{"id":20039,"date":"2025-01-09T10:06:42","date_gmt":"2025-01-09T01:06:42","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=20039"},"modified":"2025-01-09T11:01:36","modified_gmt":"2025-01-09T02:01:36","slug":"eviksaun-hodi-polemika-no-problema-sosial-iha-ordementu-teritorial-sidade-dili-dezenvolvimentu-se-mak-sei-sai-nain","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2025\/01\/09\/eviksaun-hodi-polemika-no-problema-sosial-iha-ordementu-teritorial-sidade-dili-dezenvolvimentu-se-mak-sei-sai-nain\/","title":{"rendered":"Eviksaun hodi Pol\u00e9mika no Problema Sosi\u00e1l iha Ordementu Teritori\u00e1l Sidade Dili Dezenvolvimentu, S\u00e9 Mak Sei Sai Na\u2019in?"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Hakerek nain Manuel Monteiro Fernandes, L.Dc<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Depois Timor-Leste hakat liu eventu bo\u2019ot lubuk ida iha tinan 2024, ne\u2019eb\u00e9 nakonu ho reflesaun hanesan, komemorasaun loron restaurasaun independ\u00e9nsia (20 de Maiu), loron konsulta popul\u00e1r (30 Agusto), Simu vizita Sua Santidade Papa nian (9-11 Setembru), loron restaurasaun independ\u00e9nsia nasion\u00e1l (28 Novembru), Loron Na\u2019i Maksoin Moris mai mundu (25 Dezembru) no Loron Nasion\u00e1l Horois sira nian (31 Dezembru), loron hirak importante hanesan hakerek na\u2019in nahe sai iha leten, atu hodi fila fali ita hotu ba kotu, hodi haree, loron hirak ne\u2019e mai husi ne\u2019eb\u00e9? Tuir loloos, ita leno-an ba loron bo\u2019ot no vizita importante Sua Santidade nian, antes tama ba kalan fahe entre tinan tuan no tinan foun fahe malu, liu husi kan\u00e1l oi-oin, ita husu ona diskulpa ba malu hodi loke ona sampa\u00f1e hamutuk no sunu fugetis ne\u2019eb\u00e9 tarutu iha fatin-fatin, sin\u00e1l katak rai ida nee, nakonu ho dame, pas no trankullu. Ema hot-hotu halo ona reflesaun ba ida-idak nia moris, so\u2019e ona hahalok tuan sira ba kotuk no tama tinan foun 1 Janeiru 2025, loke fali p\u00e1jina foun ho modelu moris nian ne\u2019eb\u00e9 foun hodi hametin koejaun sosi\u00e1l iha nasaun ida be ita hotu hadomi ne\u2019e. Maib\u00e9 afin\u00e1l das kontas, hakerek na\u2019in nia espektasaun dok loos husi realidade moris sosiedade ida ne\u2019e nian. \u00d3diu no vingansa, sei nafatin buras iha ita nia sosiedade.<\/p>\n\n\n\n<p>Iha inis\u00edu fulan Ja\u00f1eru nian, ita sani iha m\u00e9dia hot-hotu, entidade oi-oin hanesan ativista ONG sira, Ativista Partidu Opozisaun, Membru Parlamentu Nasion\u00e1l (Bangkada Governu no Bangkada Opozisaun), Akademista balu, ema hirak ne\u2019eb\u00e9 nu\u2019udar militante partidu sira kaer ukun no m\u00f3s funsion\u00e1riu balu ne\u2019eb\u00e9 hetan konfiansa pol\u00edtiku hodi ba asumi kargu ruma iha instituisaun publiku no m\u00f3s komunidae bai-bain sira, hatudu sira nia preukupasaun ba asaun ne\u2019eb\u00e9 halo husi SEATOU (Sekretaria Estado Asunto Toponomia e Urbanisa\u00e7\u00e3o) hasoru komunidade sira iha Fumentu II. Amostrasaun sira nia sentimentu, mai ho oi-oin. Balu hato\u2019o sira nia solidaridade no bali fali hato\u2019o merese, hotar no tolok.<\/p>\n\n\n\n<p>Entidades seluk ne\u2019eb\u00e9 ita sei dauk rona sira nia lian mak komunidade sira husi konviksaun reliziozu-relizioza no jurista sira. Maioria husi hira ne\u2019eb\u00e9 hato\u2019o ona sira nia preukupasaun, sira preukupa ba pontu hirak ne\u2019eb\u00e9 hakerek nain akompa\u00f1a ona iha m\u00e9dia oi-oin, tantu hirak ne\u2019eb\u00e9 pro ba asaun SEATOU nian no kontra, hakerek na\u2019in nota pontu sira mak hanesan:<\/p>\n\n\n\n<p>1. Argumentu sira pro ba asaun SEATOU nian, sira lansa sira nia preukupasaun ba buat rua (razaun dahuluk mak: \u201csalva komunidade sira husi inundasaun mota Comoro nian no razaun daruak mak ordenamentu teritori\u00e1l ho intesaun hadi\u2019a sidade Dili\u201d).<\/p>\n\n\n\n<p>2. Argumentu husi entridade hirak ne\u2019eb\u00e9 kontra asaun SEATOU nian, mai ho argumentu sira hanesan; dahuluk, wainhira atu muda ema ruma, tenki prepara uluk fatin ruma, nune\u2019e bele proteze labarik, ferik, katuas no inan isin rua-oan nurak husi udan, mahoben, loro manas no anin. Razaun daruak, asaun SEATOU nian, kontra lei (Konstituisaun da Rep\u00fablika, Konvensaun Internasion\u00e1l kona-ba Direitu Ekonomia Sosi\u00e1l no Kultur\u00e1l no Lei Rai nian, liu-liu seksaun ida kona-ba ex-propriasaun). Razaun datoluk nian mak razaun ekon\u00f3miku. Komunidade hirak ne\u2019eb\u00e9 kona eviksaun forsadu, lakon tia ona sira nia riku soin lubuk ida hanesan osan hodi hari\u2019i sira nia horik fatin, halakon tia ona kampo serbisu nian balu (Kafe Atsabe) ne\u2019eb\u00e9 foin sa\u2019e ida mak hari\u2019i rasik ho ninia osan kosar ben no emprega ona foinsa\u2019e lubuk ida iha kaf\u00e9 refere.&nbsp; &nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Husi rajaun pro no kontra hirak ne\u2019e, dada ha\u2019u nia atensaun nu\u2019udar ema ne\u2019eb\u00e9 preukupa ho asuntu sosi\u00e1l no asuntu umanit\u00e1riu nian, hodi ba loke fali ref\u00e9rensia balu dezenvolvimentu nian ne\u2019eb\u00e9 la\u2019o tia ona iha ita nia vizi\u00f1u hanesan iha Indon\u00e9zia, ne\u2019eb\u00e9 halo tia ona husi ukun <a href=\"#_ftn1\" id=\"_ftnref1\">[1]<\/a>Governad\u00f3r Jakarta nian, Sr. Basuki Tjahaja Purnama (Ahok) iha ninia desijaun pol\u00edtika 7 ne\u2019eb\u00e9 antes ne\u2019e m\u00f3s halo p\u00fabliku Jakarta satiadu maka\u2019as, maibe ho ninia matenek no t\u00e1tika oi-oin, ikus mai ninia pol\u00edtika sira konsege realiza ho susesu. Iha artigu ida ne\u2019e, hakerek na\u2019in hakarak refere deit ba desijaun pol\u00edtika rua (2) ne\u2019eb\u00e9 besik hanesan ho ita nia situasaun agora. Desijaun dahuluk mak oins\u00e1 <em>Relokasi<\/em> <em>Kampung Pulo<\/em> iha Bantara, mota Cilimung, ne\u2019eb\u00e9 realiza iha Setembru 2015. Antes ne\u2019e, Governad\u00f3r Jakarta nian, halo uluk fatin uma andar simplis ida depois mak muda komunidade ba iha ne\u2019eb\u00e1. Antes ejekuta eviksaun, iha ekipa ida, tun ba iha fatin distinadu hodi verifika ikus, atu garante katak fatin refere, laiha ona ema mak hela iha fatin ne\u2019eb\u00e1, foin mak mobiliza materi\u00e1l pezad\u00fas sira hodi dudu uma sira iha fatin refere. No desijaun pol\u00edtika daruak, halo eviksaun ba fatin prostituta iha Kalijodo. Ejekusaun ne\u2019e realiza iha loron segunda, 29 Febreiru 2016 ba fatin prostituta iha baliza entre Jakarta Weste no Jakarta S\u00fal. Antes eskavat\u00f3r 8 book-an ba fatin distinadu, ekipa ida ba uluk iha fatin distinadu hodi halo sosializasaun, hato\u2019o razaun tamba s\u00e1 mak halo eviksaun ba fatin refere? Depois komunidade sira iha fatin ne\u2019eb\u00e1, muda ba ne\u2019eb\u00e9? Depois mak dada li\u00f1a pol\u00edsia nian. Ida ne\u2019e deit m\u00f3s la dauk to\u2019o, ekipa ida ba tuir tan hodi halo verifikasaun loloos ba t\u00e9renu, hodi garante loloos katak fatin refere ema la hela loos ona.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Husi ref\u00e9rensia pol\u00edtika rua Governad\u00f3r Jakarta nian ne\u2019eb\u00e9 ha\u2019u nahe sai iha leten, hodi reflesaun mai ita katak, tuir loloos iha \u00e9ra dijitalizasaun ne\u2019e, ita halo dezenvolvimentu ida ne\u2019eb\u00e9 di\u2019ak liu. Signifika ejekusaun pol\u00edtika dezenvolvimentu nasion\u00e1l \u201cDezenvolvimentu Sidade\u201d, la hodi efeitu negativu ba povu hanesan ida tinan uluk halo ba komunidade sira iha Bidau Santa-Ana, Komunidade sira iha Aitarak Laran, Baucao no antes ne\u2019e halo ba komunidade sira iha Kazerna Ex. Brimob Bairopite (2004), Dili no dau-dauk ne\u2019e, akontese tan ba komunidade iha Fumentu II ne\u2019eb\u00e9 ho modelu hanesan.&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Husi situasaun hirak ne\u2019eb\u00e9 ha\u2019u sita ona iha leten, refere m\u00f3s ba hanoin kmanek sira husi Ant\u00f3nio Gramsci,<a href=\"#_ftn2\" id=\"_ftnref2\">[2]<\/a> ninia kr\u00edtika ba dezenvolvimentu hirak ne\u2019eb\u00e9 la\u2019o iha p\u00e1is sira terseru mundu nian, ne\u2019eb\u00e9 la konsidera ema nu\u2019udar sentru ba dezenvolvimentu, sei husik hela dist\u00e1nsia entre ki\u2019ak no riku sai boot liu tan. Ba s\u00e1, alvu ba dezenvolvimentu sempre kona ema ki\u2019ik no ki\u2019ak sira. Ema hirak ne\u2019e mak pr\u00e9mera sei hetan eviksaun forsadu hodi halakon sira nia soin ne\u2019eb\u00e9 sira hetan ho tempu naruk no oins\u00e1 mak sira bele retoma fila fali lakon ne\u2019eb\u00e9 sira hasoru dau-dauk.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Iha artigu ida ne\u2019e, hakerek na\u2019in observa prat\u00edka sira ne\u2019eb\u00e9 goversaun da-siak nian hakat liu, foin liu deit faze rua (Avizu, Taka N\u00famiru) depois ezekuta. Husi pr\u00e1tika ne\u2019e mak hamosu pro no kontra hanesan ha\u2019u sita ona iha leten. Leno-an ba ref\u00e9rensia oi-oin no pr\u00e1tika hirak ne\u2019eb\u00e9 la\u2019o ona iha nasaun vizinu, loloos ita aprende no hakat tuir ain fatin ne\u2019e ho di\u2019ak liu tan sein halo povu ida ne\u2019e sai v\u00edtima. Loos duni, ita preukupa ho ordenamentu teritori\u00e1l, ita preukupa ho hala\u2019o lei no ordem. Ba s\u00e1 hanesan estadu ne\u2019eb\u00e9 tane \u00e1s prins\u00edpiu Estadu de Direitu no Demokrat\u00edku, signifika estadu ne\u2019e funsiona tuir lei no vontade povu nian, oins\u00e1 mak halo povu kumpri lei no ordem p\u00fabliku. Maib\u00e9 Estadu iha obrigasaun bo\u2019ot hodi nia povu sai s\u00edviku liu tan ho modelu aprosimasaun ida ne\u2019eb\u00e9 olist\u00edku liu. Purque iha kontestu ida ne\u2019e, povu mak sai na\u2019in ba Estadu no Nasaun. Nuentatu, prosesu hot-hotu ne\u2019eb\u00e9 liga ho povu nia moris, hakarak ka lakoi, tenki fila fali ba povu. Halo konsultasaun ho povu, antes ejekuta lei no ordem p\u00fabliku. Nune\u2019e la sakrifika povu ida ne\u2019e sai v\u00edtima ba dezenvolvimentu ne\u2019eb\u00e9 org\u00e1un estadu sira (Prezidente da Rep\u00fablika, Parlamentu Nasion\u00e1l, Governu no Tribun\u00e1l) hola la viola sira nia obrigasaun ne\u2019eb\u00e9 hatu\u2019ur metin iha artigu 6 Konstituisaun da Rep\u00fablika hanesan m\u00f3s ativista direitus umanus sira hakerek ona iha sira nia status Facebook. Hanesan ema, ita iha sintidu umanu no solid\u00e1riu ho ita nia maluk sira ne\u2019eb\u00e9 agora hasoru hela todan bo\u2019ot ne\u2019e, peso\u00e1lmente, ha\u2019u hato\u2019o ha\u2019u nia solid\u00e1ridade ho ita bo\u2019ot sira. Tristi bo\u2019ot, agora dau-dauk klima udan, la hatene oins\u00e1 ita bo\u2019ot sira bele hamahon-an husi udan, mahoben, loro manas no anin iha tempu badak agora dau-dauk?<\/p>\n\n\n\n<p>Termina<\/p>\n\n\n\n<p>Hakerek na\u2019in:<\/p>\n\n\n\n<p>Manuel Monteiro Fernandes, L.Ed.<\/p>\n\n\n\n<p>Nu\u2019udar Estudante Mestradu, Dezenvolvimentu Komunit\u00e1riu iha UNTL<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref1\" id=\"_ftn1\">[1]<\/a> <a href=\"https:\/\/www.liputan6.com\">https:\/\/www.liputan6.com<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref2\" id=\"_ftn2\">[2]<\/a> Sita husi Muhadi Sugiono, cetakan I, Outubru 1999 PP. 99.219 ne\u2019eb\u00e9 ho ninia t\u00edtulu orizin\u00e1l <em>Restructuring Hegemony and the Changing Discourse of Development.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek nain Manuel Monteiro Fernandes, L.Dc Depois Timor-Leste hakat liu eventu bo\u2019ot lubuk ida iha tinan 2024, ne\u2019eb\u00e9 nakonu ho reflesaun hanesan, komemorasaun loron restaurasaun independ\u00e9nsia (20 de Maiu), loron konsulta popul\u00e1r (30 Agusto), Simu vizita Sua Santidade Papa nian (9-11 Setembru), loron restaurasaun independ\u00e9nsia nasion\u00e1l (28 Novembru), Loron Na\u2019i Maksoin Moris mai mundu (25 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":20040,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-20039","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20039","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=20039"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20039\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20046,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20039\/revisions\/20046"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/20040"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=20039"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=20039"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=20039"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}