Gomes nebe helik-an iha Igreja ne\u2019e. Akontesimentu ne\u2019e akontese iha loron hanesan, hafoin Portugal disidi kansela vizita Delegasaun Parlamentar Portugeza (DPP) mai Timor. Tuir akordu entre Portugal no Indonezia, DPP atu halo vizita mai Timor iha loron 4 fulan novembru 1991. Portugal kansela tiha vizita ne\u2019e ho razaun Indonezia lakohi jornalista Jill Joliffe integra iha DPP. Ida ne\u2019e hanesan pretestu ida de\u2019it nebe Portugal uza hodi kansela vizita DPP nian, razaun lolos mak Portugal ta\u2019uk tanba horon ona planu boot Komandu Superior Luta nian nebe atu halo asaun boot iha Timor laran tomak, nebe rezumu ho liafuan tolu de\u2019it: <em>Fim de tudo!<\/em> Bele provoka fakar ran maka\u2019as tanba Indonezia mos iha nia planu rasik atu provoka fakar ran hodi fo kulpa ba Portugal. Ho kanselamentu vizita ne\u2019e, halo Indonezia sente ksolok tebes, tanba Indonezia rasik lakohi atu vizita ne\u2019e akontese tanba situasaun iha terrenu la-benefisia sira. Tanba DPP lamai ona, Indonezia lata\u2019uk ona buat ruma no livre halo operasaun, atu kaer joven ka ativista sira hotu nebe identifikadu ona. Operasaun hahu uluk hasoru joven sira helik-an iha Igreja Motael, no rezulta Sebasti\u00e3o Gomes mate.<\/p>\n\n\n\n<p>Joven sira hanesan mos ema rezistensia tomak sente frustradu no hirus tanba&nbsp; prepara buat hotu ona atu halo asaun boot iha vizita DPP nian, infelizmente Portugal kansela tiha vizita ne\u2019e no joven sira identifikadu hotu ona husi serbisu sekreta Indonezia nian, halo ka lahalo asaun ruma mos sira sei kaer. Dalan di\u2019ak liu mak halo buat ruma duke ema kaer de\u2019it. Aproveita prezensa Relator Espesial ONU nian, Peter Kooijmans, nomos jornalista internasional balun iha Timor, hodi halo protestu ba Sebasti\u00e3o Gomes nia mate, nebe tiru mate husi forsa sira Indonezia nian.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;Iha loron 12 fulan novembru 1991, loron ai-funan midar Sebasti\u00e3o Gomes nian, jovens no estudante timor-oan sira, husi organizasaun oioin ka latuir organizasaun ruma, tun iha dalan. Hahu uluk ho tuir misa ba Sebasti\u00e3o Gomes nian iha Igreja Motael, depois lori ai-funan ba rate Santa-Kruz. Hahu kedas husi Motael joven sira lori spanduk, poster ka kartajen sira nebe ijiji Indonezia sai husi Timor no ijiji referendu atu timor-oan sira deside rasik ninia futuru.<\/p>\n\n\n\n<p>Durante perkursu husi Motael ba Santa-Kruz hetan ona provokasaun husi militar ka ajente sekreta Indonezia sira, manifestante sira mantein asaun pasifika no lahatan ba provokasaun sira. To\u2019o tiha Santa-Kruz joven sira kontinua halo manifestasaun, balun iha rai no balun sa\u2019e ba baki leten, loke kartajen sira no hit sa\u2019e bandeira sira ONU, Portugal, RDTL, FRETILIN, UDT, FALINTIL no OJETIL nian. Lori mos poster ida ho Xanana nia imajen, simblu ba rezistensia hasoru okupasaun Indonezia nian iha Timor.<\/p>\n\n\n\n<p>Ho aten brani jovens sira hakilar ho lian aas ijiji direitu autodeterminasaun, liberdade no ukun-rasik-an ba Timor-Leste. Teki-teki mosu militar Indonezia sira mai husi Kuartel Jeral militar Indonezia nian iha Taibesi, balun fardadu no balun isin molik, hahu tiru joven sira. Joven barak hetan kanek, balun mate fatin, balun sira kaer lori ba dadur no balun oho lakon. Barak mak ohin loron lahatene sira nia paradeiru. Iha masakre ne\u2019e militar Indonezia sira tiru mate mos joven<strong> <\/strong>ativista no estudante, Kamal Bamadaj, husi Nova Zelandia. Joven sira barak mate tanba tiru ho kilat no balun sona ho baioneta. Ema liu atus rua mak lakon nia vida iha trajedia ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Kuadru sira Komite Ezekutivu Frente Klandestina nian, hanesan Greg\u00f3rio da Cunha Saldanha, Jacinto das Neves Raimundo Alves, Francisco Miranda Branco, Juv\u00eancio Martins, Filomeno da Silva Ferreira no Saturnino Belo da Costa, militar sira kaer no lori ba dadur iha prizaun ida iha Semarang, Java Sentral. Sira ne\u2019e hetan akuzasaun hanesan organizador manifestasaun nian. Greg\u00f3rio Saldanha, uniku timor-oan nebe hetan pena perpetua, akuzadu hanesan lider manifestasaun nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Notisia kona-ba masakre ho lais tebes sirkula iha mundu, observador no analista sira, halo observasaun no komentari iha televizaun no radiu sira, nune\u2019e mos hakerek iha jornal no revista sira. Mosu manifestasaun iha rai oioin, la\u2019os de\u2019it halo kritika maka\u2019as hasoru okupasaun Indonezia nian iha Timor-Leste, maibe mos ijiji Indonezia dada forsa husi Timor, no husik timor-oan sira disidi rasik ninia futuru.<\/p>\n\n\n\n<p>Manifestasaun no masakre Santa-Kruz konsege dada atensaun mundu nian tanba serbisu no aten brani jornalista internasional balun nebe iha hela Timor. Jornalista sira ne\u2019e mak Max Stahl, Allan Nairm, Amy Goodman no Saskia Kouwenberg. Ita tenki agradese ba sira, liuliu ba Max Stahl no Saskia Kouwenberg. Max Stahl, iha kilat tarutu nia okos, nia filma manifestasaun no masakre Santa-Kruz, no ho matenek nia subar kasete video masakre nian iha rate laran Santa-Kruz laran atu militar Indonezia sira labele hadau. Saskia Kouwenberg, jornalista husi Olanda, feto aten-brani, ho risku tomak, lori subar filme ne\u2019e ba rai-li\u2019ur. Nia subar kasete iha ninia ropa interior laran, depois lori tinta mean fakar ba parte balun husi ropa interior hodi fo impresaun katak nia iha mesntruasaun, atu nun\u2019e hodi seguransa sira Indonezia nian labele hetan kasete ne\u2019e. Teknik disfarsaun ida matenek tebes maibe mos ho risku boot. Sein filme ne\u2019e, masakre Santa-Kruz sei sai hanesan masakre barak iha Timor nebe mundu lahatene.<\/p>\n\n\n\n<p>Masakre Santa-Kruz iha impaktu maka\u2019as tebes ba luta timor-oan sira nian ba ukun-rasik-an, nune\u2019e mos ba Indonezia hanesan potensia okupante iha Timor, no lori benefisiu boot ba rezistensia. Ninia impaktu sira mak: Gravasaun Max Stahl nian nebe konsege hasai subar ba rai li\u2019ur, provoka kritika maka\u2019as husi komunidade internasional hasoru Indonezia. Imajen Indonezia nian hanesan estadu nebe estavel no soberanu nakdoku, ho kritika maka\u2019as no kro\u2019at sira husi rai Osidente sira, inkluindu Estadus Unidus Amerika no Uniaun Europeia nebe sempre fo mahan no apoiu ba Indonezia. Masakre Santa-Kruz reforsa atensaun organizasaun internasional sira hanesan ONU, Amnestia Internasional, no <em>Human Rights Watch<\/em>, nebe ho maka\u2019as liu tan presiona Indonezia hodi termina ho ninia okupasaun iha Timor. Ho masakre ne\u2019e, atensaun espesial ba violasaun ba direitus umanus iha Timor sempre sai ajenda internasional; Tanba presaun internasional, rai doador balun tetu hikas sira nia apoiu ekonomiku no militar ba Indonezia; Masakre Santa-Kruz mobiliza simpatia no apoiu internasional maka\u2019as ba luta povu Timor nian. Asaun solidariedade, protestu, no kampanhe ba direitus umanus mosu iha rai oioin, liliu iha Portugal, Australia, rai membru Uniaun Europeia no Estadus Unidus Amerika. Mosu organizasaun solidariedade oioin iha rai oioin hanesan Japan East Timor Coalition, British Free East Timor Coalition, East Timor and Indonesia Action Networ (ETAN), East Timor Ireland Solidarity Campaign, International Catholic Committee for East Timor, Asia-Pacific Coalition for East Timor, Solidaritas Rakyat Indonesia untuk Rakyat Maubere, no seluk-seluk tan. Apoiu husi komunidade internasional ne\u2019e tulun tebes haforsa pozisaun diplomatika rezistensia nian iha forum internasional sira; Trajedia Santa-Kruz halo povu Timor, atu iha rai-laran ka iha rai-li\u2019ur, motivadu liu tan atu kontinua sira nia luta hodi hetan ukun-rasik-an. Apoiu husi diaspora Timor-Leste no rede rezistensia internasional nian sai solidu liu tan; Rai balun nebe antes neutru ka apoia Indonezia hahu kritika okupasaun Timor-Leste. Estadus Unidus Amerika, por exemplu, hahu halo presaun ba Indonezia relasiona ho asuntu direitus umanus iha Timor-Leste. Ida ne\u2019e loke dalan ba negosiasaun nebe seriu liu tan kona-ba futuru Timor-Leste nian; Masakre Santa-Kruz reforsa argumentu rezistensia nian katak tenki fo direitu ba povu Timor hodi determina rasik ninia futuru; Masakre Santa-Kruz sai pontu virajen importante iha luta libertasaun povu Timor nian, nune\u2019e mos reforsa apoiu ba rezistensia Timor-Leste nian iha mundu.<\/p>\n\n\n\n<p>Triste tanba vida barak mak lakon iha trajedia Santa-Kruz, barak mak to\u2019o ohin loron lahatene sira nia paradeiru, maibe ho sira nia mate fo saltu kualitativu ida iha luta libertasaun ba Timor-Leste. Laiha luta ida ho susesu ida sein kustus, sira fo ona sira nia moris hodi liberta Timor. Honra no gloria ba sira hotu.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;SSSS&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;-<\/p>\n\n\n\n<p>Biar Indonezia ho forsa ida boot tebes, sira la-konsege taka rezistensia hasoru sira nia okupasaun iha Timor. Hanesan barajen nebe nakfera ona no labele satan ona. Indonezia hanoin ho masakre Santa-Kruz timor-oan sira ta\u2019uk ona. Sira taka iha Timor no nakfera iha Jakarta. Iha loron 19 fulan novembru, liu de\u2019it loron 6, estudante timor-oan sira nebe estuda iha Indonezia, husi Java no Bali, tun iha Jakarta, halo protestu no manifesta sira nia hakribi ba masakre Santa-Kruz. Sira fo apoiu no solidariedade ba joven sira nebe sai vitima, tanba ema oho ka dadur. Ho aten-brani estudante sira hakilar no hakerek iha kartaz ka poster sira ho liafun sira hanesan: <em>\u201cDada forsa Indonezia husi Timor hodi mantein paz iha Sudeste Aziatiku\u201d, \u201cIha nebe ami nia mate isin sira? Ami hakarak halot tuir ami nia tradisaun\u201d, \u201cUkun-an direitu nasaun hotu-hotu nian. Ami nia direitu iha nebe?\u201d, \u201cSr. Alatas! Kestaun la\u2019os dezenvolvimentu, maibe invazaun no autodeterminasaun\u201d<\/em>, <em>\u201cDiak liu mate duke integrasaun!\u201d<\/em>, <em>\u201cMasakre 12 novembru hanesan masakre ki\u2019ik husi masakre boot sira nebe akontese durante tinan 16 nian laran\u201d,<\/em> <em>\u201cSe mundu kontinua diuk no delek mak ami sei mate nafatin hanesan povu no nasaun\u201d, \u201cAsasinu la\u2019os kulpadu. Se los mak asasinu?\u201d<\/em>, <em>\u201cAmi sasin ba brutalidade forsa Indonezia sira nian durante tinan 16 nia laran\u201d<\/em>no seluk-seluk tan. Kartaz sira hotu hakerek iha lian indonezia no ingles.<\/p>\n\n\n\n<p>Manifestasaun ne\u2019e parte ida husi estratejia RENETIL nian nebe desenha tiha kedas ona iha fulan Fevereiru 1990 nebe hanaran <em>Operasaun Aurora<\/em>, destinadu ba atu halo iha biban nebe DPP halo vizita mai Timor. Infelizmente, hanesan temi ona iha leten, DPP kansela tiha nia vizita mai Timor, entaun planu <em>Operasaun Aurora<\/em> ne\u2019e rediresiona fali ba manifestasaun 12 novembru 1991 iha Dili no ba manifestasaun 19 novembru 1991 iha Jakarta. Kartaz ho bandeira sira nebe uluk halo iha Denpasar, no lori mai Dili hodi simu DPP mak kuaze, hamutuk ho sira nebe prepara iha Dili, uza hotu iha manifestasaun 12 novembru 1991.<\/p>\n\n\n\n<p>Estudante timor-oan sira husi Bali no Java, barak liu mak fila ona mai Timor, atu ezekuta <em>Operasun Aurora<\/em> hamutuk ho planu Komandu Superior Luta nian, atu halo mobilizasaun boot ba populasaun hodi halo asaun iha vila okupada sira durante DPP iha Timor, hodi buka solusaun lais ba problema Timor nian. Infelizmente Portugal kansela tiha vizita ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha asaun ne\u2019e, polisia sira Indonezia nian kaer estudante sira hamutuk 70 resin, soe tama iha kadeia laran. Barak mak ikus mai sira husik fali, maibe sira nebe akuzadu hanesan kakutak, lider ka organizador, &nbsp;hanesan Jo\u00e3o Freitas da C\u00e2mara, Virgilio da Silva Guterres, Agapito Cardoso, no Domingos Barreto, submete ba julgamentu iha tribunal ho akuzasaun halo asaun subversivu no anti-integrasaun. Jo\u00e3o Freitas da C\u00e2mara, hanesan responsavel manifestasaun, hetan kastigu tinan sanulu (10), Virg\u00edlio da Silva Guterres, Vise-Sekretariu Rejiaun RENETIL nian ba Malang, hetan kastigu fulan tolunulu (30), Agapito Cardoso, Adjuntu Orgaun Diretiva RENETIL (ORDIR) nian, nebe sai husi Denpasar ba Java, hamutuk ho kuadru RENETIL sira iha java hodi organiza no mobiliza estudante sir aba manifestasaun, hetan kastigu fulan sanulu (10), Domingos Barreto, Sekretariu Rejiaun RENETIL nian ba Semarang, hetan kastigu fulan neen (6). Aleinde hirak ne\u2019e, iha Denpasar, Bali, Indonezia mos kaer Fernando La\u2019Sama, Sekretariu-Jeral RENETIL nian ho akuzasaun nia mak nudar kakutak ba manifestasaun no asaun sira hotu husi estudante sira nian iha Indonezia. Nia hetan pena tinan 9.<\/p>\n\n\n\n<p>Desizaun halo manifestasaun 19 novembru 1991, hola iha Denpasar, Bali, hola kedas iha kalan &nbsp;loron 12 fulan novembru 1991, hafoin masakre Sata-Kruz. La\u2019Sama rasik mak lidera reuniaun ne\u2019e. Aleinde kaer La\u2019Sama, kaer mos estudante sira seluk iha Denpasar, maibe lakleur husik hotu, inkluindu sira barak nebe kaer no sulan iha Jakarta, tanba La\u2019Sama assume tomak responsabilidade ba asaun no atividades sira hotu nebe estudante sira halo iha Indonezia. Nia hatudu duni nia an hanesan lider iha liafuan loloos nian. Iha Tribunal, La\u2019Sama ho kalmu no firmi hatan ba sira nebe julga nia:<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201c<\/em><em>Aktividadi hotu-hotu nebe ha\u2019u involve ba, no sei hal<\/em><em>o<\/em><em> nafatin iha loron oin, bazeia ba iha direitu internasional, iha rezolusaun sira Nas<\/em><em>oins <\/em><em>Unida<\/em><em>s<\/em><em> nian, iha nebe apela ba Indonezia hodi respeita direitu autodeterminasaun Povu Timor-Lorosa\u2019e nian&#8230; Buat hotu nebe ha\u2019u hal<\/em><em>o<\/em><em> ona iha objetivu ida de\u2019it mak ijiji ami nia direitu ba liberdad<\/em><em>e<\/em><em>, direitu ida ne\u2019e duni mak Republik Indonezia ho republik sira seluk iha mundu tomak goza. Ha\u2019u nia laran metin ba ami nia ukun-an bele hetan respeitu hanesan mos sira seluk respeita Indonezia nia ukun-an nebe ami mos respeita&#8230; Ema husi mundu tomak respeita Indonezia tanba iha kedas ninia primeiru paragrafu Preambulu Konstituisaun 1945 nian hateten nune\u2019e: \u201cUkun-an nudar direitu Nasaun hotu-hotu nian no tenki hamoos kolonializmu husi mundu tanba latuir umanidadi ho justisa\u201d. Karik nune\u2019e, nusa mak akuza ona ha\u2019u hal<\/em><em>o <\/em><em>subversaun tanba de\u2019it hakarak ukun-an ba Timor-Lorosa\u2019e?&#8230; Tanba sa mak demokrasia iha mundu sensura (governu indoneziu) iha kada momentu, iha biban hotu-hotu, maibe latau iha praktik? Nusa mak ema hanesan ha\u2019u, nebe buka solusaun liu husi dalan dame nian, soe tama ba kadeia laran, submete ba izolamentu ho sujeita ba forma intimidasaun oioin? Nusa mak kaer fali ema sira luta ba ninia direitu ba liberda<\/em><em>de<\/em><em> hodi du\u2019un sira halu subversaun?<\/em><em>\u201d<\/em>(Haree iha Saky, 2013, p. 340).<em><\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Manifestasaun ne\u2019e hetan impaktu signifikante balu: Foti hikas moral povu no joven sira iha Timor nian nebe nakdoku tanba masakre Santa-Kruz. Asaun ne\u2019e ataka kedas iha Indonezia nia fuan tanba halo iha Jakarta, halo iha Indonezia nia kapital; Manifestasaun ne\u2019e reforsa atensaun internasional nian ba masakre Santa-Kruz no violasaun ba direitus umanus iha Timor. Asaun iha kapital Indonezia nian, ho kobertura husi midia, destaka violensia hasoru ema sivil Timor, hasa\u2019e sensibilizasaun internasional kona-ba situasaun ne\u2019e; Asaun ne\u2019e inspira estudante Indonezia sira atu fo apoiu ba luta povu Timor nian, ho ativista Indonezia hahu iha simpatia barak tan de\u2019it ba asuntu sira direitus umanus iha Timor-Leste; Manifestasaun ne\u2019e mos aumenta presaun diplomatika ba Indonezia, nebe hasoru ona kritika internasional sira tanba masakre Santa-Kruz. Liu husi asaun protestu nebe akontese iha Jakarta, komunidade internasional kestiona liu tan lejitimidade okupasaun Indonezia nian iha Timor-Leste; Asaun ne\u2019e mos fo apoiu moral boot ba povu no joven sira iha Timor, hasa\u2019e hikas sira nia moral nebe nakdoku tanba masakre Santa-Kruz no, hatudu katak sira nia luta apoiu husi estudante timor-oan sira iha Indonezia. Ispiritu solidariedade ne\u2019e reforsa rezistensia atu iha rai-laran ka iha rai-li\u2019ur; Hafoin asaun ne\u2019e, organizasaun sira direitus umanus nian balun, relata no denunsia maka\u2019as liu tan violasaun ba direitus umanus iha Timor. Ida ne\u2019e reforsa liu tan rede advokasia internasional nebe presiona nafatin Indonezia ba ninia hahalok aat sira iha Timor.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Manifestasaun 19 novembru 1991 ne\u2019e sai hanesan hakat estratejiku ida iha konstrusaun solidariedade internasional no presaun diplomatiku ba rejime Indonezia, nebe ho mesak-mesak tulun hametin movimentu idenpendensia ba Timor.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;SSSS&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;-<\/p>\n\n\n\n<p>Asaun hasoru Indonezia lahotu iha ne\u2019e. Atu labele haluha masakre Santa-Cruz, iha Portugal, joven ho estudante portuges sira mos lanonok. Masakre Santa-Kruz fanu sira nia konxiensia. Sira dehan la\u2019os tempu ona tur iha fatin halo lamentasaun, maibe tenki halo asaun. Sira hili asaun ida ho risku aas maibe tetu ona ninia impaktu boot: <em>MISS\u00c3O PAZ EM TIMOR<\/em> ho tema <em>TIMOR PRECISA DA NOSSA VOZ, DO NOSSO CORA\u00c7\u00c3O, DA NOSSA LEMBRAN\u00c7A<\/em>, &nbsp;mensajen ida forte ho apelo ida kle\u2019an.<\/p>\n\n\n\n<p>Rui Marques, mediku foin sa\u2019e ida, husik hela tiha ona ninia profisaun hanesan mediku, mak hanesan figura sentral husi <em>Lusit\u00e2nia Expresso <\/em>nian. Nia fundador no CEO Forum Estudante nian. Nia ho ninia Forum Estudante ne\u2019e mak hola inisiativa hodi halibur estudante internasional sira nebe sira bolu estudante internasional sira ba paz iha Timor.<\/p>\n\n\n\n<p>Inspiradu husi efeitu <em>Greenpeace<\/em> nian no manifestasaun pasifika barak husi estudante sira iha mundu, sira konstroe narrativa ida ho impaktu mediatiku aas. &nbsp;Sira halo esforsu no sakrifisiu oioin, buka osan no seluk-seluk tan, hodi finansia misaun boot ne\u2019e. Ho difikuldade oioin nebe sira hasoru, ikus mai sira hetan apoiu husi entidade balu, konsege realiza duni sira nia misaun.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em> halo hanesan Greenpeace halo, halo kampanhe iha rai maran no iha tasi, lori sira nia missaun ba mundu, husi rai ida ba rai seluk, hodi defende direitus umanus no autodeterminasaun ba Timor-Leste. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Iha Fevereiru 1992, Lusit\u00e2nia Expresso, husik hela Porugal, perkorre Atlantiku no to\u2019o iha Darwin iha loron 8 fulan marsu 1992. Estudantes hamutuk 120 husi rai 23, hamutuk ho jornalistas na\u2019in 30 mak mai ho <em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em>. Sira nia objetivu hanesan esplika Rui Marques: objetivu husi <em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em> nianmak atu halibur joven estudante sira husi mundu tomak, iha atuasaun pasifika ida, hodi bele tau koroa ai-funan ida iha semiteriu Santa-Cruz. Sira hakarak fo omenajen ba vitima sira no bolu atensaun komunidade internasional ba situasaun nebe timor-oan sira moris ba.<\/p>\n\n\n\n<p>Missaun ida ho risku aas no hasoru dezafiu oioin, Risku aas tanba sira sei hakur tasi no para iha rai barak, no rai sira ne\u2019e balun apoia Indonezia, hanesan Australia rasik nebe sai portu ikus ba <em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em> molok liu mai Timor. Seidauk hasoru direitamente militar Indonezia sira nebe okupa Timor nebe hein sira iha tasi no rai maran.<\/p>\n\n\n\n<p>Ema barak tebes hakarak adere ba kampanhe ba paz ida ne\u2019e, maibe tanba risku aas, rai balun, inkluindu Australia, Grecia, Canada no Brasil, husu atu ninia sidadaun sira labele tuir <em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em>. Presaun la\u2019o nafatin no maka\u2019as ba beibeik. Governu Australia, liu husi Gareth Evans, ministru Negosius Estranjeirus Australia nian, konvense ninia sidadaun sira labele tuir ho razaun katak iha risku boot tebes ba sira nia seguransa. Uluk sira husik sira nia sidadaun sira hanesan jornalista Indonezia oho iha Balibo sira taka ibun, agora sira buka halo presaun atu labele prejudika sira nia relasaun ho Indonezia.&nbsp;&nbsp; Balun deziste tiha duni no balun determinadu nafatin no lakohi rona nia governu, tanba, ba sira, kestaun direitus umanus aas liu sira nia governu nia interese politika. Kanada haruka ninia reprezentante ida husi Ministeriu Negosius Estranjeiros atu hasai tiha sira nia sidadaun na\u2019in 3 nebe partisipa iha misaun ne\u2019e. Governu gregu ho brasil mos halo hanesan. Rezultadu imediatu husi presaun sira ne\u2019e mak halo komunikasaun sosial oioin husi Australia nian hakiduk no lasa\u2019e tuir <em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em> mai Timor.<\/p>\n\n\n\n<p>Estudantes 120 ne\u2019e to\u2019o duni iha tasi Timor hafoin fulan 3 notisia iha media internasional sira hadulas iha <em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em> no problema Timor. Durante fulan 3 ne\u2019e, <em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em> konsegue hetan duni sira nia objetivu estratejiku atu fo vizibilidade ba kauza autodeterminasaun Timor-Leste nian. Akompanha husi jornalista na\u2019in 30, <em>Miss\u00e3o Paz em Timor<\/em> mak hanesan razaun lori sira mai Timor no ba ajenda mediatika internasional.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha Darwin sira halo konferensia internasional ida, no reprezenta em husi rai oioin. Iha meza konferensia, Ant\u00f3nio Ravara no Nick Wood, porta-voz prinsial sira, ida amerikanu ida, autralianu ida, kanadiana ida joponezz ida, indoneziu ida, kabu-verdianu ida no timor-oan sira, hatudu duni misaun internasional nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha tasi Timor, Indonezia hanesan potensia okupante, reklama ona katak tasi Timor mos hanesan sira nia territoriu. Ro-ahi funu&nbsp; Indonezia nian 4 hein tiha ona <em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em>. La\u2019os ne\u2019e deit, eis-prezidente Portugal nian, Ramalho Eanes, nebe mos iha hotu <em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em> nia laran, nebe fo pezu liu tan ba misaun Paz ba Timor, molok tama iha tasi Timor, aviaun militar Australia ho Amerika nian ho baze iha Darwin mos tuir ona sira. Tuir mai aviaun militar Indonezia nian rua mos semo ba mai iha <em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em> nia leten, la\u2019os de\u2019it halibur informasaun maibe parte husi terror no intimidasaun ba estudantes no jornalista sira iha ro\u2019o ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Uluk, iha tempu portugues, se mak eskola, rona inu nasional Portugal nian ko\u2019alia kona-ba sira nia eroizmu iha tasi no iha rai <em>\u201cmarchar contra canh\u00f5es\u201d<\/em>, maibe ho kilat. Dala ida ne\u2019e, sira lori ai-funan dame nian la\u2019o hasoru kainaun Indonezia nian nebe hein tiha ona sira iha tasi Timor nian. Ida ne\u2019e halo sira balun moris iha nervus nia laran.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha loron 11 fulan marsu, eskuadra ida husi ro-funu 4 Indonezia nian hein tiha ona sira iha tasi Timor, taka dalan ba <em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em> atu liu mai Dili. Husi ro Indonezia ida, liu husi radiu hato\u2019o ba sira: <em>\u201cThis is Papa Kilo Alpha India, indonezian warship \u2026<\/em><em> Leave this area immediately and proceed to the open sea. Over<\/em><em>. <\/em>Orden nebe fo ba sira, dehan <em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em> tama ona iha territoriu Indonezia nian, no haruka rona ne\u2019e fila ba tasi kle\u2019an, ka tasi nebe la\u2019os hanesan parte Indonezia nian. Bainhira <em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em> seidauk bok-an atu fila nia diresaun, haruka sinal ameasa, foti sa\u2019e kainaun nia ulun iha ro sira ne\u2019e, ho pazisaun ida atuka. &nbsp;<em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em>, ro sivil, labele halo buat ida. Atu latau estudante ho jornalistas ne\u2019e nia vida iha risku, kapitaun ro deside fila, la-kontinua mai Dili. Molok fila, sira husik hela ai-funan iha tasi: Husik ba tasi lori ai-funan sira ne\u2019e ba tasi Timor no ba hasoru vitima sira 12 novembru nian. Molok fila, Rui Marques dehan ba sira hotu iha <em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em> laran: \u201c<em>N\u00e3o cheg\u00e1mos a Timor mas cumprimos a nossa miss\u00e3o<\/em><em>\u2026 colocar Timor na Agenda Internacional\u2026 Hoje \u00e9 o primeiro dia da nova miss\u00e3o\u201d<\/em> (Ita lato\u2019o Timor maibe ita kumpre ona ita nia misaun\u2026 hatur Timor iha Ajenda Internasional \u2026 Ohin hanesan loron dahuluk ba misaun foun).<\/p>\n\n\n\n<p>Biar <em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em> lato\u2019o sadere iha ponte kais Dili, maibe hetan kobertura boot iha mundu, inkluindu iha Indonezia rasik, liuliu iha biban nebe sira taka dalan iha tasi Timor. Konsege hetan kobertura boot tuir objetivu husi organizador sira nian hanesan: Konsege dada atensaun internasional nian. Konsege konsolida atensaun mundu nian ba situasaun Timor-Leste nian. Midia internasional barak mak halo kobertura ba asaun ne\u2019e, neduni konsege hasa\u2019e sensibilizasaun internasional ba luta povu Timor nian ba ukun-rasik-an; Fo apoiu moral ba povu Timor, tanba prezensa <em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em>, nebe lori ativista, politiku ho jornalista sira, sai hanesan sinal solidariedade husi Portugal no komunidade internasional ba povu Timor. Ida ne\u2019e fo insentivu moral nebe maka\u2019as ba movimentu rezistensia Timor; Haforsa presaun diplomatika ba Indonezia, liuliu iha forum internasional sira, inkluindu iha ONU. Reasaun internasional ba satan roo <em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em> halo kritika ba politika Indonezia nian ba Timor sai maka\u2019as liu tan; Haforsa solidariedade internasional ba Timor-Leste. Asaun <em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em> nian haforsa rede solidariedade internasional ba ukun-an Timor-Leste nian, inklui organizasaun sira nebe ikus mai ativu nafatin luta ba direitu Timor-Leste nian to\u2019o iha referendum iha 1999.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em> la\u2019os produz de\u2019it impaktu ba komunidade internasional, maibe mos ba timor-oan sira rasik. Bainhira timor-oan sira rona <em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em> mai iha Timor, sentimentu komum nebe iha mak sira sente laran ksolok tebes tanba ida ne\u2019e hatudu katak timor-oan sira lamesak iha sira nia luta, fo forsa liu tan, no prontu mate ba nia rain. Obrigadu wa\u2019in ba organizador ho estudantes no jornalistas sira nebe tuir <em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em>, tanba imi nia asaun la\u2019os de\u2019it fo forsa ba timor-oan sira, maibe konsege mobiliza opiniaun internasinal no halo problema Timor sai vizivel liu tan.<strong>&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Hanesan Rui Marques dehan, sira kumpre ona sira nia misaun, maibe misaun foun hein hela sira, tanba luta tenki la\u2019o nafatin. Sira aprende ona husi luta timor-oan sira nian katak esperansa la\u2019os hein deit maibe tenki halo buat ruma hodi esperansa ne\u2019e bele sai realidade. Nune\u2019e, bainhira to\u2019o hikas iha Portugal, Rui Marques harii Asssocia\u00e7\u00e3o 12 de Novembro, la\u2019os de\u2019it atu hatan ba apoiu autodeterminasaun Timor nian, maibe mos prepara timor-oan sira ba ukun-rasik-an. Liu husi Associa\u00e7\u00e3o ne\u2019e sira organiza formasaun professional oioin ba timor-oan sira, liuliu ba jovens sira nebe sai ba Portugal liu husi azilu politiku ka ba ho nia familia sira liu husi Kruz Vermelha Internasional.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Kampanhe ba sensibilizasaun no internasionalizasun ba kauza Timor la\u2019o nafatin. Iha fulan agostu 1992, iha plena Expo Sevilla, Espanha, sira organiza okupasaun simbolika pavilaun Indonezia nia, no loke tiha spanduk ida nebe hakerek: <em>200&nbsp;000 mortos em Timor-Leste. \u00c9 isso que v\u00eam mostrar \u00e0 Expo 92?\u201d<\/em> (Ema 200&nbsp;000 mate iha Timor. Ida ne\u2019e mak imi atu hatudu iha Expo 92?). Lahotu iha ne\u2019e, iha 1994, sira organiza konsertu <em>Timor Livre<\/em>, iha Centro Cultural Belem, nebe halibur lian sira ema portuges nian, no husi dok, figura sira hanesan Desmond Tutu, bispu anglikanu husi Afrika Sul, no U2 husi Irlandia. Sira nia apoio ba Timor lakotu, kontinua to\u2019o Timor-Leste hetan nia libertasaun total husi Indonezia.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;SSSS&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;-<\/p>\n\n\n\n<p><em>Lusit\u00e2nia Expresso<\/em> liu tiha, iha 1994, mosu asaun boot ida iha Jakarta, nebe doko maka\u2019as Indonezia nia fuan tanba halo kedas iha sentru Jakarta, iha Vise Prezidente Indonzia nia uma sorin. Estudante sira hamutuk 29 konsege tama no okupa embaixada Amerika iha loron 12 fulan novembru 1994, no 40 resin Indonezia kaer. Balun hetan kanek iha kelen no keixu, sona husi besi kro\u2019at no meik sira husi pagar embaixada nian bainhira haksoit lutu nebe aas.<\/p>\n\n\n\n<p>Okupasaun ne\u2019e, halo iha loron nebe masakre Santa-Kruz kompleta tinan tolu. Asaun ne\u2019e ho objetivu atu bolu atensaun ba komunidade internasional atu labele haluha masakre Santa-Kruz no labele haluha problema Timor. Ida ne\u2019e hanesan asaun mediatika ida, tanba hetan kobertura internasional ida luan tebes husi media boot sira hotu husi rai boot sira nian. Jornalista internasional sira, rihun rua nune\u2019e mai iha Jakarta, akompanha xefe Estadu no Xefe Governu sira, atu mai tuir Simeira APEC (Asia-Pacific Economic Cooperation). Sira halai hotu ba Jakarta, hodi halo kobertura ba okupasaun embaixada Amerika, halo Simeira APEC nebe hahu iha loron 14 fulan novembru mout lakon. Xefe Estadu no xefe Governu husi rai boot sira barak mai Jakarta atu tuir simeira APEC, entre sira ne\u2019e balun mak: prezidente Estadus Unidus, Bill Clinton, primeiru-ministru Japaun, Tomiichi Murayama, primeiri-ministru Australia, Paul Keating, prezidente Filipinas, Fidel Ramos, prezidente Republika Popular Xina, Jiang Zemin, presiden Meksiko, Carlos Salinas, prezidente Xili, Eduardo Frei Ruiz-Tagle, no seluk-seluk tan.<\/p>\n\n\n\n<p>Indonezia hakarak atu foti hikas nia ulun, hadi\u2019a hikas nia naran di\u2019ak iha lider mundial sira nia matan tanba masakre Santa-Kruz latan sira ba rai. Rejistu kona-ba direitus umanus nakukun tebes ba Indonezia. Sira halo seguransa ida metin tebes atu ema ruma labele estraga Soeharto nia festa. Indonezia la\u2019os hatudu de\u2019it forsa liu husi media sira, Komandanti militar Jakarta nian, Major-Jeneral Hendropriyono mos halo ameasa:<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201c<\/em><em>Ema ida labele koko hamosu disturbiu durante sorumutu APEC nian iha fulan oin mai. Ami hatene buat hotu- hotu. Ami iha ajenti seguransa hamutuk 5.000 prontu salvaguarda sorumutu APEC. Ema ida labele koko uza situasaun ne\u2019e hodi dezakredita nasaun Indonezia iha mundu nia matan liu husi organiza manifestasaun, fahe panfletu ho kartaz ka halu greve. Ami sei trata sira hotu nebe provoka disturbiu durante APEC la\u2019o, la\u2019os hanesan kriminozu sira baibain maibe hanesan traidor sira nebe ninia nivel patriotizmu ho nasionalizmu to\u2019o pontu ida ki\u2019ik liu hotu eskala nian<\/em> (Kompas, 26\/10\/94). Lahela iha ne\u2019e de\u2019it, nia mos ameasa: <em>\u201cdurante APEC la\u2019o, laiha ema ida halu manifestasaun, see mak halu manifestasaun <\/em>[ami]<em>sei tiru iha fatin\u201d <\/em>(Boletin Tapol, Nov. 1994).<\/p>\n\n\n\n<p>Ameasa Hendropriyono nian lahalo hakiduk lider ho militanti sira RENETIL, tanba ameasa hatudu katak sira lahatene buat ida no lahatene atu atua oinsa. &nbsp;Estudante sira avansa nafatin ba Jakarta. Tetu hotu ona, saida mak Indonezia sei halo. Indonezia aprende ona ho masakre Santa-Kruz, sira sei latiru iha xefe Estadu, xefe Governu no jornalista internasional sira nia matan laran tanba ho de\u2019it Max Stahl de\u2019it mos sira dolar ona. Buat nebe sira sei bele halo mak kaer no dadur. Maibe, se militar Indonezia sira tiru, di\u2019ak liu tan, sira sei hetan kondenasaun maka\u2019as husi komunidade internasional no bele halo prosesu Timor nian ba ukun rasik-an la\u2019o lais liu tan.<\/p>\n\n\n\n<p>Soeharto nia esforsu atu foti hikas Indonezia nia oin iha xefe Estadu no Governu sira husi rai-liur nia oin la\u2019os la-konsege de\u2019it, hetok aat liu tan, tanba estudante timor-oan sira la\u2019os de\u2019it tama iha Jakarta no halo sira nia seguransa sira lakon kredibilidade de\u2019it maibe moe. Hendropriyono la\u2019os moe de\u2019it ho nia liafuan sira dehan <em>\u201c<\/em><em>hatene buat hotu-hotu<\/em><em> no sira<\/em><em> iha ajenti seguransa hamutuk 5.000 prontu salvaguarda sorumutu APEC<\/em>\u201d, sai furadu no naksobu. Hendropriyono la\u2019os la-konsegue de\u2019it salvaguarda sorumutu APEC, estudante timor-oan sira estraga tiha ona Soeharto nia festa. Soeharto moe, no hirus tebes. Nia demite tiha Hendropriyono ho ofisial sira nebe responsabiliza ba seguransa Jakarta nian bainhira estudante sira sei iha hela embaixada laran. Joss Wibisono, jornalista no investigador Indonezia nian ida, hakerek hanesan ne\u2019e kona-ba Hendropriyono:<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201c<\/em><em>Fulan Novembru tinan 1994, Hendropriyono tenki husik hela nia kargu, fulan neen lais liu husi nia mandatu, bainhira estudanti universitariu sira ho brani haksoit tama iha edifisiu embaixada Estadu<\/em><em>s<\/em><em> Unidu<\/em><em>s<\/em><em> Amerika nian iha Jakarta, bainhira Soeharto sai uma na\u2019in ba Simeira APEC. Akontesimentu ne\u2019e klaru halu moe Soeharto iha xefi estadu barak husi Pasifik sira nia oin, inkluindu Bill Clinton. Hala\u2019o knaar iha Timor-Lorosa\u2019e iha tinan 1976, Hendropriyono hamonu husi Timor-Lorosa\u2019e nia oan sira. Nia tenki entrega ninia kargu Komandanti Rejiaun Gran Jakarta nian bainhira timor<\/em><em>&#8211;<\/em><em>oan sira sei sulan hela iha edifisiu embaixada Amerika nia laran. Klaru Soeharto hirus tebes, ne\u2019e duni, ba nia kestaun seguransa Jakarta nian so bele fo fiar ba ninia eis-ajudanti sira.<\/em> Haree iha Saky, 2013, p.413).<\/p>\n\n\n\n<p>Kompara ho asaun sira rezistensia nian hotu-hotu iha rai-laran ka iha rai-li\u2019ur, okupasaun embaixada Amerika nian hetan vizibilidadi boot liu hotu, tanba jornalista sira hamutuk rihun husi rai oioin nebe halibur iha Bogor, atu tuir Simeira APEC, hotu-hotu halai ba Jakarta hodi halu kobertura ba asaun estudanti sira nian. Jakarta sai tiha sentru atensaun mundu nian duke Bogor. Soeharto em vez de hetan elojiu sai tiha fali objetu kritik mundu nian. Kanal televizaun sira hanesan <em>CNN<\/em>, <em>ABC<\/em>, <em>Reuter<\/em>, <em>AFP<\/em>, <em>NHK <\/em>ho ajensia notisioza sira internasional seluk, hanesan Rusia ho Xina nian mos halu transmisaun direkta ba sira ida-idak nia rain durante okupasaun embaixada Amerika nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Asaun ne\u2019e hetan fatin iha primeira pajina diariu 2 importanti liu hotu iha Amerika nian, <em>New York Times <\/em>ho <em>Washington Post<\/em>, no fo-sai maka\u2019as iha notisia sira <em>CNN <\/em>ho <em>Sky News <\/em>nian, nune\u2019e mos iha influente kadeia <em>National Public Radio<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Jornal sira britaniku nian, <em>The Times<\/em>, <em>Guardian <\/em>ho <em>The Independent <\/em>halu referensia ba okupasaun embaixada Amerika nian iha Jakarta ho manifestasaun iha Timor-Lorosa\u2019e. <em>The Times <\/em>hakerek hamutuk ho informasaun sira foun kona-ba rai Europa sira nebe fa\u2019an kilat ba rejimi Soeharto nian. <em>The Independent <\/em>hateten problema Timor-Lorosa\u2019e nian bele halu rahun Simeira APEC. No <em>Guardian <\/em>fila-hikas ba asuntu ne\u2019e ho editorial ida duru tebes iha ninia edisaun iha loron ida tuir.<\/p>\n\n\n\n<p><em>International Herald Tribune <\/em>fo <em>honra <\/em>ba timoroan sira iha ninia primeira pajina, no jornal boot Espaina nian, <em>El Pa\u00eds<\/em>, haree okupasaun embaixada ne\u2019e sai hanesan objetu notisia ho komentariu sira nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Imprensa aziatiku mos lahusik tempu ne\u2019e la\u2019o mamuk. Jornal sira <em>South China Morning Post <\/em>ho <em>Hong Kong Standard <\/em>fahe atensaun ba Jakarta ho Dili, no <em>Eastern Express <\/em>nebe mos publika iha Hong Kong, dedika editorial ida ba okupasaun ne\u2019e. Relatu sira kona-ba <em>Opera\u00e7\u00e3o Trepe <\/em>bele hetan mos iha jornal sira Tailandia nian <em>The Nation <\/em>ho <em>Bangkok Post<\/em>. Ho jornalista sira rai-li\u2019ur nian hamutuk rihun nebe hetan iha Jakarta, halu <em>Opera\u00e7\u00e3o Trepe <\/em>manan projesaun internasional ida nebe Indonezia nunka hakarak rona no haree. Jornal nasional Timor nian, <em>Suara Timor Timur <\/em>(agora <em>Suara Timor-Lorosa\u2019e<\/em>), nebe raru tebes ba halu kobertura notisia sira iha Indonezia mos, dala ida ne\u2019e, desloka hotu ba Jakarta hodi halu kobertura ba Simeira APEC, no aproveita hodi halu kobertura mos ba okupasaun embaixada Amerika nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Okupasaun ba embaixada Estadus Unidus nian ho kodigu <em>Opera\u00e7\u00e3o Trepe<\/em>, durante loron 12 dada maka\u2019as opiniaun internasional, atinji impaktu mediatiku ida boot tebes. <em>Opera\u00e7\u00e3o Trepe <\/em>halo mosu sa\u2019e aspetu haat: <em>Ida<\/em>, kona-ba ninia oportunidadi, mediatiku, no politiku. Mediatiku, tanba bele fahe atensaun jornalista sira hamutuk 2.000 nebe tuir Simeira APEC, halu problema Timor-Lorosa\u2019e nian atinji dimensaun ida boot tebes, nebe nunka hetan antes, to\u2019o ninia impaktu hakat liu masakre Santa-Kruz, mosu iha primeira pajina sira husi kadeia televizaun sira nebe importante liu, iha nivel rejional, no internasional nian. <em>Rua<\/em>, kona-ba efetividade estratejia <em>indonesia\u00e7\u00e3o do conflito de Timor-Leste<\/em>, tanba imprensa Indonezia nian rasik aproveita <em>momentum <\/em>nebe nakloke \u2013 tanba labele ona subar, ho aparatu hotu-hotu nebe involve ona, no nakloke iha povu Indonezia nia matan \u2013 hodi fosai maka\u2019as akontesimentu nebe nakduir, no halu nakdoko tebes rejimi Jakarta nian. <em>Tolu<\/em>, kona-ba RENETIL nia objetivu politiku nebe buras no la\u2019o daudaun ona, buka halu artikulasaun ho movimentu pro demkrasia sira Indonezia nian, sadere iha baze politika ida nebe halu aliansa nebe iha konstrusaun daudaun ona iha tempu ne\u2019eba. <em>Haat<\/em>, hasa\u2019e hikas moral Frente Klandestina nian, tanba hafoin masakre Santa-Kruz nebe halu ema barak sai ta\u2019uk hodi bele tun iha dalan. Loos duni, bainhira RENETIL okupa tiha embaixada Amerika nian, no sai notisia boot, <em>eco <\/em>ka <em>gema <\/em>husi estudanti sira nia asaun mos simu iha Dili ho fatin seluk-seluk iha Timor-Lorosa\u2019e laran. Iha loron 13, loron ida hafoin okupasaun embaixada Amerika nian, nakfera konfrontu fiziku sira nebe maka\u2019as tebes entre estudante ho okupante sira iha Dili. Mosu manifestasaun iha fatin lubuk ida iha Timor laran, hanesan iha Dili, Baukau, Remexio, Ermera ho Maliana. Revolta popular ida nebe mosu espontanea ho simultanea.<\/p>\n\n\n\n<p>Okupasaun embaixada Estadus Unidos Amerika ne\u2019e, ninia gema la\u2019os de\u2019it rona iha rai boot sira maibe rona to\u2019o iha ai-laran, iha fatin sira nebe guerrilheirus FALINTIL sira tuba ba. Komandanti Konis Santana hakerek hanesan ne\u2019e kona-ba okupasaun embaixada Amerika husi estudante timor-oan sira:<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201c<\/em><em>Elite intelektual Rezistensia timoroan nian mai protagoniza asaun luta politik<\/em><em>a<\/em><em> ida nebe matenek liu no estratejikmente difini ho di\u2019ak! Ho objetivu fundamental \u2018Indoneziasaun funu Timor-Lorosa\u2019e nian\u2019, estratejia politik<\/em><em>a<\/em><em> ida nebe RENETIL hatene lori la\u2019o ba oin, halu luta ida implac\u00e1vel hodi defende direitu politik fundamental povu Timor-Lorosa\u2019e nian, direitu ba autodetreminasaun ho independensia nasional, maibe uza tatik<\/em><em>a<\/em><em> ida hodi halu desloka direitu autodeterminasaun ba iha defeza direitu ema nian. Iha kazu dahuluk, juventudi estudantil timoroan sira nian halu kampaina klandestina boot iha informasaun, ajitasaun, edukasaun, no konsiensializasaun ba opiniaun publik Indonezia nian, liuliu ba juventudi ho opozisaun sira demokratik<\/em><em>a<\/em><em> Indonezia nian, luta ida ne\u2019e mak hodi loke dalan ba hamosu relasaun entre luta ba libertasaun nasional Timor- Lorosa\u2019e nian ho aktividadi sira opozisaun iha Indonezia hodi lori demokrasia ba rejimi Indonezia nian. Seluk ho ne\u2019e estudanti sira halu asaun korajoza sira liu husi manifestasaun sira iha dalan, no halu okupasaun ba embaixada sira, no ida nebe importanti liu mak okupasaun embaixada Amerika nian iha Jakarta iha vespera [menjelang] sorumutu APEC nian, asaun ida ne\u2019e konsege ona projekta kestaun Timor-Lorosa\u2019e nian iha arena internasional ho vizibilidadi nebe boot liu, nebe to\u2019o iha ne\u2019e nunka hetan.<\/em>\u201d (Haree iha Saky, 2013, p.412).<\/p>\n\n\n\n<p>Istoriador respeitadu Portugal nian, Jos\u00e9 Mattoso, hateten katak asaun RENETIL nian ne\u2019e hamoris hikas hanoin kona-ba masakre Santra-Kruz nian, hamosu ona komparasaun ho manifestasaun iha Tiananmen, China, no lori hikas infomasaun sira uluk nian, husi tinan 1975, ba iha media sira:<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201c<\/em><em>Asaun ne\u2019e hetan impaktu ida maka\u2019as iha imprensa no iha televizasaun internasional sira. Hamoris hikas memoria masakre Santa-Kruz, mosu ona komparasaun sira ho manifestasaun sira iha Tiananmen, tinan lima antes, no lori ona publikasaun informasaun barabarak kona-ba manifestasaun sira nebe mosu uluk, desde 1975<\/em><em>\u201d<\/em> (Mattoso, 2005, p. 233).<\/p>\n\n\n\n<p>Problema Timor-Leste nian nebe Soeharto hakarak taka metin atu labele ko\u2019alia iha simeira APEC, sai hanesan sana matan nebe haksoit sai husi sana, no be\u2019e suli lemorai. Sai oportunidade di\u2019ak ba Estadus Unidus Amerika hodi bele ko\u2019alia problema Timor ho Soeharto. Iha entrevista ba CNN, Warren Christopher, Sekretariu Estadu ba Asuntu Negosius Estranjeirus Amerika nian, konsidera asaun joven ho estudante timor-oan na\u2019in 29 nian, hanesan motivu di\u2019ak ida ba sira hodi bele ko\u2019alia ho ulun-boot sira Indonezia nian kona-ba problema Timor nian: <em>\u201c<\/em><em>Kleur ona mak ami preokupadu ho Timor-Lorosa\u2019e, no estudanti sira <\/em>[nebe okupa embaixada iha Jakarta]<em> agora hala\u2019o ninia direitu livre ekspresaun no manifestasaun, nebe ami respeita no ami kopera ho situasaun ida ne\u2019e. Ida ne\u2019e fo biban mai ami hodi hato\u2019o ami nia preokupasaun kona-ba kestaun ne\u2019e.<\/em><em>\u201d<\/em><em> <\/em>(Haree Saky, 2013, p. 410).<\/p>\n\n\n\n<p>Soeharto mos labele sees ona husi Bill Clinton. Hafoin sorumutu ida entre ditador Soeharto ho Bill Clinton iha minutu 90 nia laran, jornalista sira husu kona-ba okupasaun embaixada Amerika husi estudanti timoroan sira, nune\u2019e mos se nia haruka ona sinal ruma ba Indonezia da\u2019et ho kestaun direitus umanus ka seidauk. Clinton hatan ba jornalista sira katak nia halu tiha ona, no nia garanti katak lasei halu buat ruma hodi kontra estudante ho joven sira iha embaixada laran, tanba sira hala\u2019o sira nia ekspresaun politika, no lori sira nia preokupasaun sira ba governu Amerika nian:<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201c<\/em><em>Ami hal<\/em><em>o<\/em><em> tiha ona katak ami dehan tiha ona laiha problema ho joven sira nebe mai no espresa sira nia vizaun iha ami nia embaixada, katak ami ko\u2019alia ona ho sira, ami serbisu ona ho sira. No ami mos garant<\/em><em>e<\/em><em> ona ba sira katak lasei iha retribuisaun (pembalasan) ruma kontra sira tanba sira hala\u2019o sira nia espresaun politik<\/em><em>a<\/em><em> no lori sira nia preokupasaun mai ami. Ami asegura ona ida ne\u2019e to\u2019o agora<\/em>.\u201d (Haree iha Saky, 2013, p. 410).<\/p>\n\n\n\n<p>Seluk ho ne\u2019e, iha mos konferensia imprensa ne\u2019e, Prezidenti Bill Clinton hateten katak: <em>\u201cPovu<\/em><em> <\/em><em>Timor-Lorosa\u2019e devia ko\u2019alia barak liu tan kona-ba sira nia asuntu\u201d<\/em><em> <\/em>(Haree iha Saky, 2013, p. 411) tanba durante ne\u2019e Indonezia mak ko\u2019alia lori timoroan sira nia naran. Iha mos biban ne\u2019e, foin ba dala uluk, Estadus Unidus Amerika admite referendum ba Timor.<\/p>\n\n\n\n<p>Prezidenti Bill Clinton nia deklarasaun sira ne\u2019e halu Soeharto ran lahalai no hirus tebes no aat liu tan, jornalista sira nebe hamutuk rihun, iha konferensia imprensa ne\u2019e, lakohi husu kona-ba APEC, maibe hotu-hotu husu hale\u2019u iha okupasaun embaixada ne\u2019e ho problema sira Timor-Lorosa\u2019e nian. Ba Soeharto, okupasaun embaixada ne\u2019e hanesan obriga nia tolan tomak manduku moris ida, ne\u2019eduni, ho hirus nia espulsa arbiru ema sira kaer seguransa Jakarta nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Durante loron 12 okupasaun embaixada, diplomata sira Amerika nian, halo buat hotu atu hasai lalais estudante sira husi embaixada laran. Hahu ho lafo bee no han iha loron dahuluk, husik estudante sira toba de\u2019it iha garajen nebe nakonun ho susuk sein iha lensol ruma hodi taka-an, loron sira seluk hahu fo han maibe han etu mutin tanan. Lahusik estudante uza toilet embaixada nian, maibe disponibiliza de\u2019it lata ida hodi estudante sira uza ba ninia nesesidade. Nein fo saboneti rohan ida hodi haris, nune\u2019e mos omo ruma hodi fase ropa. Durante loron 10 haris la uza sabonete nomos la-muda ropa, tanba hotu-hotu ho de\u2019it ropa nebe iha isin, laiha ropa rezerva. Tanba situasaun hirak ne\u2019e, estudante ida, Arlindo Fernandes, moras atu mate iha embaixada laran. Felizmente halo negosiasaun no hetan garantia husi embaixada Amerika no Indonezia katak lasei kaer nia bainhira lori sai ba halo tratamentu iha ospital. Nia baixa loron balu iha ospital, bainhira estudante sira aseita ona atu sira ba Portugal, foin lori fila nia ba embaixada hodi sira sai hamutuk. Estudante sira hasoru presaun psikolojiku extraordinaria tebes iha embaixada laran, biar barak hahu moras ona tanba kalan-kalan sai susuk nia aihan no kondisaun iejeniku sira nebe aat tebes, maibe estudante sira lahakiduk, tuba nafatin.<\/p>\n\n\n\n<p>Indonezia mos uza timor-oan balun, hanesan katuas Clementino dos Reis Amaral no Lopes da Cruz, haruka ba embaixada hodi hamaus no konvense estudante sira atu husik hela lais embaixada. Sira nia objetivu atu hasai lalais estudante sira husi embaixada atu liberta lais Indonezia husi presaun internasional, tanba okupasaun ne\u2019e hanesan latan hela Indonezia iha rai, iha xefe Estadu no xefe Governu sira nia matan laran.<\/p>\n\n\n\n<p>Diplomata sira Amerika nian, nune\u2019e mos Indonezia, liu husi katuas Clementino Amaral no Lopes da Cruz, promote garantia katak se estudante sira husik hela embaixada no fila ba sidade sira nebe sira estuda ba, sira sei lakaer. Estudante sira, liu husi sira nia porta-voz, Domingos \u201cNaga Soro\u201d Sarmento Alves, hatan ba sira:<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201c<\/em><em>Ami lamai buka garantia, ami livre ba nebe de\u2019it bainhira ami hakarak, maibe ami mai iha ne\u2019e atu ijiji libertasaun inkondisional <\/em><em>n<\/em><em>o imediata ba Xanana Gusm\u00e3o, involve Xanana Gusm\u00e3o, Lider Maximu Rezistensia nian iha konversasaun hotu-hotu kona-ba problema Timor-Lorosa\u2019e nian, no respeitu ba timor<\/em><em>&#8211;<\/em><em>oan sira nia direitu ba autodeterminasaun ho ukun-rasik-an. Se lahalu tuir ami nia ejijensia, ami lasai husi ne\u2019e, no prontu mate iha ne\u2019e.<\/em><em>\u201d<\/em> (Haree iha Saky, 2013, p. 402).<em><\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Bainhira estudante sira sente atinji ona sira nia objetivu, foin sira aseita husik hela embaixada no sai ba Portugal. Okupasaun embaixada Estadus Unidus Amerika nian atinji estratejia RENETIL nian rua dala ida: <em>\u201cInternacionaliza\u00e7\u00e3o do conflito de Timor-Leste\u201d<\/em> no <em>\u201cIndonesia\u00e7\u00e3o do conflito de Timor-Leste.<\/em> Primeiru, dada atensaun internasional nian ba situasaun Timor nian, liuliu tanba halo iha selebrasaun aniversariu datoluk masakre Santa-Kruz nian. Liga masakre Santa-Kruz ho simeira APEC nebe partisipa husi lider sira husi rai boot sira, estudante sira konsege lori asuntu Timor-Leste sai destake iha komunidade internasional sira nia matan; Asaun ne\u2019e halo molok simeira APEC hahu, iha biban nebe atensaun midia internasional nia foka hotu ba Indonezia. <strong>Ida ne\u2019e fo biban ba estudante sira hodi tau iha destake violensia sira nebe militar Indonezia halo iha Timor-Leste, aproveita prezensa midia internasional nian prezensa iha Jakarta hodi bele relata asaun ne\u2019e ba mundu tomak; Asaun ne\u2019e fo presaun ba rejime Indonezia nian no hatudu ba mundu katak timor-oan sira lasimu okupasaun Indonezia nian iha Timor-Leste, iha nebe rezistensia la\u2019os halo de\u2019it iha Timor no iha rai-li\u2019ur, maibe halo mos iha Indonezia nia rai laran rasik, iha ninia kapaital. Ida ne\u2019e hamosu moe diplomatiku ba Indonezia iha palku internasional, liuliu iha estadu membru sira APEC nia oin; Aten-brani estudante timor-oan sira nian inspira rede solidariedade internasional no lori apoiu barak liu tan husi rai sira seluk, organizasaun umanitaria, no grupu sira direitus umanus nebe ikus mai sai ativu liu tan koalia kona-ba independensia Timor-Leste nian; Fanu povu Indonezia katak funu nebe rejime Soeharto nian halo subar iha Timor, halo ema Indonezia mos mate barak, halo sira nia ekonomia sai rahun. Aat liu tan opresaun nebe rejime Soeharto nian halo iha Timor hanesan mos nebe nia halo ba povu Indonezia. Ho sensibilizasaun sira ne\u2019e konsege fanu povu Indonezia, hahu harii movimentu oioin iha Indonezia hodi luta ba demokrasia iha Indonezia no autodeterminasaun no ukun-rasik-an ba Timor-Leste; Ho okupasaun iha embaixada Estadus Unidus Amerika nian, estudante sira hein atu hetan apoiu husi Estadus Unidus atu presiona governu Indonezia hodi hapara violasaun ba direitus umanus iha Timor-Leste no hapara tulun politiku, ekonomiku no militar ba Indonezia. Maski resposta husi Estadus Unidus Amerika nian la-direta, asaun ne\u2019e kontribui ba mudansa pozisaun husi rai balun kona-ba asuntu Timor-Leste nian iha tinan hirak tuir mai, no ikus liu, iha 1999, Estadus Unidus marka pozisaun, aseita referendum iha Timor, hapara apoiu militar ba Indonezia no apoia intervensaun forsa manutensaun ba paz (INTERFET) iha Timor.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Asaun simboliku ne\u2019e reforsa rede rezistensia diplomatika no solidareidade internasional nebe ikus mai iha papel importante tebes hodi lori Timor ba referendum no libertasaun ba Timor iha 1999 no kulmina ho Restaurasaun ba RDTL iha 2002.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Masakre Santa-Kruz hatada pontu virajen iha politika mundu nian kona-ba problema Timor-Leste nian, no hametin liu tan ho asaun sira seluk no rezistensia konsistente hafoin masakre Santa-Kruz. Gloria no Honra ba martir timor-oan sira hotu, imi nia sakrifisiu, determinasaun, isin, ran no ruin mak hanesan monumetu boot liu hotu ba aliserse Estadu Timor-Leste. Imi nia memoria mak istoria Timor nian, istoria luta eroika povu Timor nian.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek nain Carlos da Silva L. F. R. Saky Loron 12 fulan novembru 2024 mai, kompleta ona tinan 33 masakre Santa-Kruz. Bainhira ita ko\u2019alia kona-ba masakre Santa-Kruz mak ita mos presiza ko\u2019alia kona-ba asaun sira seluk iha ligasaun ho 12 novembru, hanesan manifestasaun iha Jakarta iha loron 19 fulan novembru 1991, Lusit\u00e2nia Expresso nebe ho [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":18103,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-19581","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19581","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19581"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19581\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19583,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19581\/revisions\/19583"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/18103"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19581"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19581"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19581"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}