{"id":20318,"date":"2025-02-28T12:03:16","date_gmt":"2025-02-28T03:03:16","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=20318"},"modified":"2025-02-28T12:17:30","modified_gmt":"2025-02-28T03:17:30","slug":"publik-kestiona-aprovasaun-lei-rekruta-ema-rai-liur-ba-sai-juiz-prokurador-no-defensor-publik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2025\/02\/28\/publik-kestiona-aprovasaun-lei-rekruta-ema-rai-liur-ba-sai-juiz-prokurador-no-defensor-publik\/","title":{"rendered":"Publik Kestiona Aprovasaun Lei Rekruta Ema Rai Liur ba Sai Juiz, Prokurador no Defensor Publik"},"content":{"rendered":"\n<p>Loron hirak liuba, 24 Febreriru, iha Parlamentu Nasional (PN) aprova tiha proposta lei n\u00b0 15\/VI (2\u00aa) \u2013 Primeira alterasaun ba Lei n\u00b0 1\/2017, de 18 de janeiro, Regime Transit\u00f3rio de Recrutamento de Magistrados e Defensores P\u00fablicos n\u00e3o Timorenses e segunda altera\u00e7\u00e3o \u00e0 Lei n\u00b0 9\/2011, de 17 de agosto, neb\u00e9 aprova org\u00e2nika ba C\u00e2mara de Contas no ba Tribunal Superior Administrativo, Fiscal no Contas nian. Lei ida ne\u2019e konsidera loke dalan ba desizaun sira ne\u2019ebe bele komprete soberania estadu nian.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cHa&#8217;u pessoalmente, sente triste tanba depois de ukun-an tinan ruanulu resin tolu tiha, ita sei hakarak submete an ba colonialismo. L\u00f3s dunik katak ita nia Magistrado sira seidauk wa&#8217;in, no sira nia conhecimento linguistico mos limitado. Maib\u00e9, sira hala&#8217;o hela knaar hodi assegura Estado de Direito ida ne&#8217;e mak to&#8217;o hela ohin loron,\u201d Jovito Rego De Jesus Ara\u00fajo, Vig\u00e1rio Episcopal ba Assunto Pastoral Dili nian hato\u2019o.<\/p>\n\n\n\n<p>Pe. Jovito mos hatete katak estado Timor-Leste bele halo fali aproximasaun ida ho Portugal liu husi Lei No.1\/2017 hodi estabelece kooperasaun ho forma asessoria nian de&#8217;it. No ida ne&#8217;e la&#8217;o diak hela to&#8217;o ohin loron. Tanba sa mak la refor\u00e7a de&#8217;it coopera\u00e7\u00e3o ida ne&#8217;e hodi aumenta de&#8217;it n\u00famero asessor sira nian be tenki ba monu ain hodi bolu fila fali jurista portugues sira mai? Sira nia presen\u00e7a sei afeta ita nia soberania no ita nia confidencialidade ka segredo na\u00e7\u00e3o nian, hanesan ita nia fraqueza sira.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cEspera Presidente da Republika veta tiha lei ida ne\u2019e\u201d, Pe. Jovito aumenta hodi dehan.<\/p>\n\n\n\n<p>Reasaun ne\u2019ebe kuaze hanesan mosu hosi Diretur AJAR, Ze Luis Oliveira. Tuir nia lei ne\u2019e rasik eziste problema hirak. Ba dahuluk, eziste inkonsistensia ka anomalia. Iha Artigu 1 dehan katak atu regula rekrutamentu majistradu extranjeiru sira atu halao knaar iha orgaun disiplina ba majistradu, asesoria no mentoria, enkuantu iha Artigu 12-A regula fali rekrutamentu autor judisial extranjeiru sira hodi asumi knaar juiz no prakurador hodi tuur iha painel julgamentu nomos Tribunal das Kontas.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cMai hau, se rekruta autor judisial sir aba halao knaar inspector, konsultor no mentoria, ne\u2019e hau aseita. Hanesan mos agora assessor internasional sira halao knaar iha orgaun Governu no Parlamentu. Maibe s\u00e9 rekruta atu halao knaar Prokurador no juiz, ne\u2019e mak problema. Prokurador no juiz ne\u2019e nudar titlu ba orgaun soberania Timor-Leste, hanesan mos ministro no deputadu sira nudar titlu ba orgaun soberania Timor-Leste. Serake bele, ema ho nasionalidade laos Timorense bele asumi pasta iha orgaun soberania? Se bele, entaun serake bele bolu \u201cmalae\u201d estranjeiru ruma ne\u2019e seidauk sai sidadaun Timorense asumi pasta Primeiru Ministru ka Ministro ruma ka deputadu?,\u201d Ze Leuis kestiona.<\/p>\n\n\n\n<p>Provedoria Direitus Humabus no Justida (PDHJ) haree ida ne\u2019e laos hanesan problema, no PN bele halo lei atu asegura katak ema estranjeiru bele sai Ju\u00eds, Prokurad\u00f3r no Defens\u00f3r P\u00fabliku.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cHosi aspetu jur\u00eddiku-kontsitusion\u00e1l, laiha problema wainhira ema estranjeiru sira hala\u2019o knaar nu\u2019udar at\u00f3r justisa form\u00e1l Estadu Timor-Leste nian. Konstituisaun Timor-Leste la dehan katak s\u00f3 sidadaun Timoroan de\u2019it mak bele ezerse knaar nu\u2019udar Ju\u00eds, Prokurad\u00f3r no Defens\u00f3r P\u00fabliku. Nune\u2019e, Lei oan bele hamosu posibilidade ba ema estranjeiru sira mai halo serbisu nu\u2019udar Ju\u00eds, Prokurad\u00f3r no Defens\u00f3r P\u00fabliku hodi ajuda Timoroan sira iha aspetu t\u00e9kniku espesializadu ruma,\u201d Provedor Virgilio da Silva Guterres esklarese.<\/p>\n\n\n\n<p>Maibe nia mos dehan katak rejime jur\u00eddiku rekrutamentu ema estranjeiru ba knaar Ju\u00eds, Prokurad\u00f3r no Defens\u00f3r P\u00fabliku ne\u2019e, tenke tempor\u00e1riu no exesion\u00e1l de\u2019it. Ne\u2019e katak atu responde de\u2019it ba set\u00f3r justisa ninia nesesidade espes\u00edfika ruma.<\/p>\n\n\n\n<p>Relatoriu avaliasaun ba sistema justisa nian, ho titlu \u201cPara Uma Justi\u00e7a Melhor\u201d foka sai frakeza oioin ne\u2019ebe tribunal Timor-Leste hasoru, inklui menus rekursu humano. Iha tinan 2014, Primeiru Ministru Xanana \u201chapara no duni sai\u201d juiz internasional sira, maioria parte Portugueses. Maibe antes ne\u2019e rekrutamentu ba juiz Portugues sira ne\u2019e ho razaun hanesan, tanba sistema justisa iha problema rekursu humanos. Relatoriu ne\u2019e rekomenda ba estado atu fo atensaun m\u00e1ximu ba resolve problema ida ne\u2019e. Maski nune\u2019e relat\u00f3rio ne\u2019e la recomenda espesfikamente kona ba rekrutamentu ba juiz, procurador no defensor publik hosi ema rai liur.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Loron hirak liuba, 24 Febreriru, iha Parlamentu Nasional (PN) aprova tiha proposta lei n\u00b0 15\/VI (2\u00aa) \u2013 Primeira alterasaun ba Lei n\u00b0 1\/2017, de 18 de janeiro, Regime Transit\u00f3rio de Recrutamento de Magistrados e Defensores P\u00fablicos n\u00e3o Timorenses e segunda altera\u00e7\u00e3o \u00e0 Lei n\u00b0 9\/2011, de 17 de agosto, neb\u00e9 aprova org\u00e2nika ba C\u00e2mara de [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11463,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[63],"tags":[],"class_list":["post-20318","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-notisia"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20318","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=20318"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20318\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20319,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20318\/revisions\/20319"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11463"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=20318"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=20318"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=20318"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}