{"id":21199,"date":"2025-08-26T11:23:25","date_gmt":"2025-08-26T02:23:25","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=21199"},"modified":"2025-08-26T11:23:28","modified_gmt":"2025-08-26T02:23:28","slug":"hakerek-notisia-sein-julga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2025\/08\/26\/hakerek-notisia-sein-julga\/","title":{"rendered":"Hakerek Not\u00edsia Sein Julga"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hakerek nain Alberico da Costa Junior\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em><strong>Artigu ne\u2019e la reprezenta vizaun instituisaun ne\u2019eb\u00e9 hakerek-na\u2019in haknaar an ba<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hakerek not\u00edsia sein julga nu\u2019udar fraze ida mai husi livru ida ho t\u00edtulu\u201cJurnalisme tanpa Menghakimi.\u201d Livru ne\u2019e nia aut\u00f3r mak Lestantya R. Baskoro, eis-edit\u00f3r ezekutivu revista TEMPO, Indon\u00e9zia. Sr. Baskoro dadauk ne\u2019e sai nu\u2019udar formad\u00f3r jornalizmu nian iha LPDS (Lembaga Pendidikan Pers Dr. Soetomo), Jakarta. Livru ne\u2019e nia t\u00edtulu ha\u2019u haree liu deit (sepintas) iha aprezentasaun mat\u00e9ria Power Point ne\u2019eb\u00e9 Sr. Baskoro aprezenta iha formasaun ida iha LPDS iha dia 13 Maiu 2025 kona-ba \u00c9tika Jornalizmu. Maske ha\u2019u rasik seidauk le\u2019e livru ne\u2019e nia konte\u00fadu, maib\u00e9 pelumenus livru ne\u2019e nia t\u00edtulu f\u00f3 hanoin ba ita, liuliu jornalista no edit\u00f3r ativu sira atu hakerek not\u00edsia tenke tuir prins\u00edpiu jornalizmu no K\u00f3digu \u00c9tika Jornal\u00edstika. Livru ne\u2019e nia t\u00edtulu ho intensaun atu ajuda fasilita jornalista no edit\u00f3r sira hodi evita not\u00edsia sira ho natureza akuzativu no halo julgamentu ka&nbsp;<em>trial by the press&nbsp;<\/em>hasoru ema ka entidade ruma.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&nbsp;Iha atividade jornal\u00edstika, liuliu iha kontestu kobertura no publikasaun not\u00edsia, iha prins\u00edpiu balu ne\u2019eb\u00e9&nbsp;&nbsp;konsidera nu\u2019udar matadalan atitude nian ba m\u00eddia no jornalista sira atu kumpri. Prins\u00edpiu ne\u2019e mak prezunsaun inos\u00e9nsia ka&nbsp;<em>azas praduga tak bersalah<\/em>. Prins\u00edpiu prezunsaun inos\u00e9nsia sai airin prinsip\u00e1l atu evita asumsaun katak ema ruma sala ona no at\u00e9 dehan ema ne\u2019e komete ona aktu krime molok tribun\u00e1l foti desizaun fin\u00e1l. Prins\u00edpiu ne\u2019e sai matadalan ba m\u00eddia no jornalista sira atu evita halo akuzasaun no julgamentu hasoru ema ou entidade ruma bainhira hakerek no publika not\u00edsia. Liuliu not\u00edsia sira ne\u2019eb\u00e9 iha ligasaun ho kazu krime.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prins\u00edpiu prezunsaun inos\u00e9nsia ka&nbsp;<em>preassumption of innocence<\/em>&nbsp;iha Ingl\u00e9s nu\u2019udar terminol\u00f3jia leg\u00e1l no sai m\u00f3s nu\u2019udar prins\u00edpiu \u00e9tika jornalizmu ne\u2019eb\u00e9 estipula m\u00f3s iha lei Komunikasaun Sosi\u00e1l. Ezemplu not\u00edsia ida, ema ida ho inisi\u00e1l AS sai suspeitu ba aktu korupsaun. Iha kazu ne\u2019e m\u00eddia labele hakerek ema ne\u2019e nu\u2019udar korupt\u00f3r. Karik mak kan\u00e1l m\u00eddia ida hakerek hanesan ne\u2019e iha ninia not\u00edsia, entaun m\u00eddia ne\u2019e halo ona julgamentu tanba kazu ne\u2019e sei iha prosesu ink\u00e9ritu ka iha prosesu investigasaun nia laran no seidauk iha desizaun fin\u00e1l husi tribun\u00e1l. Estatutu korupt\u00f3r ne\u2019e prega bainhira iha ona desizaun fin\u00e1l husi tribun\u00e1l katak ema ne\u2019e sala no komete duni aktu korupsaun (he is found guilty of committing act of corruption by courts).&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha prosesu investigasaun nia laran, liuliu kazu krime, \u00e9tikamente m\u00eddia tenke evita akuzasaun direta no tenke ezatu no klaru iha estatu leg\u00e1l ema nian. M\u00eddia tenke hakerek suspeitu bainhira ema ne\u2019e suspeita hela iha peri\u00f3du investigasaun nian. Hakerek arguidu bainhira tribun\u00e1l dehan nia arguidu karik iha indisius forte hodi kontinua ba prosesu julgamentu iha tribun\u00e1l bazeia ba elementu sira faktu nian. Nune\u2019e bainhira seidauk iha desizaun fin\u00e1l husi tribun\u00e1l, m\u00eddia labale hakerek ema ne\u2019e nu\u2019udar kondenadu ka&nbsp;<em>terpidana<\/em>&nbsp;iha lingua Indon\u00e9nezia. Entaun, bainhira ema ne\u2019e nia estatu suspeitu, m\u00eddia tenke hakerek suspeitu, la\u2019\u00f3s hakerek fali arguidu, nune\u2019e m\u00f3s bainhira nia arguidu hela, m\u00eddia labele hakerek ema ne\u2019e nu\u2019udar kondenadu ka terpidana. Ida-ne\u2019e mak aktu profision\u00e1l m\u00eddia no jornalista tuir \u00e9tika jornalizmu ne\u2019eb\u00e9 jornalista tenke halo bainhira halo not\u00edsia sira kona-ba kazu korupsaun no kazu krime sira seluk. Ida seluk fali mak m\u00eddia no jornalista presizamente tenke evita mak halo identifikasaun ba suspeitu ho ninia familia.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha kestaun ne\u2019e, m\u00eddia labele publika momos (tenke taka ka halo blur) imajen ka v\u00eddiu suspeitu nian no tenke evita temi identidade (naran) membru familia suspetu nian. Etikamente identifikasaun ba familia tenke evita tanba membru familia laiha ligasaun aktu krime ne\u2019eb\u00e9 ema ne\u2019e komete. Ezemplu fraze ka narrativa not\u00edsia nian ne\u2019eb\u00e9 hateten, \u201cPol\u00edsia kaer joven na\u2019in haat ne\u2019eb\u00e9 deskonfia naok motor iha Comoro. Ida husi joven na\u2019in haat ne\u2019e nu\u2019udar Deputadu ka xefe suku X nia oan. Fraze ida-ne\u2019e, viola prins\u00edpiu jornalizmu no K\u00f3digu \u00c9tika tanba halo identifikasaun ba membru familia ne\u2019eb\u00e9 la hatene&nbsp;&nbsp;kazu krime ne\u2019eb\u00e9 suspeitu ida komete. Oins\u00e1 ho&nbsp;<em>public figur<\/em>&nbsp;ka figura p\u00fabliku sira? Relasiona ho pergunta ne\u2019e, purezempu governante ka pol\u00edtiku ruma bainhra envolve iha kazu krime, tanba nu\u2019udar figura p\u00fabliku ne\u2019eb\u00e9 tenke hetan kontrolu husi p\u00fabliku, m\u00eddia no jornalista bele halo identifikasaun ba sira. Bele temi nia naran no pozisaun, importante mak tenke tau ninia estatu leg\u00e1l ho loloos. Karik nia sei suspeitu tenke hakerek suspeitu, labele tau arguidu, ida-ne\u2019e importante atu evita halo akuzasaun no julgamentu hasoru nia tanba ema hotu-hotu inosente ka la sala bainhira seidauk iha desizaun fin\u00e1l husi tribun\u00e1l.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha kontestu jornalizmu, prins\u00edpiu prezunsaun inos\u00e9nsia mak nu\u2019udar b\u00e1ze \u00e9tika jornalizmu ba m\u00eddia no jornalista iha sira nia publikasaun not\u00edsia atu evita asumsaun no konkluzaun negativu p\u00fabliku nian hasoru ema ruma ba aktu krime ne\u2019eb\u00e9 seidauk iha desizaun fin\u00e1l husi tribun\u00e1l. Entaun, iha atividade jornal\u00edstika \u00e9tikamente m\u00eddia no jornalista labele akuza ka julga ema ruma sein aprezenta faktu verifikadu. M\u00eddia no jornalista m\u00f3s tenke evita halo not\u00edsia sira ne\u2019eb\u00e9 ho konte\u00fadu prekonsetu (prasangka buruk). Prekonsetu katak m\u00eddia labele publika buat ruma ka akontesimentu ruma ne\u2019eb\u00e9 nia fonte la klaru. Nune\u2019e m\u00f3s labele akuza ema seluk ba buat ruma ne\u2019eb\u00e9 nia la halo sein faktu no fonte klaru. Entaun, m\u00eddia no jornalista iha obrigasaun \u00e9tika atu halo verifikasaun no&nbsp;<em>cross-check<\/em>&nbsp;faktu hotu-hotu molok publika not\u00edsia. Iha kontestu ne\u2019e, edit\u00f3r sira hola pap\u00e9l importante, la\u2019\u00f3s deit atu haree konte\u00fadu not\u00edsia nian, maib\u00e9 importante liu mak tenke haree aspetu \u00e9tika jornalizmu nian. Karik faktu iha not\u00edsia ne\u2019e verifika ona no karik iha ona konfirmasaun ho parte seluk ne\u2019eb\u00e9 sai akuzadu iha not\u00edsia ne\u2019e bainhira not\u00edsia ne\u2019e ho natureza akuzativu, kontroversi\u00e1l no potensi\u00e1l atu hamosu problema.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Aleinde prins\u00edpiu sira temi iha leten, iha m\u00f3s prins\u00edpiu jornalizmu univers\u00e1l seluk ne\u2019eb\u00e9 sai m\u00f3s b\u00e1ze ba atividade jornal\u00edstika nian no presizaamente m\u00eddia no jornalista tenke tuir. Entaun, prins\u00edpiu&nbsp;<em>cover bothsides<\/em>&nbsp;ka prins\u00edpiu kobre parte rua mak prins\u00edpiu ne\u2019eb\u00e9 etikamente obriga m\u00eddia no jornalista sira tenke halo not\u00edsia ne\u2019eb\u00e9 bal\u00e1nsu no justu hodi aprezenta fonte hotu-hotu iha not\u00edsia laran atu nune\u2019e verasidade husi informasaun ne\u2019eb\u00e9 kobre labale mai husi fonte ida deit. Cover bothsides ne\u2019e halo atu m\u00eddia no jornalista halo konfirmasaun ho parte sira ne\u2019eb\u00e9 sai akuzadu iha notisia ruma nu\u2019udar espasu sivika no biban ba ema atu f\u00f3 resposta ba akuzasaun ne\u2019eb\u00e9 mosu iha not\u00edsia ida, nune\u2019e p\u00fabliku bele halo konkluzaun ho loloos.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ho ida-ne\u2019e, aktu konfirmasaun ne\u2019e tenke halo iha tempu hanesan (dalam waktu yang sama) no konfirmasaun ne\u2019e labele halo bainhira not\u00edsia ida publika ona ka p\u00fabliku kestiona nia verasidade mak foin halo konfirmasaun. Ida-ne\u2019e la loos no \u00e9tikamente labele. Konfirmasaun ne\u2019e m\u00f3s halo atu evita p\u00fabliku halo konkluzaun sujetivu hodi julga ema ne\u2019eb\u00e9 sai sujetu ba not\u00edsia tanba m\u00eddia mak forma opiniaun p\u00fabliku (public opinion).&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Liga ho formasaun opiniaun p\u00fabliku (pembentukan opini publik), faktu empir\u00edku balu hatudu katak le\u2019e-na\u2019in balu haree no le\u2019e deit mak not\u00edsia nia t\u00edtulu halo kedas ona konkluzaun. Sira mai ho konkluzaun rasik hodi dehan ema ne\u2019e sala ona, komete ona aktu krime afin\u00e1l kazu ne\u2019e sei iha prosesu investigasaun no legalmente seidauk prosesa iha tribun\u00e1l. Satan not\u00edsia ne\u2019e nia t\u00edtulu la uza liafuan deskonfia, maib\u00e9 halo akuzasaun direta.&nbsp;Ezemplu not\u00edsia ida ho t\u00edtulu&nbsp;<a>\u201c<\/a>Mosu Konfrontu Iha Cailaco, Ronaldinho Lakon Vida Tanba Hetan Tiru Husi PNTL.\u201d Titulu not\u00edsia ne\u2019e akuzativu tanba la uza liafuan deskonfia, maib\u00e9 diretamente dehan pol\u00edsia mak tiru mate joven ida. Not\u00edsia nia t\u00edtulu ne\u2019e halo julgamentu (trial by the press) tanba laiha faktu verikadu no rezultadu investigasaun ida-ne\u2019eb\u00e9 hatudu katak pol\u00edsia mak tiru.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">M\u00eddia plataforma online balu m\u00f3s aproveita avansu teknolojia dadauk ne\u2019e hodi halo&nbsp;<em>live streaming<\/em>&nbsp;ka reportajen direta ba konfer\u00e9nsia imprensa sira ne\u2019eb\u00e9 nia konte\u00fadu akuza, julga no insulta ema seluk ho durasaun naruk. Karik ida-ne\u2019e loos tuir \u00e9tika jornalizmu? Lae. Oins\u00e1 m\u00eddia bele halo konfirmasaun ho parte ne\u2019eb\u00e9 akuzadu iha live streaming ne\u2019e. Teknikamente Imposivel edit\u00f3r sira iha sala redasaun halo kontrolu no halo editing ba live streaming ne\u2019eb\u00e9 nakunu ho akuzasaun, julgamentu no insultu. Dalan di\u2019ak liu mak halo reportajen offline, halo not\u00edsia babain hodi bele halo konfirmasaun ho parte ne\u2019eb\u00e9 hetan akuzasaun iha konfer\u00e9nsia imprensa. Iha live steaming ne\u2019e baibain netizen sira halo koment\u00e1riu negativu mak barak, entaun m\u00eddia tenke evita halo live streaming ne\u2019eb\u00e9 nia konte\u00fadu akuzativu no insultu. Live streaming bele halo deit ba atividade serimoni\u00e1l ou atividade eventu\u00e1l sira, hanesan lansamentu programa ruma, la\u2019\u00f3s live streaming ba konfer\u00e9nsia imprensa ne\u2019eb\u00e9 akuza no julga ema seluk iha p\u00fabliku.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prins\u00edpiu seluk mak m\u00eddia no jornalista sira tenke tuir mak objetividade. Atu halo tuir prins\u00edpiu ne\u2019e, konte\u00fadu not\u00edsia nian tenke bazeia ba faktu, la\u2019\u00f3s bazeia jornalista nia asumsaun no opiniaun, satan apiniaun akuzativu. Tuir K\u00f3digu \u00c9tika Jornal\u00edstika Pontu 1, m\u00eddia no jornalista iha obrigasaun atu hato\u2019o informasaun kredivel no hato\u2019o lia-loos. Nune\u2019e m\u00f3s K\u00f3digu \u00c9tika Pontu 2, m\u00eddia no jornalista tenke distingi entre faktu no opiniaun iha not\u00edsia laran. Refere ba K\u00f3digu \u00c9tika Pontu 1, m\u00eddia no jornalista tenke publika not\u00edsia bazeia ba faktu verifikadu no hato\u2019o duni buat ne\u2019eb\u00e9 akontese la\u2019\u00f3s iventa. Bainhira m\u00eddia no jornalista ida iventa no hamenus faktu, entaun not\u00edsia ne\u2019e bele konsidera falsa (fake news) no ida-ne\u2019e bele estraga ema seluk nia imajen no naran di\u2019ak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prinsipalmente, produtu jornalistiku ida&nbsp;&nbsp;labele konsidera nu\u2019udar verasidade absoluta ka&nbsp;<em>kebenaran absolut<\/em>, nune\u2019e prez\u00e9nsa reportajen investgativu m\u00eddia nian neses\u00e1riu atu m\u00eddia bele to\u2019o iha buat ida verasidade jornalizmu fungsion\u00e1l ka kebenaran jurnalisme fungsional liuhusi rekolla faktu no dadus hodi to\u2019o iha konstrusaun verasidade jornalizmu fungsional. Bainhira refere ba K\u00f3digu \u00c9tika Pontu 2, m\u00eddia no jornalista tenke aprezenta faktu deklarativa sira fonte nian iha sitasaun ka kutipan not\u00edsia nian ho loos no hato\u2019o faktu sira seluk ne\u2019eb\u00e9 liga asuntu ne\u2019eb\u00e9 m\u00eddia foti. Nune\u2019e bainhira halo fraze ba not\u00edsia nia t\u00edtulu no lead tenke bazeia ba faktu deklarativa fonte nian no faktu sira ne\u2019eb\u00e9 iha tuir ninia sirkumt\u00e1nsia. Iha kestaun ne\u2019e, jornalista bele halo opiniaun ka halo interpretasaun rasik, maib\u00e9 tenke bazeia faktu ne\u2019eb\u00e9 aprezenta iha not\u00edsia laran. Opiniaun ka interpretasaun ne\u2019eb\u00e9 mak jornalista tenke evita mak opiniaun akuzativu (opini yang menghakimi).&nbsp;<em><\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nune\u2019e, pris\u00edpiu prezunsaun inos\u00e9nsia ne\u2019e iha atu respeita ba onra, naran di\u2019ak no privasidade ema nian nu\u2019udar haktuir iha Lei Komunikasaun Sosi\u00e1l, Artigu 11. Maske m\u00eddia no jornalista serbisu ba p\u00fabliku nia interese (public intrest) liuhusi pap\u00e9l kontrolu sosi\u00e1l, maib\u00e9 ninia limitasaun mak ema nia onra, naran di\u2019ak no privasidade. Tanba ne\u2019e, not\u00edsia hotu-hotu ne\u2019eb\u00e9 iha pot\u00e9nsia atu estraga ema seluk nia onra no naran di\u2019ak \u00e9tikamente tenke uza liafuan deskonfia, tau naran inisi\u00e1l, imajen ka v\u00eddiu tenke blur, estatu leg\u00e1l ema nian tenke loos no evita halo akuzasaun direta, no tenke halo konfirmasaun ho parte sira ne\u2019eb\u00e9 sai alvu not\u00edsia nian nom\u00f3s verifika faktu hotu-hotu molok publika. Se lae m\u00eddia halo ona julgamente ka baibain ita bolu trial by the press hasoru ema seluk.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tuir eis-Prezidente Conselho de Imprensa Indon\u00e9zia, Prof. Dr. Bagir Manan, m\u00eddia no jornalista tenke tane-aas no obdese ba prins\u00edpiu prezunsaun inos\u00e9nsia, se lae mak sei hamosu deit \u201cjurnalisme anarkis\u201d ne\u2019eb\u00e9 la tane umanidade. Sr. Bagir Manan nia sitasaun ne\u2019e sujere oins\u00e1 m\u00eddia no jornalista uza maneira profision\u00e1l nian banhira hakerek no publika not\u00edsia ne\u2019eb\u00e9 la hakanek ema ida ho ninia familia. Finalmente, dalan profision\u00e1l hanesan ne\u2019e mak sei asegura liberdade imprensa iha railaran, aleinde lejislasaun sira ne\u2019eb\u00e9 di\u2019ak, no kompromisu pol\u00edtika di\u2019ak husi Estadu hodi hametin ita nia demokrasia ne\u2019eb\u00e9 sei nurak.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Refer\u00e9nsia:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a>Prof.Dr. Bagir Manan, SH, MCL. 2014. \u201cMenjaga Komerdekaan Pers di Pusaran Hukum\u201d. Jakarta: Dewan Pers Indonesia.<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bill Kovach and Tome Rosentil.2001. \u201c9 Element of Journalism.\u201d New York: Crown Publisher.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ekipa Conselho de Imprensa. 2018. \u201cKartila Profision\u00e1l\u201d. Dili: Conselho de Imprensa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Atmakusumah. 2018. Pers Ideal untuk Demokrasi. Jakarta: Lembaga Pers Dr. Sutomo.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tim AJI Jakarta. 2014. \u201cPedoman Perilaku Jurnalis.\u201d Jakarta: Aliansi Jurnalis Independen (AJI), Maret 2014.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">D.J. Yap. 2021: Ethical Guide for Filipino Journalists.\u201d Manila: Internews and USAID.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prof.Dr. Bagir Manan, SH, MCL. 2016. \u201cPers, Hukum dan Hak Asasi Manusia\u201d. Jakarta: Dewan Pers Indonesia.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tim Penulis Lembaga Pendidikan Pers Dr. Soetomo. 2021. \u201cSaya Wartawan Kompeten\u201d. Jakarta: Lembaga Pendidikan Pers Dr. Soetomo.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center wp-block-paragraph\">#Hotu#<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hakerek nain Alberico da Costa Junior\u00a0 Artigu ne\u2019e la reprezenta vizaun instituisaun ne\u2019eb\u00e9 hakerek-na\u2019in haknaar an ba Hakerek not\u00edsia sein julga nu\u2019udar fraze ida mai husi livru ida ho t\u00edtulu\u201cJurnalisme tanpa Menghakimi.\u201d Livru ne\u2019e nia aut\u00f3r mak Lestantya R. Baskoro, eis-edit\u00f3r ezekutivu revista TEMPO, Indon\u00e9zia. Sr. Baskoro dadauk ne\u2019e sai nu\u2019udar formad\u00f3r jornalizmu nian iha [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":8219,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-21199","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analisa"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21199","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21199"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21199\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21200,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21199\/revisions\/21200"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8219"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21199"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21199"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21199"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}