{"id":19717,"date":"2024-11-20T21:37:32","date_gmt":"2024-11-20T12:37:32","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=19717"},"modified":"2024-11-20T21:37:34","modified_gmt":"2024-11-20T12:37:34","slug":"rekonsiliasaun-nebe-justu-no-abranjente","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2024\/11\/20\/rekonsiliasaun-nebe-justu-no-abranjente\/","title":{"rendered":"Rekonsiliasaun Nebe Justu No Abranjente"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>By Carlos da Silva L.F.R. Saky<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ikus-ikus ne\u2019e problema rekonsiliasaun sai hikas topiku diskusaun iha media sosial sira tanba Prezidente Republika, Jos\u00e9 Ramos Horta, hakarak konvida Eurico Guterres mai Timor atu tuir komemorasaun loron RDTL ba dala 49. Prezidente Republika atu konvida sese de\u2019it, ne\u2019e ninia direitu prerogativu, maibe nia mos tenki rona vitima sira nia halerik no organizasaun direitus umanus sira. ONU ida nebe organiza referendum iha Timor iha 1999, nebe permite ba timor-oan sira hili rasik ninia destinu no lori ona Timor ba ukun-an, seidauk dada hikas nia lista kona-ba krime grave kontra umanidade, krime sira nebe akontese hafoin ONU fosai rezultadu referendum nian. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Los duni, Eurico Guterres no Ab\u00edlio Os\u00f3rio Soares, timor-oan na\u2019in rua hasoru ona justisa, maibe ida ne\u2019e hanesan nehan laek ka laliu hanesan telenovela ida. Enkuantu Jeneral Indonezia sira no timor-oan sira nebe hasai ema nia vida, justisa nein kona sira. Ida ne\u2019e de\u2019it mos hamosu injustisa boot ida, tanba lori na\u2019in rua ba hasoru justisa, maibe sira seluk moris livre.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha 2002, Indonezia harii Tribunal Ad Hoc ida iha Jakarta hodi halo julgamentu ba eis-governador Ab\u00edlio Os\u00f3rio Soares no eis-komandante milisia Aitarak, Eurico Guterres. Os\u00f3rio hetan pena tinan 3 no Eurico hetan pena tinan 10 ho akuzasaun krime grave relasiona ho violasaun ba direitus umanus nebe akontese iha 1999. Maibe pena sira ne&#8217;e nakonun ho kontrovesu tanba konsideradu kaman liu kompara ho krimi nebe akuza ba sira. Aat liu tan, sira halo rekursu ba Tribunal Supremu Indonezia nian, Tribunal ne\u2019e, anula tiha desizaun Tribunal Ad Hoc nian nune\u2019e mos akuzasaun sira nebe halo ba sira. Sira rua hotu tama kadeia, maibe lakleur de\u2019it libertadu. Durante halo rekursu, sira rua hein iha liur. Iha 2008 Tribunal Supremu Indonezia nian anula tiha Eurico nia pena ho akuzasaun sira ba nia, ho nune\u2019e nia livre total.<\/p>\n\n\n\n<p>Kazu Ab\u00edlio Os\u00f3rio Soares ho Erico Guterres nian sai simbolu husi fallansu sistema justisa Indonezia nian atu implementa ho loloos justisa ba krime grave sira iha Timor. Observador internasional barak, inkluindu organizasaun Direitus Umanus konsidera libertasaun Ab\u00edlio Os\u00f3rio Soares no Eurico Guterres nian haneasn forma impunidade ba autor sira krimi kontra umanidade nian.<\/p>\n\n\n\n<p>La\u2019os ne\u2019e de\u2019it, autor sira ba masakre Santa-Kruz nian mos hanesan. Ofisial Indonezia balun de\u2019it mak hetan sansaun, maibe sansaun ida kaman liu no la-reflete krimi nebe sira halo. Jeneral Indonezia na\u2019in rua, Sintong Panjaitan no Rudolf Warouw de\u2019it mak hetan sansaun. Panjaitan lakon tiha nia kargu hanesan Komandante Rejiaun Militar IX\/Udayana nebe kobre mos Timor, Warouw lakon tiha nia kargu hanesan Komandante Komandu Ezekusaun ba Operasoins iha Timor. Sira rua nunka hasoru justisa, so ofisial ki\u2019ik balun nebe involve direktu iha tiru manifestante sira mak ba hasoru tribunal militar no hetan pena kaman ka disiplina militar.<\/p>\n\n\n\n<p>Jeneral sira Indonezia nian no militar Indonezia sira nebe durante tinan 24 okupasaun Indonezia nian iha Timor, nebe tau kilat iha timor-oan sira nia liman no haruka sira halo krimi, ema ruma labok, tanba ita nia na\u2019in sira mak hamrik iha oin hodi se hirus matan hodi defende sira. Iha impresaun rekonsiliasaun hanesan impoin husi Estadu ka ema boot sira. Bainhira timor-oan balun kestiona ka kritika modelu rekonsiliasaun nebe impoin husi leten ne\u2019e, ita nia na\u2019in ulun sira hatan katak ema sira kritika sira nia modelu ne\u2019e, ninia ulun sei nakonun ho \u201cmentalidade pos konflitu nian.\u201d Maibe sira lahatene ka haluha tiha katak la\u2019os estadu ho ema boot sira mak sai vitima, maibe sidadaun ka individu sira. Balun dehan, di\u2019ak liu halu tiha buat aat sira akontese iha pasadu, no tenki hanoin ba oin. Ema hotu konserteza hanoin ba oin, tanba laiha ema ida hakarak la\u2019o fali ba kotuk, maibe la\u2019os haruka ema atu halo buat aat sira iha pasadu. Tenki hanoin nafatin atu labele halo tuir ka evita buat aat sira iha pasadu labele akontese hikas iha prezente no futuru.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;Artikel ida ne\u2019e mai kontribui hanoin ruma atu buka solusaun nebe bazeia iha vitima sira, nune\u2019e mos kona-ba uma no rai sira nebe okupa husi ema seluk nebe la\u2019os na\u2019in, parte husi problema seriu sira nebe Timor hasoru.<\/p>\n\n\n\n<p>Ita hotu hatene, konflitu no funu, sempre hamosu trauma no kanek nebe klean ba individu no sosiedade. Konflitu oho malu hamosu odiu (kebencian) no resentimentu (dendam) nebe naruk ba beibeik, no hamosu divizaun (perpecahan) sosial nebe susar atu kura. Ida ne\u2019e mos akontese iha Timor-Leste, husi 1975 to\u2019o 1999. UDT oho FRETILIN, FRETILIN oho UDT no APODETI, APODETI oho FRETILIN, FRETILIN ho FRETILIN oho malu, milisia pro-integrasaun oho pro-ukun-an, no pro-ukun-an oho pro-integrasaun, militar no polisia Indonezia sira oho timor-oan. Oho malu sira ne\u2019e akontese iha vila laran no iha ai-laran. Ida ne\u2019e mak sai razaun ba ita, husi tinan 2000 to\u2019o agora, ita sei ko\u2019alia kona-ba rekonsiliasaun, oinsa rekonsilia hikas timor-oan sira, tanba funu nebe impoin husi rai seluk no halo ita timor-oan sira oho malu iha nebe husik hela fitar sira kle\u2019an tebes.<\/p>\n\n\n\n<p>Ulun boot sira FRETILIN no UDT nian, iha hearing CAVR nian, publikamente husu deskulpa ona, maibe deskulpa sira ne\u2019e kura ona duni kanek sira? Ne\u2019e so vitima sira mak bele hatan.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Bainhira ita ko\u2019alia kona-ba justisa no rekonsiliasaun mak se de\u2019it, husi nebe de\u2019it mak halo aat ka oho ema, hotu-hotu tenki hetan tratamentu hanesan. Labele persege balu no proteje seluk. Ita tenki parte ho hanoin ida katak opsaun politika la\u2019os krimi, krimi mak hahalok sira oho ema hodi atinji objetivu politika. Tuir doutrina militar nian, ema hotu kaer kilat iha liman, tiru malu iha kombate ida, ka oin ho oin, depois balu mate, ne\u2019e la\u2019os krimi. Maibe, bainhira kaer ona no dezarmadu ona labele oho. Ema kaer kilat ka kro\u2019at ida depois ba oho ema liman mamuk, ne\u2019e tama iha kategoria krimi. Ezemplu, ema sira subar iha Igreja Likisa, liman mamuk, hetan atake husi milisia Besi Merah Putih sira pro-autonomia, depois oho ema sira subar iha neba, ne\u2019e klaramente krimi. Hanesan mos halo atake ba Manuel Carrascal\u00e3o nia uma no oho ema sira nebe hela ka subar iha neba.<\/p>\n\n\n\n<p>Ita hotu konkorda rekonsiliasaun hanesan xave hodi rezolve problema sira hotu nebe iha, maibe labele rekonsiliasaun ida nebe impostu ka obriga de\u2019it husi na\u2019i ulun sira. Aproximasaun tradisional nebe iha no la\u2019o hela, hanesan impoin (dipaksakan) husi Estadu ka na\u2019in ulun sira, tinan 20 resin ona, lafo fuan nebe bokur, tanba la\u2019os solusaun nebe justu no komprensivu ka abranjente.<\/p>\n\n\n\n<p>Rekonsiliasaun ida justa no abranjente tenki hatuur vitima sira iha sentru prosesu. Ne\u2019e implika rekuinese sira nia esperiensia unika sira no garante katak sira mak tenki iha lian ativu hodi define solusaun sira. Hanesan argumenta husi Daly (2002), &#8220;justisa tenki sai prosesu negosiada ida, la\u2019os impostu (dipaksakan)\u201d. Agora daudaun, ita nia na\u2019i ulun sira lahatur vitima sira hanesan sentru husi rekonsiliasaun, la-kria kondisaun atu vitima ho autor sira hetan malu hodi negosia nia solusaun. Estadu ka na\u2019i ulun sira, sira nia knaar limita iha halo mediasaun no kria kondisaun atu vitima no autor (pelaku) sira hasoru malu no prepara forma reparasaun ba vitima sira. Estadu nia knar mak garante oinsa prosesu rekonsiliasaun bele la\u2019o ho seguru, sein iha ameasa ba parte ida. Konvida Eurico Guterres atu partisipa iha selebrasaun loron RDTL nian iha loron 28 fulan novembru mai, la\u2019os de\u2019it impoin husi na\u2019i ulun sira, maibe mos loke hikas kanek tuan sira nebe atu moran ona.<\/p>\n\n\n\n<p>Aprosimasaun rekonsiliasaun nebe atu ko\u2019alia iha artigu ida ne\u2019e foka ba empoderamentu (pemberdayaan) ba vitima sira, fo ba sira kontrolu tomak ba prosesu solusaun sira, no garante katak sei hetan justisa tuir nesesidade no vitima ida-idak nia hakarak.<\/p>\n\n\n\n<p>Rekonsiliasaun, tuir ninia esensia, mak prosesu naruk ida nebe involve rekuinesimentu, kura no harii relasaun foun. Maibe, dala barak, prosesu ne\u2019e sai formalidade ida de\u2019it iha nebe estadu no na\u2019in ulun sira impoin solusaun uniku nebe aplika ba vitima no autor sira. Aproximasaun ida hanesan ne\u2019e, dala barak falla, tanba la-kumprende komplesidade trauma sira nebe sofre husi vitima sira no sira nia nesesidade espesifika sira.<\/p>\n\n\n\n<p>Rekonsilisaun nebe justu no abranjente (menyeluruh) labele impoin ka obriga husi leten, husi estadu ka na\u2019in ulun sira. Pelu kontrariu, solusaun tenki mai husi vitima sira, iha nebe sira iha poder atu determina dalan di\u2019ak liu hodi rezolve problema ho autor sira. Konserteza la\u2019os solusaun ida nehan troka ho nehan, matan troka ho matan. Maibe, tenki liu husi prosesu ida nebe pasifiku no fleksivel, loke dalan ba metode solusaun oioin tuir nesesidade vitima ida-idak nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Ita presiza kumprende katak vitima ida-idak iha esperiensia unika, ne\u2019eduni sira nia nesesidade no desejo (keinginan) atu rezolve konflitu mos lahanesan. Prosesu rekonsiliasaun tenki respeita diferensa ne\u2019e, fo espasu ba vitima ida-idak atu hato\u2019o dalan nebe di\u2019ak liu ba sira hodi hakat liu trauma nebe sira hasoru. Iha ne\u2019e tenki iha <em>rekuinesimentu individualidade ba vitima sira<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Prosese solusaun mos labele limita de\u2019it ba modelu ida. Por ezemplu, iha vitima nebe hakarak de\u2019it rekuinesimentu sinseru (pengakuan tulus) husi autor no vitima prontu perdoa sen ijiji buat seluk. Maibe, iha mos vitima balun nebe hakarak justisa formal liu husi julgamentu atu sulan autor iha kadeia. Seluk hakarak rekuinesimentu sinseru no reparasaun. Reparasaun ne\u2019e mai husi estadu. Ho aprezenta opsaun oioin, vitima sira iha liberdade atu determina saida mak bele tulun liu sira iha prosesu kura kanek ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha prosesu rekonsiliasaun, hasoru malu direkta entre vitima no autor importante tebes. La\u2019os na\u2019in ulun sira mak ba mai hasoru autor sira, no ignora tiha vitima sira. Labele ema seluk mak ko\u2019alia lori vitima sira nia naran, eseptu sira nebe ema oho ona ka mate ona. Ida ne\u2019e mos so ninia familia mak ko\u2019alia, tanba sira mak tur ho matan ben no lutu, la\u2019os estadu, la\u2019os na\u2019in ulun sira ka ema seluk. Rekonsiliasaun labele akontese sein sorumutu direkta nebe direksionadu (terarah) no seguru (aman) entre vitima no autor sira. Sorumutu ne\u2019e importante atu garante rekuinesimentu husi autor no fo oportunidade ba vitima sira atu hato\u2019o sira nia nesesidade ka hanoin direitamente ba autor.<\/p>\n\n\n\n<p>Estadu, ka na\u2019in ulun sira labele sai protogonista (aktor) prinsipal iha rekonsiliasaun, maibe fasilitador. Sira nia papel mak kria kondisaun nebe permite ba vitima no autor sira hasoru malu, disponibiliza fasilidade sira no apoiu atu sorumutu ne\u2019e la\u2019o ho di\u2019ak no seguru, no tulun implementa reparasaun ba vitima sira.<\/p>\n\n\n\n<p>Atu materializa rekonsiliasaun ida nebe justa no abranjente, saida mak ita presiza halo mak: Forma forum ba dialogu entre vitima no autor sira. Kria espasu iha nebe vitima no autor sira bele hetan malu direitamente ho seguru. Forum ida ne\u2019e tenki projetadu atu kria ambiente ida nebe apoia dialogu nakloke no onesta, permite ba parte rua atu hato\u2019o sira nia hanoin ho livre, sein ta\u2019uk.<\/p>\n\n\n\n<p>Vitima dala barak sente ninia laran kaman tiha (aliviado) bainhira autor ho sinseru no haraik-an rekuinese nia sala. Aspetu psikolojiku ida ne\u2019e importante tebes ba rekonsiliasaun. Tenki sensibiliza no fo aten-brani ba autor sira atu responsabiliza ba nia aktu sira, la\u2019os na\u2019in ulun sira mak sai fali defensor ba autor ka perpetrador sira.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha rekonsiliasaun, reparasaun mos hanesan dalan ida, bele fo kompensasaun material sira, apoiu psikolojiku, ka aktu simboliku sira hanesan husu deskulpa iha publiku. Reparasaun ida ne\u2019e tenki halo tuir nesesidade vitima sira nian. Atu sira sente respeitadu no valorizada, hasa\u2019e hikas sira nia dignidade iha publiku, liuliu iha kazu sira violasaun sexual.<\/p>\n\n\n\n<p>Vitima balun, lakohi buat seluk, sira hakarak los de\u2019it kastigu formal ba autor sira, ida ne\u2019e mos ita tenki respeita. Estadu iha obrigasaun prepara tribunal ad hoc ida hodi halo julgamentu ba autor sira halo krimi todan, la\u2019os mai fali ho razaun politika ka seluk. Ida ne\u2019e tulun atu garante katak mantein justisa sein hasees nesesidade individu sira nian. Hafoin julgamentu no kumpre pena tinan balu, estadu bele tetu fo amnestia ba sira, tuir sira nia komportamentu di\u2019ak, ka ba interese unidade nasional nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Prosesu rekonsiliasaun la\u2019os de\u2019it kona-ba rezolusaun ba konflitu, maibe mos kona-ba kura kanek emosional vitima sira nian. Apoiu psikolojiku tenki sai parte integrante husi prosesu ne\u2019e atu tulun vitima sira hakat liu trauma no harii hikas sira nia moris.<\/p>\n\n\n\n<p>Maski aproximasaun sira ne\u2019e haree hanesan ideal, maibe sempre iha dezafiu nebe presiza hakat liu. Dezafiu balun mak hanesan dezigualdade iha poder. Vitima sira dala barak sente laiha forsa atu hasoru autor sira, liuliu sira nebe iha pozisaun sira iha influensia boot. Estadu tenki asegura mekanizmu protesaun ba vitima sira iha prosesu ida ne\u2019e.&nbsp; Ita mos hatene, nein autor sira hotu prontu atu rekuinese sira nia sala, balun lakohi koopera no buka sees, ka por ezemplu lakohi fila mai Timor. Dezafiu seluk mak organiza sorumutu entre vitima no autor sira iha eskala boot, ida ne\u2019e presiza rekursu signifikativu no planeamentu nebe tasak.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Aleinde rekonsiliasaun orientadu ba kazu sira violasaun ba direitus umanus, kompleksidade rekonsiliasaun entre timor-oan sira involve mos okupasaun ba uma no rai husi sira nebe la\u2019os na\u2019in. Problema refujiadu sira nebe ohin loron hela iha Indonezia tanba kaos iha 1999 hafoin anunsiu rezultadu referendu husi ONU sai mos preokupasaun ida. Sira hakarak fila mai Timor, maibe sira nia uma no rai okupadu husi ema seluk. Sira iha difikuldade atu hetan hikas sira nia uma no rai, ida ne\u2019e mos situasaun kompleksu ida no estadu presiza solusaun ida nebe ekilibradu no justa.<\/p>\n\n\n\n<p>Bele halo aprosimasaun sira tuir mai hodi hakat liu konflitu sira ligadu ho okupasaun ba rai no uma. Tenki halo mediasaun, involve terseira parte nebe netru, hanesan mediador husi governu, instituisaun sira sosiedade sivil nian, ka Igreja no seluk tan, hodi halo mediasaun konflitu entre ema na\u2019in loloos ho okupante. &nbsp;Iha mediasaun ne\u2019e parte rua hetan oportunidade hanesan hodi hato\u2019o sira nia ezijensia sira no elabora solusaun nebe lori benefisiu ba parte rua hotu.<\/p>\n\n\n\n<p>Halo verifikasaun ba direitu propriedade liu husi verifika dokumentu ka evidensia seluk nebe hatudu hanesan propriedade ba uma ka rai molok krizi. Bainhira dokumentu propriedade sei iha no validu, bele halo prosesu legal hodi hetan hikas direitu ba propriedade ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Halo kompensasaun ba ema nebe okupa hela uma ne\u2019e tanba nia okupa iha situasaun emerjensia nia laran ka sein hanoin aat. Governu ka parte kompetente bele fo kompensasaun hanesan rai ka uma seluk hodi hela, apoiu finanseiru ka uma alternativa. Solusaun ne\u2019e ho objetivu atu evita despezu forsadu no kria solusaun nebe justu ba parte rua hotu.<\/p>\n\n\n\n<p>Governu bele adopta programa nasional hodi halo restituisaun no reparasaun ba refujiadu ka ema sira nebe lakon sira nia direitu durante funu. Restituisaun signifika fo fila rai ka uma ba na\u2019in lolos, no reparasaun bele involve kompensasaun material ba sira nebe labele hetan hikas sira nia direitu.<\/p>\n\n\n\n<p>Ba kazu nebe kompleksu tebes ka involve disputa juridika naruk, bele kria tribunal espesializadu ka orgaun arbitrajen ida hodi desidi direitu sira bazeia ba evidensia sira no lei nebe vigora.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha kazu balun, konflitu ne\u2019e la\u2019os limita ba individu de\u2019it, maibe mos afeta relasaun sira iha komunidade nia laran. Tanba ne\u2019e, aprosimasaun ho baze komunitaria nebe promove rekonsiliasaun no dialogu entre parte sira nebe disputa malu bele tulun hetan solusaun koletiva ida, nomos evita tensaun sosial naruk.<\/p>\n\n\n\n<p>Governu iha responsabilidade atu garante justisa ba ninia sidadaun sira hotu. Presiza politika nebe klaru no justu hodi asegura katak direitu na\u2019in ba rai ka uma lolos nian tenki respeitadu, sein ignora ema nebe okupa daudaun rai ka uma, tanba, okupante mos bele de\u2019it vitima ida husi funu.&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Prinsipiu prinsipal hodi hakotu problema mak, justisa tenki ba parte hotu-hotu. Garante katak tenki respeita direitu propriedade ida lolos nian sein sakrifika direitu baziku husi okupante atual nian. Tenki hatur uluk iha oin solusaun ida liu husi dialogu, la\u2019os hamosu konflitu foun ka naruk. Solusaun sein violensia katak parte hotu-hotu tenki iha kompromisu atu rezolve konflitu sein liu husi violensia. <strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Iha kontestu Timor nian, inisiativa sira ba rekonsiliasaun nian sadere liu ba justisa restaurativa no retributivu, ho enfaze limitada iha transformasaun estrutura sosial. Eskritor sira hanesan Lederach (1997) e Borer (2006) destaka katak prosesu rekonsiliasaun tenki adaptadu tuir kultura no sosial kada sosiedade nian, ho respeitu ba espesifisidade vitima sira nian. Timor iha ninia lisan hodi solusiona sira nia problema, nahe biti boot. Ema hotu, vitima, autor ho lia-na\u2019in sira, hotu-hotu tuur iha biti leten, hetan direitu hanesan atu ko\u2019alia no rona. Iha biti leten ne\u2019e, idak-idak konfesa nia sala, perdoa malu, no ba mota fase-an hodi bee lori tiha todan sira hotu ba tasi no hela de\u2019it matak malirin no dame. Bainhira solusaun biti boot nian labele ona foin hakat ba solusaun legal nian, tuir lei estadu nian. Tenki uza dalan oioin hodi halo la\u2019o prosesu rekonsiliasaun hodi bele atinji justisa ida lolos ba ema hotu.<\/p>\n\n\n\n<p>Solusaun ba rekonsiliasaun ho disputa ba rai no uma, presiza kompromisu seriu, serbisu hamutuk, serbisu ho kuidadu atu garante katak solusaun nebe atu hetan reflete loloos justisa no tulun harii dame ida rohan laek.<\/p>\n\n\n\n<p>Rekonsiliasaun nebe justa no abranjente mak prosesu nebe hatur uluk nesesidade no dezeju vitima sira nia iha oin, husik ba sira mak hatudu dalan nebe di\u2019ak liu tuir sira nia hakarak. Ho kria espasu ba dialogu direkta, aprezenta opsaun solusaun oioin, no fo apoiu ba vitima sira, psikolojika no materialmente, rekonsiliasaun la\u2019os de\u2019it sei kura kanek sira, maibe mos harii baze ida metin ba dame nebe rohan laek. <strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Atu prosesu rekonsiliasaun la\u2019o ho di\u2019ak no atinji ninia objetivu sira, presiza kompromisu husi parte hotu-hotu, inkluindu estadu ho nia instituisaun sira hanesan PDHJ, NGO, vitima no autor sira. Bainhira rekonsiliasaun halo liu husi dalan nebe loos, rekonsiliasaun nebe ho baze iha vitima sira, bele garante ona dame rohan laek (duradoura) iha Timor, bele hakotu ona siklus odiu no resentimentu, no loke dalan ba sosiedade nebe dame no justu liu tan.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>By Carlos da Silva L.F.R. Saky Ikus-ikus ne\u2019e problema rekonsiliasaun sai hikas topiku diskusaun iha media sosial sira tanba Prezidente Republika, Jos\u00e9 Ramos Horta, hakarak konvida Eurico Guterres mai Timor atu tuir komemorasaun loron RDTL ba dala 49. Prezidente Republika atu konvida sese de\u2019it, ne\u2019e ninia direitu prerogativu, maibe nia mos tenki rona vitima sira [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":19718,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-19717","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19717","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19717"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19717\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19720,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19717\/revisions\/19720"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/19718"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19717"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19717"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19717"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}