{"id":19993,"date":"2024-12-19T22:36:57","date_gmt":"2024-12-19T13:36:57","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=19993"},"modified":"2024-12-19T22:38:26","modified_gmt":"2024-12-19T13:38:26","slug":"operasaun-militer-indonesia-iha-timor-leste-husi-komodo-ba-seroja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2024\/12\/19\/operasaun-militer-indonesia-iha-timor-leste-husi-komodo-ba-seroja\/","title":{"rendered":"Operasaun Militer Indonesia Iha Timor-Leste: Husi Komodo ba Seroja"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Husi: Carlos da Silva L.F.R. Saky<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Loron 7 fulan dezembru 2024 liu ba kompleta tinan 49 Indonezia halo <em>Operasaun Seroja<\/em>, invazaun militar ho eskala boot nebe loke kapitulu foun iha istoria Timor-Leste nian. Atu hatene kontestu invazaun Indonezia iha Timor-Leste iha loron 7 fulan dezembru 1975, importante atu haree saida mak iha operasaun sira ne\u2019e nia kotuk molok to\u2019o ba <em>Operasaun Seroja<\/em> nebe sai baze ba estratejia ne\u2019e. Iha operasaun prinsipal rua molok <em>Operasaun Seroja<\/em> mak <em>Operasaun Komodo<\/em> (husi tinan klaran 1974 to\u2019o fulan agustu 1975) no <em>Operasaun Flamboyan<\/em> (husi fulan agustu 1975 to\u2019o fulan dezembru 1975).<\/p>\n\n\n\n<p><em>Operasaun Komodo<\/em> mak operasaun intelijensia nebe ho objetivu halibur informasaun inisial kona-ba situasaun politika no militar iha Timor Portuges, inklui buka hatene forsa militar Timor Portuges, forsa lokal (hanesan Segunda Linha), kondisaun jeografika, no fatin estratejiku sira hodi apoia invazaun husi rai husi rai-ketan.&nbsp; Faze ida ne\u2019e dezempenha papel krusial hodi halo preparasaun ba operasaun sira tuir mai. Tuir mai, <em>Operasaun Flamboyan<\/em> involve sukun tama (incurs\u00e3o\/penyusupan) forsa espesial sira nebe halo ho subsubar (secreta) no limitada liu husi rai-ketan ho objetivu ataka postu militar Timor Portuges sira iha rai-ketan no insita (menghasut) revolta husi rai kolonia Portuges ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Ninia kulminasaun mak <em>Operasaun Seroja<\/em> nebe hahu iha loron 7 fulan dezembru 1975, hanesan invazaun militar nakloke nebe involve militar Indonezia hamutuk rihun, lori impaktu politiku, estratejiku, no umanitariu nebe signifikativu ba povu Timor-Leste. Artigu ida ne\u2019e koko atu haree operasaun hirak ne\u2019e, aprezenta kronolojia ida, ninia kontestu, ho ninia konsekuensia sira. Liu husi abordazen ne\u2019e, bolu sani na\u2019in sira atu bele hatene dinamika kompleksu sira iha esforsu integrasaun forsadu Timor-Leste ba Indonezia nia kotuk.<\/p>\n\n\n\n<p>Invazaun no okupasaun Timor-Leste husi militar Indonezia lahaketak-an husi kontestu jeopolitika global iha era 1970 nian, nebe hatada ho akontesimentu boot rua nebe mosu iha tempu nebe kuaze hanesan: Revolusaun Aifunan iha Portugal iha loron 25 fulan abril 1974 no Estadus Unidus Amerika lakon funu iha Indoxina iha loron 30 fulan abril 1975. Revolusaun Aifunan hakotu rejime ditadura Salazar nia ukun, loke dalan ba prosesu deskolonizasaun ba rai sira kolonia Portugal nian, inklui Timor Portuges. Enkuantu, Estadus Unidus Amerika ninia lakon funu iha Vietnam fo impaktu boot ba dinamika rejional, influensia estratejia rai boot sira nian iha Funu Malirin (Guerra Fria).<\/p>\n\n\n\n<p>Iha kontestu Funu Malarin nian, nebe involve hadau malu influensia entre Estadus Unidus Amerika no nia aliadu sira ho Uniaun Sovietika no rai sira Bloku Leste nian, dezenvolvimentu iha Timor Portuges dada atensaun maka\u2019as ba Estadus Unidus. Hafoin lakon iha Vietnam, Estadus Unidus ta\u2019uk posibilidade dominasaun ideolojia komunista iha rejiaun Sudeste Aziatiku. Ida ne\u2019e agrava liu tan ho faktu katak Portugal iha biban neba lidera husi Movimento das For\u00e7as Armadas (MFA), movimentu militar ida nebe konsideradu halis ba karuk. Situasaun ne\u2019e hamosu preokupasaun ida katak deskolonizasaun Timor Portuges sei hamosu governu ida nebe halis ba ideolojia komunista, liuliu karik monu iha kontrolu Frente Revolucion\u00e1ria de Timor-Leste Independente (FRETILIN) nia liman, partidu ida nebe haree iha tendensia ba karuk (esquerda) hanesan iha eis-kolonia sira Portugal nian iha Afrika: Angola, Mosambike, Kabu-Verde, no Guine-Bissau, nebe kontrola ona husi forsa karuk nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Kontestu global ida ne\u2019e fo benefisiu ba Indonezia, nebe iha tempu neba iha rejime Orde Baru (Nova Ordem) nia okos, pro-Osidente, no hetan apoiu implisitu husi Estadus Unidus Amerika. Apoiu ne\u2019e bazeadu iha fiar ida katak integrasaun Timor Portuges ba Indonezia sei satan espansaun komunizmu iha rejiaun Sudeste Aziatiku.<\/p>\n\n\n\n<p>Husi faze inisial intervensaun nian nebe ho forma operasaun intelijensia liu husi <em>Operasaun Komodo<\/em> no <em>Flamboyan<\/em>, to\u2019o invazaun militar nakloke iha <em>Operasaun Seroja<\/em>, hakat sira nebe hola husi Indonezia la\u2019os de\u2019it refleta ninia estratejia politika domestika, maibe mos presaun no apoiu husi dinamika politika internasional nebe luan liu.<\/p>\n\n\n\n<p>Indonezia, hanesan uniku estadu nebe iha rai-ketan direktu husi rai ho Timor Portuges, sira tuir husi besik dinamika mudansa politika sira nebe mosu atu iha Portugal ka iha Timor Portuges. Atensaun ida ne\u2019e sai maka\u2019as liu tan ho pozisaun rai Osidente sira hasoru komunizmu iha tempu neba. Tensaun iha Timor Portuges konsideradu husi governu indoneziu bele hamosu impaktu politiku no sosial signifikativu ba area sira iha rai-ketan, liuliu iha Nusa Tenggara Timur (NTT). Seluk ho ne\u2019e, isu komunizmu nebe identifikadu ho FRETILIN sai razaun estratejiku seluk ba Indonezia uza hodi halo invazaun.<\/p>\n\n\n\n<p>Golpe no kontra-golpe entre UDT (Uni\u00e3o Democr\u00e1tica Timorense) ho FRETILIN &nbsp;iha fulan agustu 1975 loke odan-matan luan liu tan ba Indonezia hodi halo aneksasaun (hadau) ba Timor Portuges. Independentemente husi FRETILIN ho orientasaun komunista ka lae, Indonezia determinadu ona atu kontrola Timor Portuges. Tuir Domingos de Oliveira, Sekretariu-Jeral UDT nian, bainhira sira hakur ona rai-ketan ba Indonezia, ofisial Indonezia ida ho klaru dehan katak laiha opsaun seluk ba Timor Portuges aleinde simu intervensaun Indonezia nian: <em>\u201cSenhor sira laiha alternativa seluk. Hakarak ka lakohi, ho golpe loron 11 fulan agustu nian ka sein ida ne\u2019e, ho FRETILIN nebe halis ba Marxista-Leninista ka lae, imi sei labele ukun-rasik-an. Ami sei ataka Timor.\u201d<\/em> (Fonseca, 2014, p. 85; Saky, 2022, p. 284).<\/p>\n\n\n\n<p>Afirmasaun ne\u2019e hatudu oinsa isu komunizmu sai justifikasaun prinsipal husi Indonezia hodi hola medida sira ba Timor-Leste. Iha kontestu jeopolitika global nian, narativa ne\u2019e alinhadu ho estratejia anti-komunista nebe apoia husi rai Osidente sira, liuliu Estadus Unidus, nebe ta\u2019uk espansaun influensia Uniaun Sovietika nian iha Sudeste Aziatiku. Narativa ne\u2019e la\u2019os de\u2019it hametin reivindikasaun (klaim) lejitimidade Indonezia nian, maibe mos konstrui enkuadramentu diplomatiku ida hodi hetan apoiu internasional ba ninia intervensaun.<\/p>\n\n\n\n<p>Razaun seluk nebe Indonezia uza atu halo invazaun mai Timor-Leste mak Deklarasaun Balibo. Iha loron 4 fulan dezembru 1975, Ministru Defeza no Seguransa, no Komandante Operasaun ba Rekuperasaun Seguransa no Ordem Publika, Jeneral Maradaen Pangabean to\u2019o iha Kupang atu fo instrusaun ikus ba tropa sira nebe atu halo invazaun. Iha biban ne\u2019e, Pangabean dehan katak bazeia ba Deklarasaun Balibo, nebe halo iha loron 30 fulan novembru 1975 iha Balibo, povu Timor-Leste \u2013 reprezenta husi partidu boot sira hanesan APODETI (Associa\u00e7\u00e3o Popular Democr\u00e1tico de Timor), UDT, KOTA (Klibur Oan Timor Asuwain) no Trabalhista \u2013 husu ona protesaun husi Governu Indonezia.<\/p>\n\n\n\n<p>Partidu sira ne\u2019e dehan boot, maibe ninia boot ne\u2019e duvidozu, tanba iha tempu neba laiha sasukat ruma hodi sukat. Unika teste nebe halo iha munisipiu ida de\u2019it, halo iha Lautem iha 1975, FRETILIN mak sai hanesan vensedor. Ukun-an tiha, iha 2001, UDT, APODETI, KOTA no Trabalhista, tuir eleisaun, UDT hetan kadeira 2, KOTA kadeira 2, Trabalhista kadeira 1 no APODETI lahetan kadeira. Enkuantu FRETILIN hetan kadeira 55 husi total 88 kadeiras nebe iha.<\/p>\n\n\n\n<p>Ho razaun partidu sira ne\u2019e husu tulun ba Indonezia, Governu Indonezia hamutuk ho Forsas Armadas Republika Indonezia nian (ABRI) konkorda muda operasaun militar husi nebe inisialmente lanakloke &#8211; <em>Operasaun Komodo<\/em>, operasaun ida puramente intelijensia, depois <em>Operasaun Flamboyan<\/em>, kombinasaun entre operasaun intelijensia no asaun militar sekreta no limitada &#8211; sai operasaun militar ida nakloke &#8211; <em>Operasaun Seroja<\/em>. Iha instrusaun ne\u2019e, Pangabean mos fosai planu atu hadau sidade prinsipal rua iha Timor-Leste, mak Dili iha loron 7 fulan dezembru no Baukau iha loron 10 fulan dezembru 1975.<\/p>\n\n\n\n<p>Presiza hatene katak Deklarasaun Balibo prepara husi Ajensia Koordenasaun Intelijensia Estado Nian (BAKIN). Maski aprezenta hanesan demonstrasaun apoiu ida husi povu Timor-Leste ba integrasaun ho Indonezia, ninia prosesu asinatura halo iha presaun no ameasa nia okos. Deklarasaun ne\u2019e asina husi reprezentante sira husi UDT, APODETI, KOTA, no Trabalhista iha hotel ida iha Sanur, Bali, depois lori ba Balibo hodi sani ofisialmente iha neba (haree iha roda-pe, Saky, 2013, p. 119).<\/p>\n\n\n\n<p>Desde inisiu independensia Indonezia nian iha tinan 1945, Indonezia iha tiha ona ambisaun teritorial ba Timor Portuges, sei dook tebes husi isu komunizmu nebe sai razaun prinsipal ba intervensaun militar Indonezia. Iha periudu inisial hafoin proklamasaun independensia, Indonezia hatudu ona ninia ambisaun atu hatama Timor Portuges iha sira nia konstituisaun. Maibe, labele materializa ambisaun ne\u2019e, tanba iha diferensa opiniaun entre lideransa sira Indonezia nian. Seluk ho ne\u2019e, iha biban neba, Indonezia ninia foku prinsipal mak atu hadau Papua Osidente husi Olanda, iha nebe sira mos hein hela apoiu husi rai Osidente sira seluk.<\/p>\n\n\n\n<p>Ambisaun Indonezia nian ba Timor Portuges mosu hikas hafoin mudansa politika iha rejiaun pos revolusaun Aifuan iha Portugal iha tinan 1974, nebe orienta ba deskolonizasaun no rejime Salazar nian rahun. Ambisaun territorial Indonezia nian ita nota momos iha 1974, iha livru autobiografia kona-ba Soeharto ho titulu <em>\u201cSoeharto: Pikiran, Ucapan, dan Tindakan Saya\u201d<\/em> nebe hakerek husi G. Dwipayana no Ramadhan K. H., nebe publika iha 1989, hateten katak: \u201c<em>Timor-Leste la-merese ona iha dominiu Portugeza nia okos. Maibe, ita hatene dalan nebe di\u2019ak liu ba Timor Portuges atu to\u2019o ba ninia ukun-rasik-an mak liu husi hamutuk ho Indonezia, maibe desizaun ne\u2019e&nbsp; tenki determina husi povu ne\u2019e (p. 317). <\/em>Iha fatin seluk, bainhira Almeida Santos, ministru Koordenasaun Interterritorial hasoru malu ho Soeharto iha Jakarta, hafoin sorumutu ida iha Londres iha marsu 1975, Soeharto dehan ba enviadu Portugal nian ne\u2019e katak Indonezia laiha ambisaun territorial, maibe nia fo hanoin katak: <em>\u201cIndonezia sei sempre kontra forma kolonializmu oinsa de\u2019it no ho serteza sei simu kada dezeju atu integra<\/em> [mai Indonezia] <em>se ida ne\u2019e mak sidadaun sira neba nia &nbsp;hakarak<\/em> (Pour, 2007, p. 183). Afirmasaun Soeharto nian ne\u2019e atu dehan ba Portugal Timor atu hamutuk ho Portugal laiha dalan ona, tanba kontinua ho Portugal signifika kontinua ho kolonizasaun iha Timor Portuges. Neduni, uniku dalan mak integrasaun Timor Portuges ba Indonezia.<\/p>\n\n\n\n<p>Retorika hanesan mos Soeharto dehan ba Gough Whitlam. Iha fulan Abril 1975, iha Townsville, Quesnland Norte, Soeharto dehan ba Primeiru-Ministru Australia ne\u2019e katak Indonezia laiha planu ba Timor no rejeita intervensaun militar hodi solusiona problema Timor. Maibe, iha inisiu Julhu 1975, hafoin fila husi Estadus Unidus, nia deklara ofisialmente katak independensia ba Timor-Leste la\u2019os opsaun nebe pratiku (Elson, 2001, p. 403).<\/p>\n\n\n\n<p>Iha fin 1974, Soehato sei aposta liu solusaun ba problema Timor liu husi buat nebe nia bolu \u201cestratejia \u2018diplomasia\u2019 sekreta\u201d ho orientasaun internasional, kombina estratejia ida ne\u2019e ho \u201cOperasaun Komodo\u201d hodi halo esforsu sira agrsivu hodi forma opinuaun povu Timor nian no reforsa aspirasaun sira pro-indonezia iha Timor-Leste (Elson, 2001, p. 404). Atu halo la\u2019o ida ne\u2019e Soeharto fo fiar tomak ba ema BAKIN sira nian hanesan Ali Mortopo, Aloysius Sugianto no Harry Can Silalahi (Elson, 2001, p. 404).<\/p>\n\n\n\n<p>Ho estratejia \u201cdiplomasia sekreta\u201d ida ne\u2019e mak lori Ali Mortopo ativu tebes ba mai Jakarta -Lisboa -Londres, hodi hetan malu ho autoridade sira Portugal nian, sira futu lia atu entrega Timor-Portuges ba Indonezia. Iha ne\u2019e hatudu katak <em>Operasaun Komodo<\/em> la\u2019os de\u2019it halo inkursaun intelijensia mai Timor, maibe mos halo enkontru sekreta internasional sira, no BAKIN mak dezempenhadu papel ativu no intensivu hodi buka apoiu ba politika no planu atu lori Timor ba hamutuk ho Indonezia, atu liu husi dalan politika pasifika nian ka liu husi invazaun military nian. Ho estratejia \u201cdiplomasia sekreta\u201d ne\u2019e mak Indonezia halo enkontru sekreta sira ho Estadus Unidus, Australia no rai Osidente sira hodi fo sira nia apoiu nakloke ba invazaun ka pelu menus nonok durante invazaun militar Indonezia mai Timor-Leste. Rai Osidente barak mak nonok ka hola pozisaun abstensaun iha rezolusaun sira Nasoins Unidas ligadu ho problema Timor-Leste nian tanba rezultadu husi lobby no enkontru sekreta sira nebe Indonezia halo.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha retorika mak dehan desizaun ba futuru Timor nian tenki determina husi povu Timor Portuges, maibe nunka fo fatin ba povu atu determina rasik ninia fututu, pelu kontrariu, bainhira haree povu husi rai ne\u2019e la-favorese ona ba integrasaun mak sira rekore dalan militar nian ho razaun Timor Portuges atu monu iha komunista nia liman, ne\u2019eduni Indonezia tenki halo intervensaun.<\/p>\n\n\n\n<p>Isu komunizmu ikus mai sai fator impulsionador nebe aselera ambisaun teritorial Indonezia nian ba Timor Portuges. Aproveita instabilidade politika iha Portugal no konflitu entre partidu sira iha Timor, Indonezia hahu halo estratejia ho nonok-nonok, sistimatiku, no planeadu hodi realiza sira nia ambisaun. Iha livru ho titulu <em>Nanok Soeratno: Kisah Sejati Prajurit PASKHAS<\/em> nebe hakerek husi Beny Adrian no publika iha 2013, observa katak iha tempu neba, BAKIN hahu hola medida estratejika no planeada, no hahu forma unidade serbisu estratejiku intelijensia iha tinan klaran 1974 ho kodigu <em>Operasaun Komodo<\/em>. Hakat ida ne\u2019e tuir kedas husi ABRI, iha kazu ida ne\u2019e G-1\/Intelijensia Defesa no Seguransa nebe lidera husi Major Jeneral Benny Moerdani, prepara operasaun sandiyudha limitada nebe fo naran kodigu <em>Operasaun Flamboyan<\/em> (Adrian, 2013, p. 132)<em>.<\/em> Iha livru biografia <em>Benny Mordani: Profil Prajurit Negarawan<\/em> nebe hakerek husi Julius Pour no publika iha tinan 1993, temi katak lider ba <em>Operasaun Komodo<\/em> nian mak Xefe BAKIN Tenente Jeneral Yoga Sugomo, enkuantu Vise-Xefe BAKIN Tenente Jeneral Ali Moertopo mak hanesan ninia Vise. <em>Operas<\/em><em>aun Komodo<\/em> ne\u2019e ho objetivu atu halo sukun tama intelijensia Indonezia nian mai teritoriu Timor Portuges hodi monitoriza situasaun politika no militar sira iha teritoriu ne\u2019e, inklui grupu Segunda Linha sira.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir Pour (1993, p. 381) knaar prinsipal husi <em>Operasaun Komodo<\/em>, nebe harii husi BAKIN, mak atu prepara medida sira nebe nesesariu hodi hasoru mudansa sosial-politika iha rai Timor Portuges. Hanesan operasaun nebe ho karater <em>field preparation operation<\/em>, objetivu husi operasaun ne\u2019e mak atu monitoriza dezenvolvimentu sira nebe akontese iha teritoriu ne\u2019e no buka kria kontatu ho elementu sira populasaun lokal nebe hakarak integrasaun ba Indonezia. Operasaun intelijensia ne\u2019e hanesan parte husi esforsu ida atu identifika potensia apoiu lokal sira ba integrasaun ho Indonezia hodi hasoru situasaun nebe la\u2019o iha Timor Portuges.<\/p>\n\n\n\n<p>Hafoin BAKIN forma tiha <em>Operasaun Komodo<\/em>, Benny Moerdani, liu husi G-1\/Intelijensia Defeza no Seguransa ABRI nian mos bok-an kedas. Nia bolu Sutiyoso, ofisial forsa espesial ida \u2013 KOPASANDHA \u2013 nebe iha tempu neba ho deviza kapitaun, ba Jakarta, atu simu knaar halo infiltrasaun mai Timor Portuges. Objetivu prinsipal husi operasaun ida ne\u2019e mak atu halibur informasaun kona-ba potensia ameasa sira nebe hamosu husi FRETILIN, nebe konsideradu hanesan grupu nebe ho orientasaun komunista no kontraditoria ho interese Indonezia nian. Ho ninia matenek iha intelijensia estratejiku no kombate, Sutiyoso simu knaar hodi halo infiltrasaun mai Timor atu hetan informasaun sira ligadu ho militar Portuges, estrutura Segunda Linha, no pontu estratejiku sira nebe sei uza hodi halo planu ba invazaun Indonezia nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Ho tempu nebe la\u2019o, hetan daudaun detalhu barak kona-ba funu foer no operasaun sekreta sira nebe la\u2019o uluk ona molok invazaun Indonezia nian mai iha Timor-Leste. Figura prinsipal ida iha serie operasaun sira ne\u2019e mak Tenente Jeneral Reformadu Sutiyoso. Iha entrevista ida ho Brigade Podcast (haree iha loron 7 fulan dezembru 2024 iha <a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=m_yuEWpzCws\">https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=m_yuEWpzCws<\/a>), Sutiyoso konta tuir nia esperiensia kona-ba infiltrasaun ka inkursaun sira mai iha Timor Portuges iha 1974. Ninia misaun atu halibur informasaun importante nesesariu sira nebe sei uza hodi halo planu sukun tama subsubar (incurs\u00f5es secretas) sira liu husi rai-ketan rai nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha entrevista ne\u2019e, Sutiyoso sita instrusaun Benny Moerdani nian: <em>Loron ida karik ita sei tama iha Timor-Lorosa\u2019e sekretamente, tan ne\u2019e ha\u2019u presiza dados inisiais, liuliu O tenki, no minimu hetan pontu rua hodi halo infiltrasaun tama husi rai-ketan rai nian\u201d<\/em>. Ida ne\u2019e hatudu katak planu ba invazaun nian hahu desde 1974 liu husi operasaun sekreta sira nebe planeadu no organizadu.<\/p>\n\n\n\n<p>Buat nebe halo operasaun intelijensia Indonezia nian sai fasil mak bazar hamutuk iha rai-ketan. Antes kedas, iha ona akordu entre governu Portuges no Indoneziu nebe posibilita sidadaun Timor Portuges bele hakat ba Mota Ain, teritoriu Indonezia nian, hodi tuir bazar nebe halo iha neba. Nune\u2019e mos kontrariu, sidadaun sira Indonezia nian mos bele hakat liu mai teritoriu Timor Portuges nian hodi tuir bazar nebe halo iha Batugade. Aproveita fasilidade ida ne\u2019e, Sutiyoso nebe dala ruma disfarsa-an hanesan estudante universitariu nebe halo hela investigasaun iha rai-ketan, no&nbsp; dala ruma disfarsa-an hanesan trabalhador ka servente, halo sukun tama mai Timor Portuges. Iha ninia kamuflajen hanesan trabalhador ka servente, nia tenki hatais ropa simples ka foer atu labele deskonfia nia. Tuir Sutiyoso, ninia postura isin nebe lahanesan militar baibain sira, tulun tebes nia halo kamuflajen.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Operasaun Komodo<\/em> ho karater ida sekreta tebes, neduni Benny Moerdani fo orientasaun ida klaru tebes ba Sitiyoso: <em>\u201cHa\u2019u kobre O hanesan estudante universitariu nebe halo hela peskiza iha area rai-ketan, no aparatu nebe de\u2019it labele hatene se mak O. O so bele relata ba Komandante Rejiaun Militar Udayana, sira iha nia okos labele hatene se mak O\u201d<\/em>. Komandante N\u00ba IX Udayana nian mak Suweno. Instrusaun Benny Moerdani klaru no espesifiku tebes: <em>&#8220;<\/em><em>Buka pontu rua hodi tama ba Timor Portuges. <\/em><em>Tempu semana ida, halo mesak sekretamente. Bainhira kapturadu, O labele rekuinhese hanesan soldadu.\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Atu garante sijiliu no susesu operasaun intelijensia nian ne\u2019e, Benny Moerdani bandu atu Sutiyoso labele despede kolega ka familia no tenki matenek koalia atu sira labele hatene ba nebe. Moerdani mos fo hanoin ba Sutiyoso atu matan moris no neon na\u2019in, tanba antes ne\u2019e, Indonezia kaer tiha ona intelijensia Timor Portuges nian na\u2019in lima.<\/p>\n\n\n\n<p>To\u2019o tiha iha Atambua, Sutiyoso hakat liu mai Timor Portuges tuir orientasaun BAKIN iha Atambua nian. Iha misaun sekreta ne\u2019e, Sutiyoso lori pistola ki\u2019ik ida nomos binokolu ki\u2019ik ida hanesan ekipamentu suporte hodi halo observasaun ba situasaun sira. Preparasaun nebe tasak reflete estratejia no serbisu ho kuidadu tebes durante halo misaun infiltrasaun ne\u2019e. Hafoin ho susesu halo sukun tama to\u2019o iha Batugade hodi observa atividade militar Timor Portuges no Segunda Linha nian, Sutiyoso fila ba Atambua. Maibe, nia lafila direitamente ba Jakarta. Benny Moerdani fo knaar foun atu nia fo treinu ba grupu APODETI sira no sidadaun Timor Portuges sira nebe hakur ona ba Indonezia nia rain. Maior parte husi sira ba husi Atsabe no haruka husu Liurai Atsabe, Guilherme M\u00e1ria Gon\u00e7\u00e3lves, figura APODETI nian ida nebe apoia integrasaun Timor-Leste ba Indonezia.<\/p>\n\n\n\n<p>Maibe, situasaun muda hafoin invazaun nakloke iha tinan 1975 no tinan balun okupasaun Indonezia nian iha Timor-Leste. Guilherme M\u00e1ria Gon\u00e7alves hahu muda ninia diresaun politika. Nia fila-an kontra okupasaun Indonezia tanba injustisa no violasaun grave ba direitus umanus nebe akontese durante okupasaun. Ikus mai, Guilherme M\u00e1ria Gon\u00e7alves husik hela Timor-Leste, hili hela iha Portugal to\u2019o iis ikus.<\/p>\n\n\n\n<p>Sutiyoso ho esperiensia no kapasidade nebe iha, nia harii kampu treinamentu subsubar iha Atambua no lori ema balun husi Jakarta mai hodi fo treinu ba ema Timor Portuges sira. Treinamentu ne\u2019e involve kompetensia militar oioin, hanesan maneiza kilat AK-47, teknika sira halo embuskada, tiru iha kalan, no tatika seluk nebe relevante hodi prepara sira ba operasaun militar sira tuir mai, mak <em>Operasaun Flamboyan<\/em>. Partisipante sira treinamentu ne\u2019e nian prepara ho tasak hodi involve iha operasaun nebe planeadu husi parte Indonezia nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Seluk ho ne\u2019e, ekipa espesial ida husi Jakarta, forma husi ema eskolhidus 100, lidera husi Major Yunus Yosfiah. Sira ne\u2019e ema treinadu tebes, disponivel hasoru risku boot, no prontu ba misaun perigoza ne\u2019e, no mate mos sira prontu.&nbsp; Ekipa ida ne\u2019e tuir planu sei halo infiltrasaun mai Timor Portuges hamutuk ho ema Timor sira nebe hetan treinu ona, atu hala\u2019o serbisu intelijensia nian no apoia operasaun militar.<\/p>\n\n\n\n<p>Maibe, tuir Sutiyoso, planu ne\u2019e depois kanseladu tanba iha mudansa iha dinamika politika. Tuir Sutiyoso, ministru Negosius Estranjeirus Portugal nian ho ministru Negosius Estranjeirus Indonezia nian, hasoru malu no konkorda malu katak Portugal sei husik hela Timor Portuges no entrega rai ne\u2019e ba Indonezia. Sutiyoso parese refere ba enkontru loron 9 fulan marsu 1975 entre Portugal no Indonezia iha Londres. Enkontru Londres la\u2019os entre ministru Negosius Estranjeirus rua, maibe entre Ali Mortopo, Vise-Xefe BAKIN nian, no Victor Apes, ministru Negosisus Entrajeirus Portugal nian. Iha sorumutu ne\u2019e hanesan Portugal fo rekuinhesimentu <em>de facto<\/em> ba Indonezia katak iha kada sorumutu tuir mai tenki involve Indonezia iha laran (Pour, 2007, p. 183). Indonezia haree rekuihesimentu ida ne\u2019e hanesan Portugal entrega los de\u2019it ona Timor Portugues ba sira, tanba iha sorumutu ida antes iha inisiu fulan outubru 1974 entre Ali Mortopo ho Jeneral Francisco Costa Gomes, Presidente Portugal nian nebe substitui Jeneral Ant\u00f3nio de Sp\u00ednola, Gomes hateten ba Mortopo katak: <em>\u201cIndependensia ba<\/em> [Timor] <em>la-realistiku.\u201d<\/em> Implisitamente nia dehan Timor hamutuk nafatin ho Portugal latuir politika foun ninia governu nian (Pour, 2007, p. 182-183). Ne\u2019e signifika, hela de\u2019it ona opsaun ida, Timor di\u2019ak liu hamutuk ho Indonezia.&nbsp; Indonezia fiar-an liu tan katak Timor Portuges sei halo parte duni ona Indonezia, tanba Portugal haruka ninia enviadu ida, Ant\u00f3nio de Almeida Santos, Ministru Koordenador Interterritorial ba Jakarta, hanesan kontinuasaun husi sorumutu Lisboa no Londres nian, ida ne\u2019e mos hateten ba Soeharto: <em>\u201cIndependensia ba Timor la-realistiku tanba rai ne\u2019e laiha apoiu eknomiku ba ukun-an. <\/em><em>Nune\u2019e, fo estatutu ukun-an ba sira sei konvida de\u2019it intervensaun estranjeiru sira nian nebe sei sai kolonialista foun\u201d<\/em> (Pour, 2007, p. 183). Informasaun hirak ne\u2019e mak influensia prosesu planeamentu ba operasaun militar Indonezia nian, no lori sira hodi kansela tiha forsa espesial 100 nebe lidera husi Yunus Yosfiah atu haruka mai Timor hodi halo inkursaun. Tanba kanseladu ona, entaun, Sutiyoso mos fila hikas ba Magelang, ninia misaun hotu iha Atambua hafoin dezenvolvimentu politika foun ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir fontes barak, la\u2019os Sutiyoso mesak mak halo sukun tama mai Timor Portuges, maibe forsa espesial barak mak halo infiltrasaun mai to\u2019o iha Dili no fatin sira seluk. BAKIN sira mos infiltra rasik sira nia ema. Louis Taolin, Kapitaun ida no ajente BAKIN nian, sempre halo vizita regular mai Dili no disfarsa-an hanesan emprezariu.&nbsp; Nia ne\u2019e mak ikus mai ativu tebes influensia no halo presaun ba figura sira UDT, APODETI, KOTA no trabalhista hodi asina Deklarasaun Balibo. Deklarasaun ne\u2019e elabora husi Kapitaun Louis Taolin ho Major Aloysius Sugianto, sira rua hotu ajente BAKIN nian (hare iha loron 14 fulan dezembru 2024 iha <a href=\"https:\/\/www.kompasiana.com\/1b3las-mk\/5f8f671fd541df41785bbdf4\/luis-taolin-tokoh-di-balik-deklarasi-balibo-yang-sangat-terkenal\">https:\/\/www.kompasiana.com\/1b3las-mk\/5f8f671fd541df41785bbdf4\/luis-taolin-tokoh-di-balik-deklarasi-balibo-yang-sangat-terkenal<\/a>).<\/p>\n\n\n\n<p>Infiltradu sira disfarsa-an iha profisaun oioin, hanesan fa\u2019an ropa bosan, fa\u2019an tais, fa\u2019an <em>bakso<\/em>, suku sapatu aat iha luron ibun, balun fa\u2019a, tais, to\u2019o balu fa\u2019an bua ho malus. Kamoflajen sira ne\u2019e permite ba sira hodi monitoriza direktamente Timor oan sira nia aktividade politika (Saky, 2013, p.35). &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Inkursaun iha Timor Portuges sei la\u2019o hela, maibe dinamika politika iha rai ida ne\u2019e mos muda lais tebes. Hatan ba dinamika ida ne\u2019e, Benny Moerdani hanoin ho operasaun intelijensia ka <em>Operasaun Komodo <\/em>de\u2019it lato\u2019o, presiza hahu ho operasaun foun, <em>Opersaun Flamboyan<\/em>, kombina operasaun intelijensia no operasaun militar sekreta no limitada. Operasi ne\u2019e ho objetivu atu hamanas ispiritu revolta husi rai laran Timor Portuges hodi kontra kolonialista Portuges, kria instabilidade husi rai laran no apoia APODETI. Tan ne\u2019e, Moerdani deside halo boot liu tan operasaun intelijensia, ho aproximasaun ida sistimatiku, involve ema barak liu tan, hodi halo asaun militar limitada, maibe sekretamente.<\/p>\n\n\n\n<p>Husi meadus 1974 to\u2019o agustu 1975, <em>Operasaun Komodo<\/em> no <em>Operasaun Flamboyan<\/em> nia alvu mak Governu Portuges no FRETILIN,&nbsp; tanba iha tempu ne\u2019e Portugal mak sei efetivamente kontrola Timor Portuges no FRETILIN lasimu integrasaun ho forma saida de\u2019it, maibe husi agustu 1975 to\u2019o dezembru 1975, <em>Operasaun Flamboyan<\/em> nia alvu mak FRETILIN mesak, tanba desde UDT nebe Indonezia instrumentalizadu tiha ona lakon iha kontra-golpe, pratikamente FRETILIN mak hanesan autoridade de faktu iha Timor. Governu Portuges rasik iha semana ikus fulan agustu dada-an ba ilha Atauro no tuir mai iha fulan setembru 1975 husik hela Timor.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha tinan 1975, Moerdani fo ona instrusaun atu forsa espesial Indonezia nian, KOPASANDHA halo infiltrasaun mai Timor Portuges no falun-an hanesan sukarelawan (voluntarios) ka forsa UDT nian. Estratejia ne\u2019e ho objetivu atu fanu ispiritu revolta populasaun Timor hasoru FRETILIN, nebe iha tempu neba domina ona maior parte teritoriu Timor-Leste. Tuir Moerdani nia haree, hakat ida ne\u2019e efetivu liu atu provoka asaun sira populasaun nian kontra autoridade sira lokal nian husi laran, nomos aselera prosesu integrasaun Timor-Leste ba Indonezia (Pour, 1993, p. 386-387).<\/p>\n\n\n\n<p>Atu hala\u2019o operasaun ne\u2019e, Benny Moerdani hatudu Koronel Dading Kalbuady hanesan lider ba operasaun militar limitada ne\u2019e. Iha kontestu funu, halibur informasaun sai elementu nebe importante tebes. Tan ne\u2019e, aleinde halo sukun tama mai Timor-Leste, operasaun ida ne\u2019e mos involve nauk dokumentu estratejiku sira nebe konsideradu importante. Knaar dahuluk ida nebe fo ba Dading Kalbuadi mak sobu mala nebe Major Ant\u00f3nio Jo\u00e3o Soares, enviadu Portugal nian ida lori, nebe halo viajen mai Dili. Benny Moerdani hakarak hetan asesu ba dokumentu importante sira nebe karik enviadu ne\u2019e lori.<\/p>\n\n\n\n<p>Atu halo la\u2019o knaar ne\u2019e, Dading Kalbuadi serbisu hamutuk ho peritu sobu mala ida. Tuir Dading Kalbuadi, la-fasil na\u2019uk dokumentu husi mala Major Ant\u00f3nio Jo\u00e3o Soares nian, tanba Soares sempre atentu tebes tau matan ba nia mala. Nia la-konsegue na\u2019uk iha kalan dahuluk. Dader ona sira halo manipulasaun ida hodi inventa katak aviaun nebe mai Dili labele semo. Tanba ne\u2019e ema hotu butuk iha aeroportu Ngurah Raih, ho tulun ema sira serbisu iha imigrasaun nian, sira husu Major Ant\u00f3nio Jo\u00e3o Soares atu ba halo inpesaun rotina iha parte imigrasaun. Iha neba sira halo revista ba nia ho maneira oioin no halo nia distraidu tiha: <em>\u201cNia lakon kontrolu ba nia mala, hau fo orden kedas, \u2026 loke. Ho lais tebes, ami hasai hotu foto ba dokumentu sira iha mala laran\u201d<\/em> (Pour, 1993, p. 385-386; Pour, 2007, 184).<\/p>\n\n\n\n<p>Sira konsege hasai lalais tiha foto husi dokumentu hirak ne\u2019e, enkuantu enviadu Portugal ne\u2019e lahatene katak sira loke tiha ona nia mala. Tanba operasaun ne\u2019e, enviadu Portugal ne\u2019e tenki fila ba Jakarta no ikus mai semo hikas ba Portugal, sein hatene katak parte balun husi kontiudu ninia dokumentu importante sira, nebe nia lori, turu-sai tiha ona iha Bali (Pour, 1993, p. 386).<\/p>\n\n\n\n<p>Iha biban nebe fo knaar ba Dading Kalbuadi hodi lidera <em>Operasaun Flamboyan<\/em> \u2013 halo sukun tama mai terirotiu Timor Portuges \u2013 Benny Moerdani enfatiza ona risku boot iha misaun ne\u2019e. Nia hatete ba Dading: <em>\u201cNe\u2019e, parese tiket ba nian de\u2019it\u201d<\/em>, ne\u2019e katak misaun ne\u2019e bele sai viajen ida ba lafila nian. Dading hatene tebes perigu ne\u2019e, nia hatan: <em>Los ona Ben, laiha buat ida, ha\u2019u halo serbisu ne\u2019e\u2026 Maibe favor ida, ha\u2019u entrega hela ha\u2019u nia familia, se orsida ha\u2019u lafila.\u201d<\/em> Rona ne\u2019e, Benny Moerdani koko fo garantia katak: <em>\u201cLalika preokupa, ha\u2019u sei kaer hotu karik O lafila<\/em>\u201d, dehan Benny hodi taka nia orden (Pour, 1993, p. 387-388).<\/p>\n\n\n\n<p>Tanba ninia misaun ne\u2019e sekreta tebes, Dading Kalbuadi ho ninia tropa sira obrigadu hasai tiha sira nia farda ABRI nian no disfarsa-an hanesan forsa voluntaria nian. Sira hahu bok-an husik hela teritoriu Indonezia nian, hakat liu rai-ketan, no tama iha teritoriu Timor Portuges. Atu iha serteza sira nia prezensa la-detetadu hanesan forsa Indonezia, maibe hanesan voluntariu, kilat ho kilat musan sira nebe sira uza lebele hanesan ho sira estandarizadu ABRI nian <em>(Pour, 1993, <\/em><em>p. 388).<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Presiza hatene katak kaos hotu nebe akontese iha Timor Portuges la\u2019os kauza de\u2019it husi inkapasidade Portugal nian ba kontrolu situasaun ka imaturidade lider partidu politiku sira Timor Portuges nian, maibe mos hanesan rezultadu husi jogu intelijensia sira nian nebe hala\u2019o husi BAKIN no ABRI. Iha fulan janeiru 1975, FRETILIN no UDT forma koligasaun ida hodi izola APODETI, lasimu integrasaun Timor Portuges ho Indonezia, no defende independensia ba Timor-Leste. Indonezia haree koligasaun ne\u2019e hanesan ameasa ba sira nia ambisaun teritorial, nune\u2019e BAKIN buka influensia maka\u2019s UDT hodi halo rahun tiha koligasaun nebe iha, no hakat tuir mai dudu UDT halo golpe, ho espetativa ida atu kria funu maun-alin (guerra civil) hodi bele uza hanesan justifikasaun ba intervensaun no okupasaun Indonezia nian iha Timor Portuges.<\/p>\n\n\n\n<p>Funu maun-alin nebe provoka husi operasaun ne\u2019e la\u2019os de\u2019it aumenta kaos iha rai laran, maibe mos provoka ema Timor Portuges barak halai ba Indonezia no Australia. Indonezia uza situasaun ida ne\u2019e hanesan razaun hodi justifika katak FRETILIN partidu komunista nebe ameasa sira nia estabilidade, neduni sira tenki halo intervensaun. Partidu sira hanesan UDT, APODETI, KOTA no Trabalhista nebe injenuu, monu iha jogu BAKIN no ABRI nian, halai ba Indonezia, no husu apoiu tuir buat nebe planeadu ona husi BAKIN no ABRI.<\/p>\n\n\n\n<p>Preparasaun invazaun ba Timor Portuges hahu kleur ona ho <em>Operasaun Komodo<\/em> iha tinan 1974, nebe kontinua ho <em>Operasaun Flamboyan<\/em> no ikus liu <em>Operasaun Seroja<\/em>. Iha implementasaun ba <em>Operasaun Flamboyan<\/em>, Benny Moerdani bolu Dading Kalbuadi no esplika ba nia kona-ba planu haruka forsa espesial nebe lori naran voluntariu atu hakur fronteira Timor Portuges. Knaar husi forsa ne\u2019e nian (iha kazu ida ne\u2019e KOPASANDHA) mak atu tulun ema Timor sira nebe hakarak integrasaun ba Indonezia. <em>(Pour, 1993, p. 387<\/em>). Dading Kalbuadi konkorda ho planu Benny Moerdani nian, nia mos simu hatudu nia atu lidera operasaun ne\u2019e. Dading inspiradu husi istoria &#8220;Lawrence of Arabia&#8221;, ofisial britaniku nian ida nebe tulun mobiliza suku sira Arabi nian hodi halo revolta kontra dominiu Ottoman nian ho objetivu hafraku pozisaun estratejiku Ottoman ho ninia aliadu Alemaun nian. Iha kazu ida ne\u2019e, Dading Kalbuadi hakarak kopia tatika gerilha nebe Lawrence uza, hanesan ataka Ottoman husi laran, no evita konfrontasaun direkta ho forsa sira nebe boot no maka\u2019as liu. Nia hakarak tatika ida ne\u2019e bele aplika iha Timor <em>(Pour, 1993, p. 387).<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>Operasaun Flamboyan<\/em> nebe atu implementa husi KOPASANDHA ho objetivu atu konsolida forsa militar husi grupu sira iha Timor Portuges nebe iha tendensia politika atu hamutuk ho Indonezia. Iha operasaun ne\u2019e, la\u2019os rekruta de\u2019it grupu armadu sira, maibe mos atu eduka no orienta populasaun sira atu halo rezistensia no revolta husi laran, hanesan tatika nebe Lawrence of Arabia halo.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir Adrian (2013, p. 133), konseitu husi <em>Operasi Flamboyan <\/em>mak: <em>\u201cmanan povu nian laran no hanoin\u201d, <\/em>katak oinsa Indonezia bele hetan apoiu husi povu Timor Portuges. Maibe, rezistensia povu Timor Portuges hasoru okupasaun Indonezia durante tinan 24 nia laran, hatudu katak biar Indonezia halo ona esforsu no aproximasaun oioin, Indonezia nunka manan povu Timor nia laran. Falhansu ida ne\u2019e la\u2019os kauza de\u2019it husi determinasaun povu nian nebe hakarak livre no ukun-an, maibe mos tanba injustisa, diskriminasaun, no violasaun grave ba direitus umanus sira nebe Indonezia halo hasoru povu Timor-Lorosa\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha diskusaun ida entre Jeneral Reformadu Luhut Binsar Panjaitan ho Rocky Gerud, veteranu <em>Operasaun Seroja<\/em> ne\u2019e, rekuinhese katak, sira nunka kontrola no manan povu nia laran: <em>\u201cRocky, O hatene ka lae, uluk iha 1975 ami tun ho parakeda iha Timor-Leste. Hau tun ho parakeda iha Timor-Leste. Ha\u2019u nia elementu hira mak lamate iha Timor? TNI uluk iha Timor besik ema 60.000 iha 1976 no 1977, ho numeru populasaun lato\u2019o 600.000. Ita nunka bele kontrola Timor-Leste. Ita nia forsa sira nebe di\u2019ak liu ida nebe mak laba iha neba? Hau ba neba dala barak, maibe labele, tanba sa? Povu nia dezeju ne\u2019e forte tebes.\u201d<\/em> (haree iha loron 7 fulan dezembru 2024 iha https:\/\/www.facebook.com\/reel\/983721633035794)<em><\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>Operasi Flamboyan<\/em>, nebe halo iha area sira rai-ketan iha fulan outubru 1975, prepara kleur tiha ona. Tuir Adrian (2013, p. 134), iha fulan fevereiru 1975, Kuartel Jeral ABRI\/Defeza no Seguransa deside atu halo kampanhe hodi trata situasaun iha Timor Portuges nebe konsideradu la-favorese Indonezia. Iha tempu neba, Ekipa Kontrole Baze no Ekipa Kontrole Kombate Forsa Aerea nian halo treinu rotina iha kada Sabadu iha Margahayu.<\/p>\n\n\n\n<p>Hanesan operasun militar limitada no sekreta tebes, <em>Opearasaun Flamboyan<\/em> konkretiza iha rai-ketan Timor Portuges. Tanba ninia sijilu, ema uituan de\u2019it iha ABRI nia laran mak hatene planu no ninia ezekusaun. Nanok rasik, nebe ikus mai involve iha <em>Operasaun Seroja<\/em>, lahatene kona-ba <em>Operasaun Flamboyan.<\/em> Nia asume de\u2019it katak treinamentu ba hadau baze nebe halo husi Kopasgat iha Branti, Lampung Sul, iha loron 17 fulan fevereiru 1975, mak parte husi preparativus ba <em>Operasaun Seroja<\/em>. Nanok hateten katak, <em>\u201cHa\u2019u nein hatene iha planu atu halo operasaun iha Timor. Iha ha\u2019u nia unidade iha Wing I iha tempu neba, buat hotu la\u2019o hanesan baibain, halo treinu no treinu\u201d<\/em> (Adrian, 2013, p. 133-134).<\/p>\n\n\n\n<p>Tanba karater operasaun nebe sekreta tebes ne\u2019e, lafo hatene ba tropa sira kona-ba objetivu, fatin, ka tempu hatun parakedista sira. Sira so ekipadu de\u2019it ho parakeda no moxilha nebe hakonu ho fasilidade sira kombate nian. Durante fulan balu, moxilha hirak ne\u2019e sai maluk nebe hamaluk sira iha sira nia hela fatin, nebe doku tebes sira nia emosaun.<\/p>\n\n\n\n<p>Atu suporta <em>Operasaun Flamboyan<\/em>, iha Jakarta forma ona ekipa tolu, mak <em>Susi<\/em>, <em>Tuti<\/em> no <em>Umi<\/em>, ida-idak forma husi ema 100. Ekipa tolu ne\u2019e iha Koronel Danding Kalbuadi nia komandu okos, no halo operasaun husi Mota-Ain (Indonezia) iha loron 14 fulan setembru 1975. Ekipa ida-idak iha ninia area operasaun rasik. <em>Ekipa<\/em> <em>Susi<\/em>, komanda husi Major Yunus Yosfiah ho Vise-komandante Kapitaun Soenarto, sukun tama husi parte norte.&nbsp; <em>Ekipa<\/em> <em>Tuti<\/em>, komanda husi Major Tarus ho Vise-komandante Kapitaun Agus Salim Lubis, sukun tama husi parte sentru. Enkuantu <em>Ekipa Umi<\/em> nebe komanda husi Major Sofian Effendi ho Vise-komandante Kapitaun Sutiyoso, sukun tama husi parte sul.<\/p>\n\n\n\n<p>Ekipa tolu ne\u2019e, <em>Susi<\/em>, <em>Tuti<\/em> no <em>Umi<\/em>, kuinhesidu iha KOPASANDHA nia leet ho kondigu <em>Nanggala<\/em> <em>2<\/em>, <em>3<\/em>, no <em>4<\/em><em>.<\/em> Seluk ho ne\u2019e, husu mos ba Komando husi Tropa Reasaun Lais (Kopasgat) husi Forsa Aerea atu prepara pelotaun ida hodi tama hamutuk iha ekipa inkursaun ne\u2019e, maibe pedidu ne\u2019e la-realiza (Adrian, 2013, p. 133).<\/p>\n\n\n\n<p>Atu evita labele deskonfia sira katak sira tropa Indonezia nian, mak sira muda tiha estratejia <em>Operasaun Flamboyan<\/em> nian. <em>Ekipa Umi<\/em>, nebe foufoun atu halo la\u2019o knaar sukun tama iha parte sul, hetan orientasaun atu ba fali Vikeke liu husi tasi sul. Objetivu husi mudansa ne\u2019e atu sira nebe atu halo atake ne\u2019e hanesan ema laran mak halo ba postu militar Portuges sira, neduni fo impresaun katak atake ne\u2019e mai rasik husi rai laran Timor Portuges nian ba area ne\u2019e. Maibe, lahatene tanba razaun saida, karik tanba distansia nebe dook tebes husi rai-ketan no grau risku nebe aas tebes, estratejia ne\u2019e sofre hikas mudansa.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir Sutiyoso, Roo-Ahi Forsa Marina nian nebe lori sira ba Vikeke, oras ida ona husik hela ponte kais Mota Ain. &nbsp;Maibe elikopteru nebe Koronel Dading Kalbuadi iha laran tuir sira no semo iha roo leten, halo para sira nia viajen. Koronel Dading Kalbuadi fo orden kedas atu Sutiyoso tun husi roo, nebe hatada kanselamentu misaun ba Vikeke. Hafoin mudansa iha planu ne\u2019e, <em>Ekipa Umi<\/em> fahe ba grupu rua: Grupu ida lidera husi Kapitaun Sutiyoso ho knaar ba Suai, enkuantu seluk lidera husi Major Sofian Effendi, posivelmente grupu ida ne\u2019e mak ba ataka Tilomar, postu administrativu Timor Portuges nian ida iha parte sul hotu. &nbsp;Suai no Tilomar, halo parte Munisipiu Kovalima.<\/p>\n\n\n\n<p>Grupu Sutiyoso nian forma husi ema na\u2019in 50, na\u2019in 40 husi elementu sira KOPASANDHA nian, na\u2019in 8 husi eis-tropa Portuges sira, inklui Rui Lopes, no durubasa na\u2019in 2.&nbsp; Sutiyoso involve eis-tropa Portuges sira iha nia ekipa tanba sira hatene di\u2019ak liu terenu lokal nian. Ida ne\u2019e permite ba grupu hodi la\u2019o liu husi foho no foho lolon sira&nbsp; ho seguru, sees husi dalan prinsipal ba Suai nebe iha risku aas atu detetadu. Viajen nebe sira halo liu kilomentru 60 no liu husi terenu nebe difisil.<\/p>\n\n\n\n<p>Indonezia&nbsp; aproveitam Timor oan sira la\u2019os hanesan matadalan de\u2019it, maibe mos, trajikamente, soran&nbsp; ba malu, halo Timor oan sira funu malu. Figura sira hanesan Rui Lopes, Guilherme Maria Gon\u00e7alves, no barak tan, foufoun monu iha estratejia ne\u2019e ka ho konxiensia tomak hakarak hamutuk ho Indonezia duni. Maibe, ho tempu nebe la\u2019o, sira konxiente ba sala nebe sira halo, balun fila-an no kontra hikas okupasaun Indonezia iha Timor-Leste.<\/p>\n\n\n\n<p>Estima katak grupu nebe lidera husi Major Sofian Effendi mos involve eis-tropas Portugezas sira husi ema Timor, ho objetivu hanesan: aproveita kuinhesimentu lokal hodi apoia susesu sira nia misaun.<\/p>\n\n\n\n<p>Sira nia alvu iha Suai mak atu ataka kuartel militar no polisia iha neba. To\u2019o tiha Suai, grupu Sutitoso nian ne\u2019e fahe tan ba grupu rua. Grupu dahuluk lidera husi Sutiyoso, ho knaar ataka kuartel militar, enkuantu grupu daruak, komanda husi Tenente Bambang, ho knaar ataka kuartel polisia.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir Sutiyoso, tatika nebe sira uza iha terenu mak <em>\u201ctiru no halai<\/em>\u201d, katak sira sei halo atake teki-teki no maka\u2019as, maibe ho tempu badak, minutu 15 ka 20 nune\u2019e, depois sira hakiduk hodi sees husi konfrontu naruk.<\/p>\n\n\n\n<p>Maski hanesan forsa ida treinadu nebe bele tahan to\u2019o loron lima, Sutiyoso preokupa ho apoiu lojistika, nebe sei haruka husi distansia nebe dook tebes, kilometru atus husi rai-ketan. Tuir planu, lojistika sei hatun husi aviaun ka liu husi roo. Maibe, Sutiyoso ta\u2019uk se sira nia forsa serkadu, sein apoia lojistika nebe natoon, sira sei mate hotu. Forsa sira Timor Portuges nebe treinadu tebes sei mobiliza sira nia forsa tomak hodi halo serku, no sein apoiu lojistika, sira sei latahan.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir Sutiyoso, ema sira nebe hili atu halo la\u2019o misaun infiltrasaun ne\u2019e mai husi ema sira nebe ho karater \u201coho ema ho ran malirin.\u201d Sira ne\u2019e hetan treinu no prontu atu oho inimigu laho laran rurua, nomos karik nesesariu, oho rasik ninia kamarada nebe sai obstakulu ba susesu misaun nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Molok sai husi Jakarta ba Kupang, Benny Moerdani, nebe hanesan figura prinsipal iha operasaun ne\u2019e, fo instrusaun klara ba sira: Ninia liafuan sira reflete karater misaun nian nebe iha rikus tebes no sein kompromisu:<\/p>\n\n\n\n<p><em>&nbsp;\u201cOperasun ne\u2019e sekreta tebes. Tan ne\u2019e, dahuluk, imi labele despede ka fo hatene ba maluk no familia. Imi tenki matenek bosok kona-ba imi atu ba nebe. Nunka bele hateten imi atu ba Timor. Daruak, se entre imi sira ne\u2019e mak ema kaer, ami lasei rekuinhese se mak imi. <\/em><em>Imi ema sivil no voluntariu, tan ne\u2019e imi nia identidade mak hanesan ema sivil. Imi nia ropa mak kalsa jeans, kamizola metan no xapeu koboy. Datoluk, mak O nia elementu ruma kanek no labele salva, nebe impede O nia movimentasaun, O tenki rezolve mesak tiha problema ne\u2019e\u201d.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Sira mos uza naran kodigu hanesan Soares, Afonso no seluk-seluk tan, naran ema Timor Portuges nian. Sutiyoso rasik uza naran Manix.<\/p>\n\n\n\n<p>Hafoin halo atake ba kuartel militar no polisia iha Suai, ekipa inkursaun hakiduk ba diresaun rai-ketan. Durante atake ne\u2019e, elementu balun hetan kanek, na\u2019in haat, iha kondisaun kritiku nia laran. Esforsu atu evakua sira hetan obstakulu, maibe, ikus mai elikopteru sivil ida konsege tun iha fatin nebe sira subar ba hafoin tentativa barak falha.<\/p>\n\n\n\n<p>Susesu evakuasaun determina tebes sira na\u2019in haat nebe kanek todan nia destinu. Karik elikopteru ne\u2019e la-konsegue to\u2019o ba sira, bele de\u2019it sira hasoru destinu ida trajiku, tuir orden klaru husi Benny Moerdani nian: <em>&#8220;<\/em><em>Mak iha O nia elementu ruma nebe kanek no labele salva ona, nebe impede O nia movimentasaun, O tenki rezolve tiha.\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Instrusaun ida ne\u2019e hatudu situasaun ida duru tebes iha terenu, iha nebe desizaun ida-idak tenki hola hodi garante susesu misaun nian no sobrevivensia ekipa nian. Iha situasaun nebe nakonun ho presaun no perigu, sentimentu ta\u2019uk kona-ba misaun ne\u2019e halo ema bele hatene, halo elementu ida-idak tenki prontu hola medida sira estrema. Mezmu, se kamarada ida labele salva ona no iha potensia sai naha todan no ameasa ba ekipa nia moris, so iha opsaun ida de\u2019it: Hakotu nia moris hodi garante susesu operasaun nian. Ida ne\u2019e hatudu brutalidade iha dinamika iha kampu batalha nian, liuliu iha misaun sekreta sira hanesan ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Destinu husi elementu seluk, Suparman, nebe kanek iha atake Suai kontinua sai misteriu. Iha entrevista, Sutiyoso lakohi koalia kona-ba parte ne\u2019e, nia temi ida ne\u2019e hanesan buat ida nebe todan tebes atu hatete sai. Sutiyoso esplika de\u2019it katak iha biban nebe sira fila ba fatin nebe sira husik hela Suparman iha aihun ida, sira lahetan nia iha neba. Hetan de\u2019it le\u2019ut ran nebe turu hela iha neba, hatudu katak fin trajiku ba Suparman.<\/p>\n\n\n\n<p>Durante loron 14 hala\u2019o misaun iha teritoriu Timor-Leste, lojista ba ekipa nebe foufoun prepara ba loron 10 nian mos hotu ona. Sira konsegue sobrevive de\u2019it ho na\u2019uk aihan&nbsp; ka manu sira nebe populasaun sira husik hela.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir Sutiyoso, <em>Ekipa Susi<\/em> no <em>Tuti<\/em> fila uluk ona ba Indonezia, enkuantu ninia ekipa kontinua hetan perseguisaun no atake husi pontu oioin. Hafoin la\u2019o dok no difisil, sira konsege to\u2019o iha kosta sul. La\u2019o tuir tasi ibun sul nian ne\u2019e, sira hetan dalan hodi fila ba teritoriu Indonezia.<\/p>\n\n\n\n<p>Enkuantu ekipa sira hanesan <em>Susi<\/em> no <em>Tuti<\/em> konsege halo sukun tama iha area Batugade, Balibo, no Maliana, maibe operasaun sira hotu lala\u2019o ho di\u2019ak. Maski forsa sira ne\u2019e mai husi forsa espesial Indonezia nian nebe treinadu, sira nia elementu balun kapturadu durante operasaun sukun tama iha zona sira hanesan Atsabe no Maliana.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir relatoriu Jill Jolliffe (1978) nian, iha loron 14 fulan setembru 1975, FALINTIL sira kaer soldadu kabu ida naran Welly iha tiru malu ida. Loron lima ona Welly ne\u2019e hakat liu rai-ketan molok kaer. Jill Jolliffe identifika Welly hanesan membru KOSTRAD (Komando Estratejiku Forsas Armadas Terestre nian), husi Batalhaun N.\u00ba 315. Maibe, informasaun ida ne\u2019e presiza ke\u2019e tan tanba ekipa inkursaun 3 nebe haruka mai Timor-Leste iha tempu neba mai husi KOPASANDHA, la\u2019os KOSTRAD.<\/p>\n\n\n\n<p>Provavelmente, Welly subar ninia identidade lolos nian hanesan parte husi tatika disfarsaun, tuir instrusaun Benny Moerdani nian. Iha operasaun sekreta ne\u2019e, infiltradu sira hotu obrigatoriu atu labele hatudu sira nia identidade militar no tenki hatais ropa sivil, nebe kuinhesidu ho &#8220;Tentara Blue Jeans.&#8221; Estratejia ne\u2019e ho objetivu subar sira nia relasaun ho militar sira Indonezia nian, nune\u2019e karik kaer, lasei rekuinhese sira hanesan parte husi forsas armadas Indonezia nian. Seluk ho ne\u2019e, elementu ida-idak hetan naran kodigu hodi asegura sira nia identidade lolos.<\/p>\n\n\n\n<p>Provavelmente Welly ne\u2019e elementu <em>Ekipa Tuti <\/em>nian, nebe hala\u2019o knaar sukun tama husi zona sentral rai-ketan Timor-Leste nian. Maibe, lataka mos posibilidade nia parte husi <em>Ekipa Susi<\/em> nian nebe komanda husi Maajor Yunus Yosfiah, ho misaun espesial sukun tama ba Atsabe hodi evakua Guilherme Maria Gon\u00e7alves, lider APODETI nian ida, ba Indonezia. Hafoin kaer tiha, tuir informasaun, Welly ne\u2019e lori mai Dili.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha livru seluk, Obra Michele Turner nian ho titulu <em>Telling: East Timor, Personal Testimonies, 1942-1992<\/em><em>,<\/em> publika iha 1993, relata katak FRETILIN mos kaer tropa Indonezia ida nebe hatene koalia lian Tetun, parese nia estuda ona molok halo infiltrasaun mai Timor Portuges.&nbsp; Nia mai husi Java, foin semana neen iha Timor, tinan 36, iha oan na\u2019in neen. Iha tempu nebe kaer nia, nia husu atu labele oho nia. Ida ne\u2019e mos parase subar ninia identidade, nia inventa iha oan na\u2019in neen atu FRETILIN labele oho nia.<\/p>\n\n\n\n<p>Maibe, posivelmente elementu KOPASANDHA na\u2019in rua ne\u2019e FRETILIN oho iha loron 7 fulan dezembru 1975, oho iha loron nebe Indonezia halo invazaun ho eskala boot iha Dili. Sira nia destinu trajiku hatudu risku boot nebe elementu forsa espesial sira Indonezia hasoru iha operasaun sekreta sira, aleinde perigu iha kombate, sira mos hasoru ameasa hetan oho bainhira kapturadu.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Operasaun Flamboyan<\/em> involve kolobarasaun husi entidade estatejika balun, inkluindu BAKIN, Operasaun Espesial (Opsus), no CSIS (Center for Strategic and International Studies). Instituisaun 3 ne\u2019e dezempenha papel importante hodi halibur informasaun no apoia grupu sira hakarak integrasaun iha Timor. Bainhira FRETILIN konsege kontrola Timor Portuges hafoin manan funu hasoru UDT, Indonezia to\u2019o iha konkluzaun ida katak integrasaun so bele realizadu bainhira konkretiza liu husi asaun militar.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Operasaun Flamboyan<\/em> ofisialmente hahu iha loron 31 fulan agustu 1975 iha kontrolu Komandu Tarefa Konjunta (Kogasgab) nian okos, no KOPASANDHA. Ninia Baze Sentru Operasaun nian harii iha rai-ketan Mota Ain, Indonezia. Forsa sira Indonezia nian rekruta no fo treinu ba populasaun Timor-Leste husi grupu Partisan nebe forma husi ema sira husi UDT, APODETI, KOTA no Trabalhista nebe hakur ona ba rai-ketan sorin Indonezia nian, no organiza unidade inkursaun tolu: <em>Susi<\/em>, <em>Tuti<\/em> no <em>Umi<\/em>. Unidade sira ne\u2019e apoia husi Forsa Sandi Yudha husi Grup 4 Jakarta, nebe ninia elementu sira tomak husi Java. Tan ne\u2019e, FRETILIN dala barak bolu sira hanesan \u201csoldadu Java\u201d. Forsa sira husi li\u2019ur Java foin involvidu iha eskala boot iha Opersaun Seroja ho operasaun sira seluk husi loron 7 fulan dezembru 1975 to\u2019o 1999.<\/p>\n\n\n\n<p>Durante operasaun sukun tama husi unidade tolu ne\u2019e, <em>Susi,<\/em> <em>Tuti<\/em> no <em>Umi<\/em>, forsa sira UDT nian nebe lidera husi Lopes da Cruz tuba hela iha Batugade. Maibe, hetan atake maka\u2019as husi forsa sira FRETILIN nian, lori sira hakiduk no hakat liu rai-ketan ba Mota Ain. Iha tempu neba, Sutiyoso ho nia ekipa, nebe fila ona ba Indonezia hafoin misaun infiltrasaun iha Timor Portuges, simu orden atu ba Mota Ain hodi hamutuk ho forsa UDT sira. Lori naran \u201cvoluntariu\u201d, sira hetan knaar hodi halo atake no hadau hikas Batugade.<\/p>\n\n\n\n<p>Atake ne\u2019e halo liu husi perkursu estratejiku rua: Forsa balun halo atake liu husi foho, enkuantu sira seluk liu husi tasi ibun, ho objetivu serka area ne\u2019e. Iha loron 7 fulan outubru 1975, hafoin liu husi kombate intensu ida, Batugade monu ba forsa sira KOPASANDHA ho forsa konjunta UDT no APODETI sira nia liman.<\/p>\n\n\n\n<p>Hafoin Batugade iha ona kontrolu Indonezia nia okos, lider sira UDT, APODETI, KOTA no Trabalhista forsadu atu halo akordu ida ho Indonezia molok kontinua operasaun ba fatin seluk. Akordu ne\u2019e rezulta iha dokumentu ida nebe ikus mai kuinhesidu ho Petisaun Batugade. Lider sira husi partidu sira ne\u2019e laiha opsaun seluk, tanba iha sorin ida, sira mesak sira labele hasoru FRETILIN, iha sorin seluk, Indonezia so bele simu sira se sira simu kondisaun sira ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Pontu ida husi kapitulu ida Petisaun ne\u2019e nian, liuliu Kapitulu 5, dehan:<br><em>\u201cPovu Timor-Leste ho area sira iha sira nia dominiu, husu ba Republika Indonezia atu hola medida sira nesesariu hodi neutraliza ema komunista no sira nia simpatizante sira hotu,<\/em> <em>atu sira nebe mosu sai ona iha rai leten ka sira nebe sei subar.\u201d<\/em> (Pour, 1993, p. 389).<\/p>\n\n\n\n<p>Petisaun Batugade ne\u2019e sai baze retorika Indonezia nian ida hodi halo operasaun iha Timor-Leste. Husi Petisaun Batugade, hakat sira tuir mai mak Deklarasaun Balibo, nebe reforsa liu tan apoiu integrasaun Timor-Leste ba Indonezia. Esforsu manipulativu hirak ne\u2019e tomak hanesan hakat politika nebe planeadu no sistimatiku husi Benny Moerdani no BAKIN hodi loke dalan kaber ba intervensaun militar ho eskala boot, nebe ho objetivu hadau Dili, kapital Timor Portuges, no teritoriu Timor Portuges tomak.<\/p>\n\n\n\n<p>Liu husi hakat sira ne\u2019e, Indonezia buka kria justifikasaun internasional nesesariu hodi halo operasaun militar, nomos, dala ida, reforsa reivindikasaun ba teritoriu Timor-Leste. Ho nune\u2019e, senariu operasaun nebe planeadu ona mak, bainhira asegura ona Dili, mak teritoriu Timor Portuges tomak sei monu.&nbsp; Sira hein operasaun ida hanesan ne\u2019e bele la\u2019o lais, presiza [tepat] no sein ijiji numeru boot husi forsa sira nebe atu involve iha operasaun ne\u2019e (Pour, 1993, p. 389).<\/p>\n\n\n\n<p>Maibe, realidade lala\u2019o hanesan Indonezia hakarak. Rezistensia maka\u2019as husi FALINTIL halo situasaun sai difisil liu tan no latuir saida mak sira hanoin. Area sira besik iha Dili, hanesan Likisa, lori fulan foin hadau. Forsa sira FALINTIL nian ho determinasaun maka\u2019as defende area ne\u2019e no sai dezafiu boot ba planeamentu Indonezia nian, hatudu katak integrasaun Timor-Leste ba Indonezia labele materializadu ho fasil no lais hanesan nebe planeadu ona.<\/p>\n\n\n\n<p>Indonezia foufoun fiar-an los katak sira bele kontrola Timor iha loron balu de\u2019it. Maioria husi lider superior sira militar nian hanoin katak <em>\u201cho batalhaun ida ka rua de\u2019it husi tropa regular sira nian bele rezolve ona problema Timor nian iha loron balu nia laran, se la\u2019os oras balun de\u2019it.\u201d<\/em> (Elson, 2001, p. 404). Fiar-an ida ne\u2019e mak iha inisiu invazaun lori sira hodi dehan matabisu iha Dili, almosa iha Baukau no jantar iha Lospalos. Maibe iha realidade lasai hanesan ne\u2019e, la\u2019os ho batalhaun ida ka rua, maibe mobiliza ona sira nia forsa sira di\u2019ak liu hotu hamutuk 60.000 mos la-konsege domina no manan funu iha tinan 24 nia laran. Matabisu iha Dili, almosa iha Baukau no jantar iha Lospalos sai naha todan no lahusik sira han ho hakmatek. Planu atu domina teritoriu Timor tomak iha oras 24 nia laran, to\u2019o tiha tinan 24 mos nunka materializadu, hanesan Luhut Binsar Painjaitan dehan: \u201c<em>Ha\u2019u nia elementu hira mak lamate iha Timor? TNI uluk iha Timor besik ema 60.000 iha 1976 no 1977, ho numeru populasaun lato\u2019o 600.000. Ita nunka bele kontrola Timor-Leste. Ita nia forsa sira nebe di\u2019ak liu ida nebe mak laba iha neba? Hau ba neba dala barak, maibe labele, tanba sa? Povu nia dezeju ne\u2019e forte tebes.\u201d<\/em> (haree iha loron 7 fulan dezembru 2024 iha https:\/\/www.facebook.com\/reel\/983721633035794). Iha tinan 1999 tenki husik hela Timor-Leste tanba liu husi konsulta popular nebe organiza husi ONU, povu Timor lasimu autonomia espesial nebe Indonezia oferese. <em><\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Iha loron 25 fulan agustu 1975, Sekretariu-Jeral Nasoins Unidas, Kurt Waldheim, haree kaos no situasaun iha Timor Portuges susar kontrola ona, nia husu ba governu Australia no Indonezia \u201catu tulun fasilita fluxu refujiadu sira husi teritoriu Timor-Leste nebe ninia numeru aumenta ba beibeik\u201d (Pour, 1993, p. 390). Indonezia aproveita pedidu ne\u2019e hanesan oportunidade ida, ho apoiu Australia nian, hodi invade Timor Portuges. Primeru-Ministru Australia nian, Gough Whitlam, reforsa Indonezia nia ambisaun ne\u2019e hodi dehan: <em>\u201cIndonezia bele de\u2019it nudar unika forsa nebe bele restaura hikas orden\u201d<\/em> (Pour, 2007, p. 191).<\/p>\n\n\n\n<p>Dezenvolvimentu foun ne\u2019e dudu Indonezia hodi dezenvolve operasaun militar foun, operasaun konjunta nebe involve unidade oioin sira ABRI nian nebe ikus mai kuinhesidu ho <em>Operasun Seroja<\/em>. Ho nune\u2019e, la-uza ona forsa voluntaria nebe ho ninia rekursu limitada. Hanesan nia troka, implementa operasaun konjunta ho eskala boot, mobiliza forsa brigada reforsada ida, ho unidade sira husi forsa terestre, marinha no aerea. |Komando Forsas Armadas Indonezia nian nomeia Xefe Estado-Maior Operasaun Defeza nian, Marsekal Sudarmono, hanesan responsavel ba operasaun, enkuantu kargu Asistente Operasaun entrega ba Ezersitu Indonezia husi Terestre nian, iha lideransa Brigadeiru-Jeneral Bambang Triantoro nia liman (Pour, 1993, p. 391).<\/p>\n\n\n\n<p>Treinu militar ba preparasaun Operasaun Seroja hahu iha fulan maiu 1975. Iha livru Operasi Seroja: <em>Di Timor-Timur Dahulu Kami Berjuang untuk Negara: Sebuah Kisah dari Kolonel Infanteri (Purn) Michael Roderich Ronny Muaya, Pejuang Veteran Eks Timor-Timur Desember 1975-Desember 1978<\/em>, nebe hakerek rasik husi nia oan, Bobby Revolta, esplika katak preparativus hahu ona desde maiu 1975, maski lafo sai iha publiku. Prepara ona elementu ida-idak husi Batalhaun Parakedistas (Yonif Linud) 502 Komando Estratejiku Forsa Terestre nian (Kostrad) ho treinu nebe intensivu liu tan. Hanesan rejistadu iha livru ne\u2019e: \u201c <em>Haruka ba hala\u2019o knaar iha neba [Timor -Leste] nakduir desde fulan maiu 1975. Maski buat ne\u2019e lafo sai, maibe minimal elementu Batalhaun Parakedistas 502 Komando Estratejiku Forsa Terestre (Kostrad) preparadu ona ba ida ne\u2019e. Ninia indikasaun mak treinu sira iha tempu neba intensivu liu tan.\u201d<\/em> (Revolta, 2017, p. 29).<em><\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Tuir Muaya, nebe sita husi nia oan Revolta, iha razaun prinsipal tolu nebe sai baze hodi haruka forsa sira ba Timor-Portugues. Dahuluk, ezistensia ulun boot sira PKI nian nebe halo revolta iha 1965 halai ba Timor Portuges; Daruak, jeografia no kultura entre Timor Portuges no Timor Osidente (Timor Kupang) hanesan, nebe konsidera Timor Portuges hanesan parte ida nebe labele haketak-an husi Indonezia, haree husi kor kulit, lian lokal no karateristika ninia ema sira nebe hanesan; Tolu, Indonezia reivindika fo apoiu ba povu Timor Portuges nebe hakarak integrasaun ba Indonezia, hanesan nebe vinkula iha Deklasaun Balibo iha loron 30 fulan novembru 1975.<\/p>\n\n\n\n<p>Entre periudu maiu no dezembru 1975, tropa sira Indonezia nian nunka hetan serteza kona-ba sira nia knaar atu halo iha Timor Portuges. Maibe, sira halo treinu intensivu nebe involve aspetu oioin, hanesan treinu kombate ho etapas, hatun parakedista, ataka husi tasi ibun, no kombate tatiku. Sira mos simu treinu iha tatika hatun parakedista no aumenta kapasidade individual, liuliu ba tropa sira aereotransportadu (linud) no forsa espesial sira (Raider). Revolta rejista katak, ninia aman fiar hala\u2019o knaar ba Timor Portuges sai forte liu tan hafoin sira simu aulas kona-ba Lian Portuges no Tetun, nebe povu lokal ko\u2019alia (Revolta, 2017, p. 35).<\/p>\n\n\n\n<p>Iha fulan maiu 1975, tuir Revolta (2017, p. 38), ninia aman, Muaya, tuir hela treinu <em>Jump Master<\/em> (mestre haksoit) iha Batujajar, Cimahi, hamutuk ho unidade parakedista sira no ninia maluk sira husi KOPASSUS. Maibe, treinamentu ne\u2019e interompidu tanba ema sira KOPASSUS nian simu orden sekreta atu halo operasaun iha Timor Portuges, nebe kuinhesidu ho naran <em>Operasaun Flamboyan<\/em>. Operasaun ne\u2019e hanesan misaun intelijensia kombate nebe halo ho kamufolajen.<em> <\/em>Operasaun ne\u2019e konsege atinji fatin balun iha setor osidente Timor Portuges nian, hanesan Maliana, Bobonaro, Atsabe, Suai no Tilomar. Tropa sira ne\u2019e difarsa-an hanesan voluntariu nebe apoia fasaun sira pro-integrasaun ho Indonezia (Revolta, 2017, p. 38-39).<em><\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Tuir Revolta (2017, p. 39), nia aman rejista katak desde maiu 1975, prepara ona Batalhaun 502 Parakedistas atu halo mos knaar hanesan. Maibe, detalhu misaun sira, hanesan Se \u2013 Saida \u2013 Bainhira &#8211; Iha nebe \u2013 Oinsa &#8211; Tanba sa, sai segredu nafatin. Objetivu haruka forsa sira ba Timor Portuges ilustradu hanesan \u201cabu-abu metan no nakukun.\u201d Revolta nia aman, Muaya, rasik kestiona, \u201cSera ke iha neba ami atu funu? Tuir hau hatene, karik sei funu tenki iha deklarasaun kona-ba funu, tuir mai tenki iha autorizasaun husi Parlamentu\u201d (Revolta, 2017, p. 39).Pergunta hirak ne\u2019e nunka hetan resposta direktamente, hatada katak operasaun ne\u2019e hanesan funu sekreta nebe tenki subar duni ba parte hotu.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir Pour (1993, p. 392), loron haat molok invazaun ba Dili, iha loron 3 fulan dezembru 1975, iha sorumutu espesial ida iha rezidensia Soeharto nian, iha Rua Cendana. Sorumutu ne\u2019e ko\u2019alia kona-ba situasaun atual iha Timor Portuges. Marka prezensa iha sorumutu ne\u2019e Prezidente Soeharto, Ministro Defeza no Seguransa, Jeneral Panggabean, Ministru Negosius Estranjeirus, Adam Malik, Menistru Informasaun, Mashuri, Ministru ba Prezidensia Konselhu Ministru, Sudharmono, Xefe BAKIN, Yoga Sugomo, Xefe Estadu Maior Operasaun Defeza no Seguransa, Marsekal Sudarmono, Vise-Xefe Operasaun Defeza no Seguransa, Brigadeiru Bambang Triantoro, no Benny Moerdani hanesan Asistente 1 Intelijensia Defeza no Seguransa nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Ofisialmente, sorumutu ne\u2019e dehan halo diskusaun kona-ba dezenvolvimentu situasaun ikus iha rai-ketan, maibe loloos mak atu halo koordenasaun kona-ba invazaun nakloke ba Timor-Leste hodi hein Gerald Ford ho Henry Kissinger. Iha loron 6 fulan dezembru 1975, Gerald Ford ho Henry Kissinger to\u2019o iha Jakarta no hasoru malu ho Soeharto. Sorumutu ne\u2019e hanesan fo lampu matak ba Indonezia hodi halo operasaun militar nakloke iha Timor Portuges, maski preparativus ba invazaun halo tiha kedas ona iha Janeiru 1975 no infiltrasaun sira halo tiha ona desde tinan klaran 1974, molok ASDT (Associa\u00e7\u00e3o Social Democr\u00e1tica Timorense) transforma ba FRETILIN nebe revolusionariu no akuzadu komunista husi ninia adversariu sira no Indonezia.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha sorumutu nebe Soeharto akompanha husi ministru Negosius Estranjeirus, Adam Malik no Asistente Intelijensia Defeza no Seguransa nian, Benny Moerdani, Soeharto manisfesta momoos Indonezia ninia ambisaun teritorial hodi dehan ba bainaka Estadus Unidus nian rua ne\u2019e: <em>\u201cIndonezia sei labele tahan-an no husik konfuzaun naruk ba beibeik mosu ba Timor-Leste, liuliu hafoin Portugal halai lakon.\u201d<\/em> Benny Moerdani akresenta tan: <em>\u201cAmi laiha ona opsaun seluk\u201d<\/em> (Pour, 2007, p. 192), ne\u2019e signifika&nbsp; sira tenki invade, okupa no hadau duni Timor Portuges. Iha sorumutu ne\u2019e Henry Kissinger husu <em>\u201csera que Indonezia sei uza ekipamentus ho fabrika Estadus Unidos nian, por ezemplu aviaun Hercules?\u201d<\/em> Adam Malik hatan: <em>\u201cSe la uza Hercules, ami tenki uza saida?\u201d<\/em> (Pour, 2007, p. 192). Kissinger husu ida ne\u2019e tanba tuir regras Estadus Unidus nian, kilat sira, inklui aviaun sira nebe Estadus Unidus mak halo labele uza iha agresaun military sira, maibe tanba ta\u2019uk ameasa komunismu nian, sira taka matan tiha hodi Kinssinger dehan: <em>\u201cEstadus Unidus kumprende pozisaun Indonezia nian iha problema Timor-Leste nian <\/em>(Pour, 2007, p, 192). Sira la\u2019os kumprende maibe sira mak dudu Indonezia hodi tama iha Timor Portuges. Ida ne\u2019e mak konspirasaun internasional durante Funu Malarin. Ikus liu Kissinger husu tebtebes ba Benny Moerdani \u201catu labele halo lai atake molok <em>Air Force One<\/em>, aviaun prezidensia Estadus Unidus nian, husik hela espasu areo Indonezia nian.\u201d (Pour, 2007, 192). No Indonezia kumpri hodi atake mai Dili foin akontese iha loron 7 fulan dezembru.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir lolos, invazaun militar nakloke no okupasaun ba Dili halo kedas ona iha fulan agustu 1975. Hafoin kontra-golpe husi FRETILIN iha agustu 1975, jeneral sira hakarak Indonezia halo kedas ona atake hodi okupa Dili no bolu Portugal fila fali hodi kontinua nia governasaun, maibe Soeharto rejeita hanoin ne\u2019e. Nia prefere opsaun uza \u201cvoluntariu\u201d sira hodi tulun forsa sira pro-Jakarta nebe konsentradu ona iha rai-ketan (Elson, 2001, p. 404). Jeneral sira no Soeharto hakarak Portugal kontinua nia governasaun ho intensaun ida atu entrega Timor Portuges ba Indonezia hodi evita akuzasaun sira ba Indonezia hanesan \u201cagressor\u201d iha rai sira iha rejiaun no komunidade internasional nia matan. Iha sorin seluk, Indonezia hakarak permanensia Portugal nian iha Timor to\u2019o tempu nebe pas bainhira povu Timor simu ona integrasaun ka povu rasik mak halo revolta husi laran kontra kolonialista Portugeza hodi lori Timor ba hamutuk ho Indonezia, maibe saida mak Indonezia hein susar akontese, tan ne\u2019e, ikus mai sira hola dalan militar nian, halo invazaun militar nakloke mai Timor-Leste.<\/p>\n\n\n\n<p>Dehan foku prinsipal sorumutu alta nivel Indonezia nian nebe temi iha leten atu koalia kona-ba relatoriu Ministru Adam Malik nian, nebe foin fila husi Atambua iha Timor Osidente. Parese Adam Malik ba haree direktamente iha terrenu preparativus sira atu invade Timor-Leste nomos hasoru malu ho lider sira MAC (Movimento Anti Comunista) nian. Iha ninia deklarasaun ba jornalista sira, Ministru Informasaun, Mashuri, afirma katak governu Indonezia apoia prosesu deskolonizasaun Timor Portuges atu bele la\u2019o ho maneira ida normal. Maibe, Mashuri mos avalia katak situasaun iha Timor la\u2019o la-kontroladu ona, tanba ne\u2019e la-permite atu akontese <em>&#8220;act of free choice&#8221;<\/em>\u2014 autodeterminasaun ida nebe la\u2019o ho livremente ba futuru povu Timor nian (Pour, 1993, p. 392).<\/p>\n\n\n\n<p>Iha sorumutu altu nivel ne\u2019e, Ministru Negosius Estranjeirus, Adam Malik, fo enfaze katak biar iha partidu politiku haat husi Timor Portuges hakarak hamutuk ho Indonezia, ida ne\u2019e labele simu direktamente. Adam Malik dehan: <em>\u201cIta labele rejeita, maibe mos labele simu de\u2019it nune\u2019e. Iha dalan sira seluk nebe tenki liu<\/em> (Pour, 1993, p. 392)<em>.<\/em> Postura kuidadu tebes ne\u2019e lahusik-an husi Adam Malik nia pozisaun molok ne\u2019e. Iha loron 17 fulan Juinu 1974, Adam Malik hakerek surat ba Jos\u00e9 Ramos-Horta, figura FRETILIN nian ida, nebe hateten katak Indonezia respeita direitu povu Timor-Leste atu determina ninia destinu rasik tuir prinsipiu deskoloniazasaun nian, Indonezia laiha ambisaun atu hadau rai Timor-Leste, no sei garante relasaun di\u2019ak entre estadu rua bainhira povu Timor-Leste hili ukun-rasik-an.<\/p>\n\n\n\n<p>Maibe, iha tinan klaran 1975, situasaun politika no seguransa iha Timor Portuges aat ba beibeik. Konflitu entre fasaun prinsipal rua, UDT no FRETILIN, dezenvolve sai konfrontasaun fiziku nebe namakari ba fatin-fatin no susar atu kontrola. Governu Portuges, nebe iha tempu neba sei kaer estatutu administrasaun Timor Portuges, haree hanesan laiha kapasidade ona atu kontrola situasaun. Inkapasidade ida ne\u2019e kauza husi kompleksidade situasaun no tensaun nebe aumenta ba beibeik iha Timor.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha kondisaun ida hanesan ne\u2019e, instabilidade iha Timor Portuges sai oportunidade estratejiku di\u2019ak ba Indonezia. Ho razaun atu evita kaos nebe boot liu tan no potensia ameasa ba estabilidade Indonezia nian, Jakarta haree situasaun ne\u2019e hanesan oportunidade atu hola hakat sira la\u2019o ba dominasaun teritoriu ne\u2019e. Hakat ida ne\u2019e hola iha situasaun kaos nia laran nebe seidauk hetan solusaun husi parte Portugal nomos faksaun lokal sira iha Timor Portuges.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha segunda dader, loron 11 fulan agustu 1975, Radiu Dili fosai katak sidade Dili tomak iha ona UDT nia kontrolu. Jo\u00e3o Carrascal\u00e3o, komandante forsa UDT nian, esplika ba Governador Timor Portuges katak asaun ne\u2019e ho objetivu atu, <em>&#8220;&#8230; promove unidade, determina destinu rasik, no rejeita doutrina komunizmu.\u201d <\/em><em>Hanesan hakat dahuluk hodi realiza objetivu ne\u2019e, U<\/em>DT foti hakat konkreta lais ho dunisai ofisial militar Portuges na\u2019in rua nebe dehan iha tendensia eskerdista, mak Major Mota no Major Jonatas, husi Dili. Ofisial na\u2019in rua ne\u2019e ho aviaun semo sai direitamente ba Darwin iha loron hanesan <em>(Pour, 1993, <\/em><em>p<\/em><em>. 394).<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Mudansa situasaun nebe dramatiku liu akontese iha de\u2019it loron sanulu nia laran hafoin UDT hadau poder. Forsa FRETILIN nian nebe apoia husi ezersitu Portuges Timor oan balun, no milisia sira nebe fiel ba FRETILIN, halo kontra-atake nebe organizadu ho di\u2019ak. Atake ida ne\u2019e permite ba FRETILIN hadau hotu kompania militar sira iha Dili no postu estratejiku sira seluk iha Timor Portuges laran tomak.<\/p>\n\n\n\n<p>FRETILIN sai hanesan forsa dominante iha Timor Portuges obriga UDT hakiduk ba rai-ketan Indonezia nian. Instabilidade nebe aas ba beibeik kria oportunidade estratejiku ba governu Indonezia atu atua. Iha kontestu ida ne\u2019e, <em>Operasaun Seroja<\/em> planeadu hanesan operasaun militar eskala boot nebe ho objetivu atu hadau Timor-Leste tomak.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha inisiu ezekusaun <em>Operasaun Seroja<\/em>, forsa Indonezia nian tomak husi unidade no sidade oioin mobilizadu no konsentradu hotu iha Madium, Java Leste, hanesan pontu inisiu molok tula ba Kupang, Timor Osidente. Iha loron 6 fulan dezembru 1975, tuku 11:00 oras Indonezia Osidente nian, forsa sira hahu sai husi Iswahjudi, aeroportu Forsa Aerea nian iha Madium. Sira sa\u2019e aviaun sivil, Garuda Indonezia Airways, la\u2019os aviaun nebe baibain uza hodi tula militar sira iha operasaun militar sira. Indonezia uza aviaun F28 Garuda nian hodi tula forsa sira ba Kupang, liu husi Denpasar hodi difarsa-an hanesan aviaun sivil. Tuir Adrian (2013, p. 146-147) Garuda iha tempu neba disponibiliza aviaun F28 hamutuk sanulu resin ida (11) no F27 tolu (3) hodi tula forsa sira husi Madium ba Kupang.<\/p>\n\n\n\n<p>Hafoin semo durante oras 3 nia laran, tuku 14:00 oras Indonezia Oriental nian, forsa sira ne\u2019e tun iha aeroportu El Tari, Kupang. Uza aviaun sivil ne\u2019e parte husi estratejia disfarsaun ho objetivu atu labele dada atensaun internasional ba movimentasaun forsa sira nian ba zona operasaun.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha dader nakukun loron 7 fulan dezembru 1975, sidade Dili, nebe hetan iha baia ninin no kuinhesidu ho ninia furak, nakdoko ho atake eskala boot husi militar Indonezia sira. Atake hahu tiru <em>strafing<\/em> husi roo-ahi funu Forsa Naval Indonezia (TNI-AL) nian, nebe intensamente ataka pozisaun estratejiku sira nebe domina husi FALINTIL sira. Tuir Pour (2007, p. 193) desde tuku 5 dader Dili hahu atakadu ho kainaun husi armada Marinha Indonezia nian (TNI-AL). Atake hahu uluk husi roo-ahi Komando KRI Ratulangie, tuir kedas ho kainaun husi KRI Martadinata, KRI Barakuda, KRI Jaya Wijaya no KRI Teluk Bone. Roo funu Indonezia nian hamutuk 5 mak halo atake ba Dili.<\/p>\n\n\n\n<p>Hakat inisial husi atake roo-ahi sira nian ne\u2019e tuir kedas ho bombardeamentu aerea husi Forsa Aerea Indonezia (TNI-AU) nian, ho objetivu atu loke dalan ba fuzileirus navais hodi domina aeroportu Komoro, hanesan alvu ida husi operasaun prinsipal nian. Iha tempu hanesan, forsa aerea prepara-an atu hatun parakedistas direitamente iha sidade laran (Revolta, 2017, p. 47).<\/p>\n\n\n\n<p>Liu tiha oras ida nune\u2019e, aviaun militar Indonezia nian (TNI-AU), hamutuk 6, &nbsp;hahu hatun forsa parakedistas hamutuk atus husi Brigada XVIII KOSTRAD, nebe tun iha pontu estratejiku oioin iha Dili laran. Atake ida ne\u2019e hakompleta ho fuzileirus navais Marinha Indonezia (TNI-AL) nian iha tasi ibun, reforsa koordenasaun atake kombinadu nebe projetadu atu hadau Dili efetivamente (Pour, 1993, p. 397; Pour, 2007, p. 194).<\/p>\n\n\n\n<p>Forsa sira Indonezia nian nebe hatun iha Dili hetan rezistensia maka\u2019as husi rai. Ba Revolta (2017, p. 47) Muaya haktuir katak elementu surpreza nebe tuir lolos sai vantajen atake aereo nian la-atinjidu, tanba sira nia planu ne\u2019e FRETILIN hatene uluk ona, iha nebe halo sira preparadu tiha ona. Tanba iha loron 6 fulan dezembru 1975, loron ida molok halo atake ba Dili, estasaun radiu ida iha Australia fosai notisia katak, forsa aereotransportadus (Linud) sei ataka sidade ne\u2019e iha loron tuir mai. Informasaun ne\u2019e fo tempu valiozu ba FRETILIN ho ninia liman kro\u2019at, FALINTIL, hodi prepara defeza. Sira ho matenek aproveita pozisaun estratejika entre edifisiu sira sidade nian hodi trava avansu sira Indonezia nian, uza terenu urbana densu hodi reforsa sira nia rezistensia. Nudar nia konsekuensia, forsa sira nebe sei semo hela iha leten, balun hetan kedas tiru husi rai, iha nebe halo forsa Indonezia barak mate.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir Adrian (2013, p. 147) durante hatun Sortida 1, forsa Indonezia nian hamutuk 56 mate iha kombate ida intensu tebes iha ambiente urbana nian. Aviaun Herkules neen (6) mos hetan tiru no sofre estragu kaman. Aviaun herkules ida ho rejistu T-1308, nebe sei atravesa pista aterajen, lato\u2019o hatun parakedistas, iha nebe halo elementu KOPASANDHA 78 kanseladu atu tun. Ambiente iha sidade Dili opresiva tebes. Lian tiru tarutu nian rona iha nebe-nebe, atu iha loron ka iha kalan, hamosu tensaun ida estraordinaria. Isin mate sira namakari iha lidun oioin iha sidade nian, hatodan liu tan ambiente iha Dili iha tempu neba.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha parte seluk, Primeiru Tenente Luhut Panjaitan, agora Jeneral Reformadu, Komandante Kompainhia A, dehan katak <em>\u201cAmi hadau duni Dili, maibe pesoal Detasemen Grupu I KOPASSANDAHA nian hamutuk 21 mak mate iha loron dahuluk kombate\u201d <\/em>(Pour, 2007. P. 196).<\/p>\n\n\n\n<p>Sentimentu hanesan espresa husi Muaya ba Revolta (2017, p. 56) katak tropa Indonezia barak mak mate iha loron 7 fulan dezembru 1975. Soldadu balun husi Batalhaun Parakedistas (Yonif Linud) 501 KOSTRAD nian hetan distinu trajiku tanba tun los iha kuartel tropas FRETILIN nian, neduni sira ne\u2019e mate kedas iha fatin ne\u2019e. Muaya kuinhese soldadu balun nebe mate, hanesan Major A. Sudrajat no Major Simanjuntak, nebe hanesan ofisiais Xefe Seksaun 1 no Xefe Seksaun 2 husi Batalhaun Infantaria 501. FALINTIL mos tau mina terestre iha dalan nebe konsege neutraliza tanki funu Indonezia nian balu.<\/p>\n\n\n\n<p>Asaun bombardeamentu iha tasi ibun Dili husi armada Forsa Marinha (TNI-AL), nebe foufoun planeadu atu neutraliza pozisaun sira FRETILIN nian, produz efeitu kontrariu. Hafoin halo hotu bombardeamentu nebe ho alvu atu halo rahun kainaun sira FRETILIN nian iha parte leste no osidente sidade Dili, liu tiha oras ida foin hatun tropa parakedistas KOSTRAD nian. Estratejia ida ne\u2019e, ho esperansa atu enfrakese forsa FRETILIN nian, maibe iha realidade fo tempu ba sira hodi halibur forsa no prepara rezistensia nebe organizadu liu tan (Pour, 1993, p. 398).<\/p>\n\n\n\n<p>Intensidade iha kombate hadau malu Dili bele haree husi numeru mate ema KOSTRAD nian nebe aas. Durante tinan lima Operasaun Seroja nian, husi dezembru 1975 to\u2019o novembru 1979, rejista elementu husi unidade ne\u2019e nian hamutuk 247 mak mate. Husi numeru ida ne\u2019e, ema hamutuk 35 mak mate iha loron dahuluk hadau Dili. Vitima loron dahuluk inklui major rua no kapitaun rua, kuaze sira hotu mai husi Batalhaun 502 KOSTRAD (Pour, 1993, p. 399-400).<\/p>\n\n\n\n<p>Operasaun ne\u2019e involve forsa tomak Forsas Armadas Indonezia (ABRI) nian, husi Forsa Terestre, Marinha no Aerea. Atake ho eskala boot ne\u2019e hatudu ambisaun Indonezia nian atu domina lais teritoriu Timor Portuges tomak. Aktu ida ne\u2019e la\u2019os ona aproximasaun ida limitada ka ho baze intelijensia, maibe operasaun militar direkta nebe involve forsa ho eskala boot hodi asegura kontrolu estratejiku iha teritoriu ne\u2019e (Pour, 1993, p. 396). Maibe esperansa ida ne\u2019e nunka atinjidu.<\/p>\n\n\n\n<p>Lansamentu tropa sira husi Batalhaun Parakedistas 502 uza aviaun Hercules C-130 hahu husi tuku 4:00 dader iha Dili (Revolta, 2017, p. 44).Molok tula sira mai Timor, tropa sira hetan briefing husi sira nia komandante sira nebe deskreve karateristika fiziku ema Timor hanesan \u201cmetan no fuk kribu\u201d. Iha briefing ne\u2019e mos sira kompara kapasidade kombate FALINTIL nian \u2013 liman kro\u2019at FRETILIN nian \u2013 hanesan ho HANSIP sira iha Indonezia, no sira nia kilat, hanesan <em>mauser<\/em>, konsideradu obseletu (Revolta, 2017, p. 44). Maibe, vizaun subsestima ida ne\u2019e la\u2019os de\u2019it sai <em>boomerang<\/em>, maibe mos evidensia vantajen tatika ba FALINTIL nebe konsege hatur forsa sira Indonezia nian iha pozisaun sira difisil. Ba Revolta (2017, p. 65) Muaya dehan komparasaun <em>\u201ckapasidade tropa inimigu nian klase ida ho HANSIP no ho de\u2019it kilat tipu Mauser, kompletamente salah! Sira nia kilat G3 standar NATO, sira iha morteiru, kainaun, mina terestre. Sira nia tropa militarmente mos iha ninia kadeia komando.\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Forsa sira Indonezia nian hakfodak tebes bainhira hasoru malu ona ho forsa FALINTIL sira nian iha kombate direktu. Sira dehan sira simu informasaun nebe sala husi sira nia intelijensia rasik iha nebe esplika ba sira katak forsa sira FRETILIN nian, ninia ispiritu kombate fraku tebes no sira nia kilat mos kurang. Maibe iha realidade oinseluk, FRETILIN iha tropa 2.500, nebe iha esperiensia kombate ona iha Mosambike no Gine-Bisau, aumenta tan ho milisia 7.000 no forsa rezerva 10.000, armadu ho kilat barak nebe Portugal husik hela (Pour, 2007, p. 195).<\/p>\n\n\n\n<p>FALINTIL hatudu ninia kapasidade kombate aas liu duke Indonezia hanoin foufoun, nebe subestima sira ho kompara ho kapasdade HANSIP sira Indonezia nian. Ho tatika funu nebe organizadu tebes no kilat modern hanesan G3 \u2013 padraun NATO nian \u2013 sira bele halo rezistensia ida maka\u2019as tebes. Karik Portugal la-destroe kilat boot no kilat ki\u2019ik sira iha Dili no Aileu, nomos lahakoi kainaun, morteiru no bazuka musan sira molok sira husik hela Timor (haree iha Saky, 2022, p. 369-370), Indonezia hasoru problema boot. Ho de\u2019it kilat restu sira nebe iha, FALINTIL konsege halo rezistensia maka\u2019as hasoru Indonezia. FALINTIL nebe halo rezistensia intensu sai obstakulu boot ba forsa sira Indonezia nian, nebe atu hadau de\u2019it Dili mos la\u2019os knaar fasil. &nbsp;Eru iha sukat FALINTIL nian forsa halo kombate sai difisil liu tan no todan kompara ho espetasaun inisial.<\/p>\n\n\n\n<p>Ba Revolta (2017, p. 48 ), Muaya haktuir katak kombate iha Dili laran transforma sai funu urbana nebe intensu, ho distansia kombate nebe besik tebes. Sidade nakonun ho lian sira tiru nian nebe maka\u2019as, lian kilat musan sira nebe semu ba mai, kilat boot sira nia tarutu, no hakilar paniku husi sidadaun sira nebe halai buka protesaun. Iha situasaun kaos ne\u2019e, Muaya haktuir ba Revolta situasaun ida nebe halo fulun hamrik no ta\u2019uk. Iha lidun sidade Dili ida-idak, tuir nia, sai kampu batalha.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir Revolta (2017, p. 50), nia aman hateten katak bainhira forsa sira Indonezia nian koko hakat husi edifisiu ida ba edifisiu seluk, sira sempre tiru malu ho FALINTIL. Kilat musan sira nebe tiru husi FALINTIL sira la-para no tuir hela de\u2019it sira nia movimentasaun sira, obriga sira tenki buka fatin subar no matan moris ba kilat musan sira nebe tuir sira nia hakat ida-idak.<\/p>\n\n\n\n<p>Sei tuir Revolta (2017, p. 45 ), Indonezia sofre golpe boot bainhira aviaun Herkules balun nebe uza hodi hatun parakedista sira hetan tiru husi FALINTIL. Atake ne\u2019e obriga aviaun balun tun emerjensia, no balun monu iha tasi tuir relatos balun. Seluk ho ne\u2019e, tripulasaun husi aviaun balun, inkluindu mestre sira kargu nian, hetan tiru husi FALINTIL. Akontesimentu hirak ne\u2019e destaka rezistensia no presizaun forsa FALINTIL sira nebe bele ataka ativus aerea sira Indinezia nian ho efetivu.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir Revolta (2017, p. 46), Indonezia mobiliza ona aviaun Herkules 5 iha operasaun ne\u2019e, ida-idak lori ekipamentu no tropa sira natoon ba batalhaun ida, ka soldadu 600 nune\u2019e. Maibe, lahatun forsa parakedista tomak. Maioria husi soldadu sira tun liu husi operasaun amfibi uza roo-ahi tipu <em>Landing Ship Tank<\/em> (LST), nebe sai parte importante husi estratejia atake ba kontrola Dili. Hakat ida ne\u2019e hatudu kombinasaun atake husi aerea no tasi iha esforsu atu domina Dili.<\/p>\n\n\n\n<p>Ba Revolta (2017, p. 47) Muaya dehan tuir tatika militar nian, tropa aereotrasportadus (lintas udara) nian lolos hatun iha area nebe dok husi konrolu militar nian, ho distansia kilometru balun husi pozisaun defeza adversariu nian. Iha kazu ida ne\u2019e, foho oan sira nebe hadulas Dili tuir lolos sai fatin ba hatun parakedistas nebe seguru liu no estratejiku liu. Maibe, parakedista sira husi Forsas Armada Indonezia nian hatun direktamente fali iha sidade Dili laran, nebe hanesan baze prinsipal FALINTIL nian. Desizaun ne\u2019e hatudu frakeza iha planeamentu estratejiku, liuliu tanba FALINTIL la\u2019os de\u2019it defende sidade maibe mos tau ona forsa sira iha ninia sorin-sorin, halo dalan sira asesu ba Dili laran nakonu ho risku.<\/p>\n\n\n\n<p>FALINTIL hatudu kapasidade ida estraordinaria iha elabora estratejia defeza nebe hakat liu saida mak espeta. Kapasidade ida ne\u2019e hetok bele ekilibra forsa espesial sira Indonezia nian nebe teinadu tebes no ekipadu ho kilat modernu sira. Hanesan temi ona iha leten, mak Portugal la-destroe no hakoi kilat sira, bele sai mehi aat ba Indonezia iha Timor-Leste. Ho de\u2019it kilat restu no kilat obselutu sira, tuir sira dehan, ne\u2019e mos bele tuba durante tinan 24, no militarmente Indonezia lamanan funu nune\u2019e mos FALINTIL. Maibe, politikamente Indonezia lakon no tenki foti ain husi Timor tanba funu foer no okupasaun ilegal nebe sira halo iha rai ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Kondisaun metereolojika nebe aat fo vantajen estratejiku ba FALINTIL. Anin boot durante operasaun hatun parakedistas kauza forsa Indonezia barak tun iha fatin sira latuir planu, no estraga sira nia koordenasaun. halo sira nia koordenasaun sai runguranga. FALINTIL aproveita ho maximu deskordenasaun ne\u2019e hodi halo kontra-atake nebe lais no efetivu ba pozisaun sira Indonezia nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Tropa Indonezia nian balun hasoru destinu trajiku tanba falha iha tun. Balun tabele iha ai leten, balun tun iha uma leten, anin lori sira ba tasi ibun, no balun monu iha tasi laran ladook husi sidade Dili. Situasaun ida ne\u2019e halo sira vulneravel ba atake sira. Soldadu Indonezia nian barak mak hetan tiru molok to\u2019o iha rai. Trajiku liu tan, balun belit iha ai-hun, sai alvu ema sivil sira nian, iha nebe populasaun baku mate sira ho ai-dona ka alu fai hare nian, hatudu aten-brani ida estraordinaria husi populasaun sira nebe apoia luta FALINTIL nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Desde hatun forsa sira Indonezia nian, atu liu husi aerea ka tasi, kalan no loron, sidade Dili bombardeadu nafatin ho kilat boot. Enkuantu forsa FALINTIL sira nebe hakiduk ona ba foho sira hadulas sidade, la-para halo rezistensia. FALINTIL mos husik hela atirador sira namakari iha sidade laran, armada ho kilat sira nebe lian laek. Ida ne\u2019e kauza soldadu Indonezia barak mate sein hatene atake ne\u2019e mai husi nebe<em> <\/em>(Revolta, 2017, p. 54).<\/p>\n\n\n\n<p>Nudar konsekuensia husi atake Indonezia nian ba sidade Dili, maioria husi populasaun husik tiha ona sidade ne\u2019e no hakiduk ba foho no ai-laran. Uituan de\u2019it mak hela, mak katuas no ferik sira ka sira nebe lakohi tuir hakiduk ka lakohi tuir FRETILIN.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir Muaya nebe sita husi Revolta (2017, p. 56 ), tropa nebe sira hasoru inkluindu forsa regular Portuges sira nebe antes halo la\u2019o knaar iha Timor Portuges durante periudu kolonizasaun. Maibe, reivindikasaun ne\u2019e ladun akuradu. Tropa Portuges sira fila hamutuk ona ho Governador Lemos Pires ba Portugal, enkuantu sira seluk, UDT sira kaer no halo ba refen no lori ona ba Atambua. Tropa sira nebe Muaya ho soldadu Indonezia sira hasoru mak Timor-oan sira nebe antes hanesan tropa Portuges no milisia sira FRETILIN nian, nebe hamutuk iha FALINTIL.<\/p>\n\n\n\n<p>Kapasidade FALINTIL nian nebe molok ne\u2019e dehan hanesan ho kapasidade HANSIP iha Indonezia, iha realidade halo surpreza ba forsa Indonezia. Maski Indonezia mobiliza tomak ninia forsa sira nebe di\u2019ak liu, hamutuk 60.000 nune\u2019e, hodi hasoru povu Timor-Leste nebe serkade 600.000 iha tempu neba, sira nafatin la-konsege halo lakon FALINTIL no kontrola Timor-Leste tomak, dehan Jeneral Reformadu Luhut Binsar Panjaitan ba Rocky Gerund iha diskusaun ida.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir Adrian (2013, p. 142) iha <em>Operasaun Seroja,<\/em> ofisial sira armada ho AK-47 kalibre 7.62mm no pistola M45. Soldadu ida-idak minimal lori magazine rezervadu neen nakonun ho kilat musan, aumenta ho magazine tolu nebe kesi hamutuk ba kilat. Seluk ho ne\u2019e, sira mos ekipadu ho parakeda T-10 kompletu ho parakeda rezerva Tipu-7A. Pelotaun ida-idak ekipadu ho radiu PRC-77 ho frekuensia VHF-FM, no moxila kombate nian nebe totalmente ekipadu, inkluindu ai-han kaleng T2 ba loron rua. Soldadu ida-idak mos hetan tulun osan hamutuk rupiah 5.000. Iha invazaun mai Timor Portuges, KOPASANDHA uza kilat AK-47, enkuantu tropa <em>Raider<\/em> sira lori kilat Colt M16 kalibre 5.56mm.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha loron 6 fulan dezembru 1975, molok mai Timor Portuges, forsa Indonezia sira nebe sei hatun iha Dili simu instrusaun atu hatama hotu atributu militar sira, hanesan kartaun identifikasaun, distintivus patente no insignias relasiona ho serbisu militar nian. To\u2019o tiha Kupang ona mos sei halo hanesan. Tuir Adrian (2013, p. 143), durante tempu preparativus iha Kupang, tropa sira hotu-hotu simu orden atu hasai tiha distintivus sira nia unidade nian no patente sira nebe hetan iha sira nia ropa. Aktu ida ne\u2019e ho objetivu atu halo malahok identidade tropa sira nian atu labele ho fasil kuinhese sira iha operasaun nebe sira halo. Hola hakat ida ne\u2019e tanba sira sei opera hanesan voluntariu sira, no karik kaer sira ka mate, FALINTIL sira labele hatene sira nia identidade ka unidade nebe sira reprezenta.<\/p>\n\n\n\n<p>Foufoun, baze operasaun ba ataka aereotransportadu nian mai Dili, tuir planu sei sai husi baze aerea Halim Perdanakusuma, Jakarta. Maibe, atu garante sijilu, hili fali baze aereo Iswahjudi, nebe opera de\u2019it husi Forsa Aerea Republika Indonezia nian (AURI). Seguransa iha Baze aerea Iswahjudi nian seguru liu, no fator distansia mai Dili mos sai konsiderasaun importante iha hili fatin ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha atake mai Timor-Leste, Indonezia uza Aeroportu El Tari no Baze Aerea Penfui iha Timor Osidente. Baze Aerea seluk hanesan baze rezerva mak Baze Aerea Rembiga iha Lombok, Baze Aerea Maumere iha Flores, Baze Aerea Hasanuddin iha Ujung Pandang, no Baze Aerea Ngurah Rai iha Denpasar.<\/p>\n\n\n\n<p>FALINTIL ho nia matenek esplora frakeza koordenasaun entre unidade militar sira Indonezia nian nebe mai husi kontinjente oioin. Iha kombate intensu nebe akontese iha sentru sidade, forsa KOSTRAD nian balun sai vitima tiru husi forsa marinha sira nebe tun ona iha tasi ibun. La\u2019os ne\u2019e de\u2019it, iha relatu kona-ba aviaun nebe sira nia forsa sira rasik mak tiru husi rai. Aat liu tan, hatun nafatin forsa parakedista sira maski aviaun nebe lori sira semo dok tiha ona ba tasi laran. Kondisaun lojistika mos agrava situasaun, tanba bukae sira hela tiha iha roo-ahi laran, neduni forsa sira nebe domina ona parte balun husi sidade nian tarde tebes simu apoiu lojistiku nebe nesesariu tebes (Pour, 1993, p. 398-399).<\/p>\n\n\n\n<p>Konsekuensia husi eru sira nebe iha no koordenasaun nebe fraku halo forsa Indonezia sira tiru malu durante halo atake iha sidade Dili, hetok tiru rasik sira nia aviaun. Benny Moerdani konklui katak akontesimentu hirak ne\u2019e halo moe tebes no laiha buat ida mak atu sai orgulhu: <em>&#8220;Forsa sira laiha disiplina, tiru malu. Halo moe tebes.&#8221;<\/em> (Pour, 1993, p. 397-398<em>).<\/em> Benny mos fo enfaze katak &#8220;<em>husi pontu de vista militar nian, operasaun ne\u2019e labele sai orgulhu. Runguranga los&#8221;<\/em> (Pour, 1993, p. 400; Pour, 2007, p. 198).<\/p>\n\n\n\n<p>Iha loron 8 fulan dezembru 1975, liu loron ida hafoin parte balun husi Dili konsege kontrola husi forsa sira Indonezia nian, Benny Moerdani mai Dili atu buka dokumentu importante sira nebe nia presiza (Pour, 1993, p. 402). Hafoin ne\u2019e, nia kontinua kedas ba Maubise, kuartel prinsipal FRETILIN nian ida nebe iha papel importante ba estratejia funu. Iha kombate intensu iha Maubise, mosu isu katak Benny Moerdany hetan kanek todan tanba hetan tiru. Hatan ba notisia ne\u2019e, Benny Moerdani esplika: <em>\u201cHafoin kombate iha neba, ha\u2019u desmaia duni. <\/em><em>La\u2019os hetan tiru, maibe tanba halai haksoit no monu iha ku\u2019ak laran&#8221;<\/em> (Pour, 1993, p. 402).<\/p>\n\n\n\n<p>Aleinde Operasaun tolu temi iha leten, iha mos operasaun ida ho naran <em>Operasun Prihatin<\/em>, ho missaun umanitaria. Iha fulan agustu 1975, roo-ahi destroyer 1, kompanhia marinha 1, no roo-ahi negosiu nian 6 husi Indonezia mai Timor-Leste. Benny Moerdani mak haruka sira mai Dili ho objetivu atu evakua Konsul Indonezia nian, Tomodok, ho ninia familia, no ema estranjeiru sira nebe hakarak tuir. Murdany dehan ba Koronel Soebijakto Prawirasoebrata nebe lidera misaun umanitaria ne\u2019e katak <em>\u201cAustralia konserteza monitora hela opersaun ne\u2019e, labele akontese insidente ruma\u201d <\/em>(Pour, 2007, p. 185). Sira to\u2019o iha Dili iha madrugada loron 27 fulan agustu. Tuir Soebijakto, sira lahusu autorizasaun ba ema ruma atu tama iha tasi Timor tanba Portugal rasik halai tiha ona, sira hasoru roo nebe tula Lemos Pires ba Atauro. Durante loron 3 sira para hela iha tasi Timor nian. Tuir Soebijakto, aproveita <em>cessar fogo<\/em> entre parte sira nebe iha konflitu, cessar fogo nebe parte sira hotu konkorda hodi fo fatin ba misaun umanitaria atu evakua Konsul Indonezia ho ema estranjeiru sira, nia mos hetan malu ho Rogerio Lobato, Komandante FRETILIN nian, Jose Osorio Soares, Sekretariu-Jeral APODETI nian no Jo\u00e3o Carrascal\u00e3o, lider UDT nian. Tuir Soebijakto, nia hakarak salva no loris sai Jose Os\u00f3rio Soares husi Dili, maibe nia lakohi, nia dehan: \u201cHa\u2019u hela iha Dili de\u2019it ho ha\u2019u nia povu, biar saida mak mosu &#8230;\u201d (Pour, 2007, p. 187). Os\u00f3rio hatudua-an hanesan lider lolos nian ida, lahalai husi Timor hodi defende ninia politika sira, hili hela hamutuk ho ninia povu, enkuantu balun nebe uluk kontra integrasaun, sira mak halai uluk tiha ba Indonezia. Tuir fontes barak, dehan Os\u00f3rio mos la-autoriza invazaun militar Indonezia mai Timor-Leste tanba nia hatene, bainhira Indonezia mai ho forsa no sira nia ema mate, mak Timor oan sira lakon poder tomak atu koalia hasoru Indonezia. Dehan mos, ema barak sa\u2019e tiha rona ahi Indonezia nian ona, Osorio dehan ba sira, <em>\u201cse imi halai ba Indonezia, imi la\u2019os Timor oan\u201d<\/em>. Ho nune\u2019e, balun tun fali husi roo.<\/p>\n\n\n\n<p>Osorio defende duni integrasaun Timor ba Indonezia ho estatutu autonomia espesial, maibe tenki ho solusaun politika, liu husi referendum, la\u2019os solusaun militar. Karik tanba mos pozisaun ida ne\u2019e, mak Indonezia lakoko salva nian iha loron 7 fulan dezembru 1975 ka loron sira tuir mai, tanba nia moris, bele sai fali problema ba Indonezia.<\/p>\n\n\n\n<p>Ambisaun territorial halo Indonezia ho ansi tebes halo invazaun militar mai iha Timor-Leste. Ansiedade ida ne\u2019e la\u2019os kria de\u2019it deskordenasaun iha terenu nebe halo tropa Indonezia mate barak iha loron dahuluk invazaun nian, maibe mos husi leten. Bainhira fo orden atu halo la\u2019o <em>Operasaun Seroja<\/em>, Vise Komandante ABRI nian, Jeneral Soerono iha hela Mekah, ba sa\u2019e haji. Enkuantu Komandante KOSTRAD Major Jeneral Leo Lopulisa, ema Ambon, nebe ninia tropa sira mak hanesan nukleu ka forsa prinsipal <em>Operasaun Seroja<\/em> nian, halo hela vizita serbisu ba Paris, Fran\u00e7a (Pour, 2007, p. 192). Ho triste no laran kanek, Jeneral Leo Lopulisa, ho firmi dehan nia la-involve iha invazaun Timor-Lorosa\u2019e liu husi <em>Operasaun Seroja <\/em>nebe protagoniza husi intelijensia Indonezia sira nian boot, jeneral Ali Moertopo. Ho trosa nia dehan nia laliu hanesan ema hola konta ba sala ema mate sira nian. Biar Jeneral ida ne\u2019e la-konkorda, no la-involve iha <em>Opearasaun Seroja<\/em>, maibe nia hetan ona akuzasaun katak nia mak ke\u2019e rai ku\u2019ak ba soldadu sira nebe mai mate iha Timor Lorosa\u2019e. Ho arependimentu boot, Jeneral ne\u2019e dehan: <em>\u201cHa\u2019u somente hanesan ema ida hola konta ba sala mate nian. Laliu ida ne\u2019e. Ha\u2019u la-involvidu. Ha\u2019u hetan ona akuzasaun ke\u2019e rai-ku\u2019ak ba ema sira nunka fila ona\u201d <\/em>(Saky, 2013, p. 522)<em>.<\/em><em><\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Hafoin tuir le\u2019ut sira hotu husi operasaun militar Indonezia nian iha Timor-Leste, hanesan <em>Operasaun Komodo<\/em>, <em>Operasaun Flamboyan,<\/em> no <em>Operasaun Seroja, <\/em>bele konklui katakoperasaun sira hotu hanesan parte ida husi estratejia planeadu no sistimatiku atu hatama Timor Portuges ba Indonezia. <em>Opersaun Komodo<\/em> hanesan operasun intelijensia ida nebe foku liu ba halibur informasaun kona-ba forsa militar sira Timor Portuges nian no fatin estratejiku sira, enkuantu <em>Operasaun Flamboyan<\/em> kontinua hakat sira ne\u2019e ho halo sukun tama no atake limitada ba postu militar no polisia Timor Portuges sira iha area sira rai-ketan. Ninia kulminasaun mak <em>Operasaun Seroja<\/em> iha nebe Indonezia halo invazaun ho eskala boot nebe produz impaktu politiku no umanitaria nebe kle\u2019an ba povu Timor-Leste.<\/p>\n\n\n\n<p>Maski Indonezia okupa Timor-Leste militarmente durante tinan 24 liu husi operasaun tolu ne\u2019e hamutuk ho operasun sira seluk, sira la-konsege satan rezistensia povu Timor-Leste nian nebe luta ho determinasaun aas ba ukun-rasik-an. Rezistensia ne\u2019e reflete determinasaun nebe forte hodi defende identidade no soberania Estadu Timor-Leste nian, maski ho sofrimentu todan no naruk. Istoria ida ne\u2019e fo hanoin ba ita kona-ba importansia respeitu ba direitus umanus, soberania nasaun nian, no valor sira justisa nian, no fo lisaun katak aproximasaun militar sein apoiu politiku nebe forte no lejitimasaun sosial bele falha atu atinji objetivu longu prazu nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Referensia sira:<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Adrian, B. (2013). <em>Nanok Soenarto: Kisah Sejati Prajurit Paskhas<\/em>. Jakarta: Percetakan PT Gramedia.<\/li>\n\n\n\n<li>Dwipayana, G., Ramadhan, K.H. (1989). <em>Soeharto: Pikiran, Ucapan, dan Tindakan Saya.<\/em> Jakarta: Citra Lamtoro Gung Persada, Citra Kharisma Bunda.<\/li>\n\n\n\n<li>Elson, R. E. (2001). <em>Suharto: Sebuah Biografi Politik.<\/em> Jakarta: Pustaka Minda Utama.<\/li>\n\n\n\n<li>Pour, J. (1993). <em>Benny Moerdani: Profil Prajurit Negarawan<\/em>. Jakarta: Yayasan Kejuangan Panglima Besar Sudirman.<\/li>\n\n\n\n<li>Pour, J. (2007). Benny: <em>Tragedi Seorang Loyalis<\/em>. Jakarta: Kata Hasta Pustaka.<\/li>\n\n\n\n<li>Jolliffe, J. (1978). <em>Timor: A People Betrayed<\/em>. Camberra: Australian National University Press.<\/li>\n\n\n\n<li>Revolta, B. (2017).\u00a0 <em>Operasi Seroja: Di Timor-Timur Dahulu Kami Berjuang Untuk Negara: Sebuah Kisah dari Kolonel Infrantri (Purn) Michael Roderick Ronny Muaya, Pejuang Veteran Eks Timor-Timur, Desember 1975-Desember 1978<\/em>. Yogyakarta: Matapadi Presindo.<\/li>\n\n\n\n<li>Saky, C.S.L.F.R. (2022). <em>Komandante Lobo-Dara: Luta, Sakrifisiu no Vitoria<\/em>. Timor. Leste: A Voz de Suara Timor Lorosae. Lda.<\/li>\n\n\n\n<li>Saky, C.C.L.F.R. (2013). <em>RENETIL iha Luta Libertasaun Timor-Lorosa\u2019e: Antes Sem T\u00edtulo, Do Que Sem P\u00e1tria!<\/em>. Yogyakarta: \u00a0RENETIL.<\/li>\n\n\n\n<li>Turner, M. (Ed.). (1992). <em>Telling: East Timor, Personal Testimonies, 1942-1992<\/em>. Canberra: Australian National University Press.<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Husi: Carlos da Silva L.F.R. Saky Loron 7 fulan dezembru 2024 liu ba kompleta tinan 49 Indonezia halo Operasaun Seroja, invazaun militar ho eskala boot nebe loke kapitulu foun iha istoria Timor-Leste nian. Atu hatene kontestu invazaun Indonezia iha Timor-Leste iha loron 7 fulan dezembru 1975, importante atu haree saida mak iha operasaun sira ne\u2019e [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":18103,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-19993","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19993","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19993"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19993\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19996,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19993\/revisions\/19996"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/18103"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19993"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19993"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19993"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}