{"id":20933,"date":"2025-07-22T18:19:17","date_gmt":"2025-07-22T09:19:17","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=20933"},"modified":"2025-07-22T18:19:19","modified_gmt":"2025-07-22T09:19:19","slug":"horta-fretilin-kontra-produtu-indonezia-esporta-husi-timor-ba-eua-parese-defende-komersiu-livre","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2025\/07\/22\/horta-fretilin-kontra-produtu-indonezia-esporta-husi-timor-ba-eua-parese-defende-komersiu-livre\/","title":{"rendered":"Horta: Fretilin Kontra Produtu Indon\u00e9zia Esporta Husi Timor Ba EUA,\u00a0\u00a0\u00a0Parese Defende Kom\u00e9rsiu livre"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Reportajen David da Costa<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kona-ba deklarasaun deputadu bankada Frente Revolusionariu Timor-Leste Independente (FRETILIN) iha Parlamentu Nasion\u00e1l (PN) ne&#8217;eb\u00e9 kontra planu governu atu re-exportasaun ba produtu husi Indon\u00e9zia ba&nbsp;&nbsp;Estadus Unidus Am\u00e9rika, liuhusi Timor-Leste, Prezidente Rep\u00fablika, Jos\u00e9 Ramos Horta konsidera deklarasaun kontra, parese Fretilin defende kom\u00e9rsiu livre iha rai laran.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Ha&#8217;u hanoin Fretilin la konkorda tanba laiha informasaun sufisiente. Tanba Fretilin m\u00f3s defende kom\u00e9rsiu livre, buat sira ne&#8217;eb\u00e9 ha&#8217;u hanoin, tan de&#8217;it problema falta dial\u00f3gu,&#8221; dehan PR Horta ba jornalista sira hafoin partisipa jogu volly praia iha Lesidere, Tersa (22\/07).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia hatete, impaktu negativu laiha, tanba Indon\u00e9zia mai loke f\u00e1brika hanesan pasta de&#8217;it pakote, tanba rai barak iha mundu sira halo nune&#8217;e, impaktu pozitivu, negativu. Timor-Leste ho Indon\u00e9zia iha ona akordu kom\u00e9rsiu, maib\u00e9 Fretilin la konkorda sira hakarak ho se fali.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Tanbas\u00e1 mak la konkorda fali, buat ne&#8217;e ita halo akordu komersi\u00e1l, entaun Fretilin hakarak halo akordu ho se, ho Korea du Norte, Indon\u00e9zia ne&#8217;e ita vizi\u00f1u bele halo exportasaun sasan mai,&#8221; nia dehan<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Tanba ita exporta, ne&#8217;e ita iha posibilidade atu uza ema seluk ita nia kouta, ka saida f\u00f3 empregu iha ne&#8217;e, tulun ita, ajuda ita manan esperi\u00e9nsia, entaun se lei Amerikana permite f\u00f3 dalan ba ida ne&#8217;e, Indon\u00e9zia hakarak halo, hamutuk ho governu Timor bele,&#8221; Nia afirma.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia haktuir, tanba buat ne&#8217;e halo bara-barak ona, bainhira bolu free trade ne&#8217;e saida, depois bele hatene kompa\u00f1ia f\u00e1brika husi Indon\u00e9zia loke iha Timor, emprega ema Timor, rai Timor nian, produtu balun bele Timor nian mak tama iha f\u00e1brika ne&#8217;e depois exporta ba Am\u00e9rika, Uniaun Europeia ka ba ne&#8217;eb\u00e9.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Deputadu Fretilin Oscar Lima konsidera deklarasaun Ministru Kom\u00e9rsiu Industria (MKI) Nino Filipus Pereira nian atu akordu ho parte Indon\u00e9zia hatama produtu esportasaun liu husi Timor-Leste ba Nasaun Am\u00e9rika, ida ne&#8217;e hanesan f\u00f3 fali benefisiu ba Emprezariu Indon\u00e9zia nian. Tanba Minist\u00e9riu Kom\u00e9rsiu halo fali akordu ho Emprezariu Indon\u00e9zia ne&#8217;e labele, loloos nune&#8217;e Ministru buka atu kria kondisaun iha rai laran oins\u00e1 mak hasae produsaun nune&#8217;e hodi halo esportasaun nune&#8217;e benefisiu ne&#8217;e ba Timor la&#8217;os fo fali benefisiu ba Indon\u00e9zia.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Primeiru de tudu atu halo serbisu ba Internasion\u00e1l, serb\u00edsu sira hanesan ne&#8217;e atu esporta ita nia sas\u00e1n ba rai li&#8217;ur ne&#8217;e kabe kompetensia Komersiu para hatudu, ita nia para atu bele halo knaar ne&#8217;e hodi bele soe ita nia produtu ba rai li&#8217;ur, prinsipalmente ita hakarak haree katak agora Ministru halo fali Akordu ida ho empreza husi Indon\u00e9zia ida ne&#8217;e mak ha&#8217;u nia pergunta nusa mak ita la kria kondisoens no kria fasilidade para ita iha ne&#8217;e mak buka halo nusa para esporta ba rai li&#8217;ur kria kondisoens,&#8221; dehan nia iha Parlamentu Nasion\u00e1l, Segunda (21\/07).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia haktuir, Bainhira Emprezariu sira husi Indon\u00e9zia halo sala ruma, Timor-Leste mak sei assume responsablidade, tanba Am\u00e9rika hatene Timor nia naran mak iha neeba. Timor la&#8217;os agora ba numpan fila-fali husi ema nia Emprezariu depois ema nia Emprezariu mak hetan benefisiu, kuandu sira halo sala ruma karik se mak naran aat, ne&#8217;e Timor nia naran mak aat. Tanba ne&#8217;e, tuir loloos ne&#8217;e nusa mak kria kondisoens para emprezariu Timor oan mak hetan benefisiu sira ne&#8217;e ba, tanba ema f\u00f3 fasilidade ba Timor depois f\u00f3 fali ba ema seluk.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia argumenta, kuandu Governu Am\u00e9rika mak hirus depois nia tarik tiha depois Timor mak problema Timor mak lakon, tuir loloos Ministru sira ne&#8217;e nia preokupasaun mak kria kondisaun para atu lori Timor nia produtu iha rai laran bele ba li&#8217;ur para atu bele benefisia Povu ida ne&#8217;e. La&#8217;os atu benefisia fali Emprezariu no maluk sira ne&#8217;eb\u00e9 husi Indon\u00e9zia purke sira ne&#8217;e avansadu liu Timor ona, agora Governu Timor-Leste mak tenke kria ba aan para pelumenus sa&#8217;e netik kapasidade rai laran.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Ita labele f\u00f3 fila-fali ba ema, ajuda fali ema seluk ida ne&#8217;e ba ha&#8217;u hanoin ida ne&#8217;e sala. Komu ita esporta ba liu tanba ne&#8217;e mak ita tenke kria kondisoens,&#8221; nia dehan.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia afirma, kondisoens mak tenke kria kampu de traballu, haree b\u00e1 Agrikultura, buat sira ne&#8217;e governante sira maka tenke preokupa ba ida ne&#8217;e, Governante sira mak tenke buka halo nusa atu halo oins\u00e1 haka&#8217;as ba halo Agrikultura para atu produs bu&#8217;at ne&#8217;eb\u00e9 mak barak la&#8217;os uitoan hodi haruka ba rai li&#8217;ur.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;No depois ida fali ha&#8217;u nia problema liu mak ida ne&#8217;e, lori ita nia naran tau iha neeba kuandu failansu ruma halo husi Indon\u00e9zia ho Emprezariu sira ne&#8217;eb\u00e9 mak haruka sas\u00e1n ba failla ita nia naran mak aat hotu ida ne&#8217;e m\u00f3s Problema ida ba ita,&#8221; nia dehan.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Molok ne&#8217;e, Ministru Kom\u00e9rsiu no Ind\u00fastria (MKI) Filipus Nino Pereira, esklarese razaun Timor-Leste sai pontu re-eksportasaun sasan husi Indon\u00e9zia b\u00e1 Am\u00e9rika maka dadaun ne&#8217;e p\u00fabliku barak kestiona, maib\u00e9 ko&#8217;alia kona-ba multilateral trade ho nasaun hotu-hotu ne&#8217;eb\u00e9 Timor-Leste halo, entaun re-eksportasaun ne&#8217;e dalan ida buka oportunidade, tanba Timor-Leste iha ligasaun besik ho Indon\u00e9zia ne&#8217;eb\u00e9 ho populasaun barak no produtu barak agora mai iha Timor, tanba Timor-Leste iha trade deficit ho Indon\u00e9zia, ne&#8217;eb\u00e9 buka para halo balansu pelumenus sa&#8217;e to&#8217;o 10-15%.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Ita haree m\u00f3s mudansa glob\u00e1l aplikasaun tarifa husi Am\u00e9rika ninian ne&#8217;e m\u00f3s f\u00f3 impaktu ba nasaun barak ho Timor-Leste ita temi dehan 10%, entaun ne&#8217;e m\u00f3s hanesan oportunidade ida ke nasaun seluk bele haree Timor-Leste&#8221;, dehan Nino Pereira iha Pal\u00e1siu Governu, (17\/07).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia subli\u00f1a, Timor-Leste iha Portu Tibar ne&#8217;eb\u00e9 mak di&#8217;ak, ekipamentus ne&#8217;eb\u00e9 mak kompletu ida-ne&#8217;e m\u00f3s bele sai hanesan dalan ida, karik iha investimentu husi nasaun barak inklui m\u00f3s husi Indon\u00e9zia, balun mai kuda sira-nia osan iha ne&#8217;e hanesan loke ind\u00fastria manufatura, fabrika iha Timor sira prod\u00fas, depoiz&nbsp;&nbsp;temi dehan produtu Timor-Leste, haruka sai b\u00e1 iha rai-li&#8217;ur&nbsp;&nbsp;kualker merkadu inklui m\u00f3s ba iha merkadu Am\u00e9rika ninian, ida-ne&#8217;e oportunidade ne&#8217;eb\u00e9 di&#8217;ak ba Timor-Leste.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Tanba ita hakarak oferese buat ne&#8217;eb\u00e9 di&#8217;ak nune&#8217;e bele dada investimentu husi rai-liur, tanba ita konsidera ita iha limitasaun barak intermus ita-nia lei lubuk ida ke ita presiza atu hadi&#8217;a maib\u00e9 iha parte ida m\u00f3s ita nasaun ida ne&#8217;eb\u00e9 hakarak promove ita-nia investimentu. Ita presiza investimentu para diversifika ita-nia ekon\u00f3mia, ita labele tur nonok de&#8217;it, ita tenke esforsu tanba Indon\u00e9zia besik liu ita ne&#8217;eb\u00e9 pelumenus iha asaun konkretu ruma ke ita halo para defende dignidade, defende interese ita-nia nasaun ninian,&#8221; Nino dehan.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tuir nia nu&#8217;udar ministru atu fasilita atividade ekon\u00f3miku iha Timor-Leste&nbsp;&nbsp;ne&#8217;e atraves husi pol\u00edtika, lei ne&#8217;eb\u00e9 mak di&#8217;ak, asegura interese ambiente neg\u00f3siu ne&#8217;eb\u00e9 mak saud\u00e1vel, kompetetivu no m\u00f3s produtivu ida-ne&#8217;e mak hakarak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Ha&#8217;u hanoin ohin loron mundu glob\u00e1l, ekon\u00f3mia m\u00f3s nakloke, agora m\u00f3s mundu halai ona ba zero tarifa, inklui m\u00f3s iha ASEAN, aban bainrua ita tama m\u00f3s iha ASEAN to&#8217;o tempu ida m\u00f3s sei aplika zero tarifa, ne&#8217;eb\u00e9 situasaun ida-ne&#8217;e mak ita enfrenta hela. Ne&#8217;eb\u00e9 ita hakarak halo esforsu ho nafatin haree katak ida ne&#8217;eb\u00e9 mak sai prioridade,&#8221; nia dehan.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia haktuir ohin loron ko&#8217;alia kona-ba diversifika ekon\u00f3mia, Timor-Leste iha potensi\u00e1 \u00e1rea barak,&nbsp;&nbsp;iha set\u00f3r agrikultura, turizmu, peska, pekuaria, kom\u00e9rsiu ind\u00fastria, konstrusaun, buat lubuk ida ke importante ida-ne&#8217;e m\u00f3s bele sai hanesan \u00e1rea ne&#8217;eb\u00e9 bele dada m\u00f3s investor sira husi rai-liur.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Naran katak ita labele tur nonok, ita haree ida ne&#8217;eb\u00e9 mak iha oportunidade ita buka oportunidade ne&#8217;e no mobiliza ita-nia rekursu hotu para bele halo buat ne&#8217;eb\u00e9 di&#8217;ak ba ita-nia nasaun,&#8221; nia konklui.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportajen David da Costa Kona-ba deklarasaun deputadu bankada Frente Revolusionariu Timor-Leste Independente (FRETILIN) iha Parlamentu Nasion\u00e1l (PN) ne&#8217;eb\u00e9 kontra planu governu atu re-exportasaun ba produtu husi Indon\u00e9zia ba&nbsp;&nbsp;Estadus Unidus Am\u00e9rika, liuhusi Timor-Leste, Prezidente Rep\u00fablika, Jos\u00e9 Ramos Horta konsidera deklarasaun kontra, parese Fretilin defende kom\u00e9rsiu livre iha rai laran. &#8220;Ha&#8217;u hanoin Fretilin la konkorda tanba laiha [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":20931,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[63],"tags":[],"class_list":["post-20933","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-notisia"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20933","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=20933"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20933\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20934,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20933\/revisions\/20934"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/20931"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=20933"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=20933"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=20933"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}