{"id":21394,"date":"2025-09-24T21:11:11","date_gmt":"2025-09-24T12:11:11","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=21394"},"modified":"2025-09-24T21:11:43","modified_gmt":"2025-09-24T12:11:43","slug":"grupu-hamoris-fali-hasoru-obstaklu-oin-oin-hetan-apoiu-husi-mdi-hametin-atividade-hortikultura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2025\/09\/24\/grupu-hamoris-fali-hasoru-obstaklu-oin-oin-hetan-apoiu-husi-mdi-hametin-atividade-hortikultura\/","title":{"rendered":"Grupu Hamoris Fali Hasoru Obstaklu Oin-oin, Hetan Apoiu Husi MDI Hametin Atividade Hortikultura"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Reportajen David da Costa<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">To\u2019os nain husi grupu Hamoris Fali iha suku Lalisuk, Postu-Administrativu Pante Makasar, Reijaun Espesial Oe-Cusse Ambeno (RAEOA) husu ba governu no Organizasaun Non Governamental (NGO) atu apoiu sira nia atividade hortikultura ne&#8217;ebe mak presiza tebes moderniza hodi fasilita sira rega modo uza makina atu aumenta produsaun hortikultura.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">To&#8217;os nain husi grupu Hamoris Fali, Alberto Kofitala hatete, grupu ne\u2019e hah\u00fa halo to&#8217;os iha tinan 2006, bainhira grupu&nbsp;&nbsp;ne\u2019e hah\u00fa halo ne&#8217;e kuru bee la\u2019o distansia ne&#8217;eb\u00e9 do\u2019ok, grupu ne\u2019e nia produsaun menus. Maib\u00e9 bainhira hetan apoiu husi Mata Dalan Institutu (MDI) kona-ba eletresidade, makina supa bee, fini modo musan no f\u00f3 formasaun durante tinan rua ne\u2019e sente diak tanba hetan apoiu husi sira.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia haktuir, Bainhira rendimentu ne\u2019ebe maka grupu ne\u2019e hetan, fahe ba membru sira atu nune\u2019e membru sira sustenta fali ba nesesidade uma laran, no osan ne\u2019ebe&nbsp;&nbsp;iha rai fali Rai Osan ba Mudansa (ROMANSA) atu nune\u2019e bele ajuda ba oan sira nia eskola, no labarik sira ne\u2019e balun kontinua to\u2019o iha universidasde liu husi faan ai-han ne\u2019ebe maka kuda ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Husi apoiu hirak ne&#8217;e mak ami sente di&#8217;ak oituan, la hanesan uluk ami sei mesak bele aumenta produsaun hortikultura. Ami lori ba merkadu loron ida bele hetan $10 ate $15&nbsp;&nbsp;rendimentu hirak ne&#8217;e ami fahe balun hola ai-han uma laran, balun ami tau iha Rai Osan ba Mudansa (ROMANSA), selu labarik sira nia eskola balun to\u2019o ona universidade, traballador balun hola ona motor&nbsp;&nbsp;no balun halo uma&#8221;,dehan to&#8217;os nain grupu Hamoris Fali Alberto Kofitala, ba jornalista iha Lalisuk, postu Postu-Administrativu Pante Makasar, RAEOA, Tersa 23\/09.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">To&#8217;os nain Alberto Kofitala husu ba parte governu no Organizasaun Non Governamental (NGO) sira atu apoiu nafatin sira nia atividade hortikultura ne&#8217;e mak presiza tebes moderniza hodi fasilita sira rega modo uza makina atu aumenta produsaun hortikultura.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha grupu Hamoris Fali ne\u2019e maske hetan difikulade maib\u00e9 sira kontinua kuda ai-han hanesan hortikultura maka, Ai-manas, Alfase, Brinjela, Modo mutin, refollu,Baria, tomate, lismean, lismutin.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha fatin hanesan, Membro Bifano,&nbsp;&nbsp;Lucia Freitas Kefi, hatete, programa sira halo mak Rai Osan ba Mudansa (ROMANSA) atu ajuda fam\u00edlia poupa osan hodi bele sustenta oan sira nia eskola no hadi&#8217;a ekonomia fam\u00edlia.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Hakarak atu hato&#8217;o katak susesu ne&#8217;eb\u00e9 mak ami hetan ita hatene ona katak Oxfam iha Timor-Leste nia parseiru tolu ne&#8217;eb\u00e9 existe iha Oe-Cusse Bifano, Maneo no Afos total grupu parseiru tolu ne&#8217;eb\u00e9 mak estabelese iha Oe-Cusse, nia ramu rai osan ba moris di&#8217;ak ne&#8217;e hamutuk 89 existe grupu refere atu hakbiit inan feto sira hodi rai osan iha sira nia fam\u00edlia hodi hadi&#8217;a ekonomia nesesidade fam\u00edlia nian&#8221; dehan Lucia Freitas.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia haktuir, Rai Osan ba Mudansa (ROMANSA)&nbsp;&nbsp;durante tinan ida atu realiza mehi ne&#8217;eb\u00e9 iha hodi&nbsp;&nbsp;muda&nbsp;nesesidade fam\u00edlia nian iha uma laran. &#8220;Kona-ba Bifano ninian programa&nbsp;&nbsp;hakbiit hah\u00fa iha 2020, depois iha grupu Bifano nian ne&#8217;e hamutuk 35 mak hetan ona formasaun&nbsp;&nbsp;Rai Osan ba Mudansa (ROMANSA) signifika katak inan sira, subar sira nia osan iha sira nia grupu hodi responde ba nesisidade fam\u00edlia uma laran&#8221;.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia subli\u00f1a, lala&#8217;ok ROMANSA&nbsp;&nbsp;ne&#8217;e rai osan&nbsp;&nbsp;kada semana depende tuir rendimentu ne&#8217;eb\u00e9 sira hetan iha loro-loron nian, iha ne&#8217;eb\u00e1 mos Bifano estabelese ona no iha mos formasaun gas ne&#8217;e hanesan&nbsp;&nbsp;matadalan ida hodi&nbsp;&nbsp;inan aman sira&nbsp;&nbsp;knaar.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Direitu iha fam\u00edlia hanesan fen tenke hatene&nbsp;&nbsp;nia knaar hodi hala&#8217;o nia&nbsp;&nbsp;servisu saida de&#8217;it, mane mos hanesan tanba iha Oe-Cusse feto sempre&nbsp;&nbsp;hein uma hodi haree labarik ka servisu uma nian&#8221;tenik nia.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tanba liu husi grupu ne&#8217;e sira bolu, ai hun&nbsp;&nbsp;fam\u00edlia armonia, ne&#8217;e feto mos iha direitu asesu ba oportunidade&nbsp;&nbsp;kriasaun rendimentu fam\u00edlia. Ema barak mak antes ne&#8217;e sira moris susar maib\u00e9 depois&nbsp;&nbsp;sira mai grupu rai osan ba mudansa mak bele ajuda&nbsp;&nbsp;nesesidade fam\u00edlia nian.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Bainhira envolve an iha grupu mak sente moris ne&#8217;e iha mudansa, tanba ho pursentu ne&#8217;eb\u00e9 ki&#8217;ik bele emprestimu ho volume ne&#8217;eb\u00e9 boot hodi realiza sira nia mehi fam\u00edlia nian&#8221;nia salienta<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ho ida ne\u2019e reprezentante grupu Bifano ne&#8217;e rekomenda ba&nbsp;&nbsp;&nbsp;inan feto sira&nbsp;&nbsp;ne&#8217;eb\u00e9 seidauk inklina an iha ROMANSA hamutuk hodi hadi&#8217;a moris iha tinan ida nia laran, ROMANSA ne&#8217;e bele motiva ema sai kreatividade iha ekonomia fam\u00edlia uma laran.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Ita sei la defende de&#8217;it, ba ita nia laen ita mos iha kapasidade atu halo saida de&#8217;it tuir kreatividade ne&#8217;eb\u00e9 mak ita iha,\u201d nia konklui.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nune\u2019e mos, reprezenta Mata dalan Institutu (MDI), Valente Lelobau hanesan koordenador programa hakbiit,&nbsp;&nbsp;hatete,&nbsp;&nbsp;existensia MDI iha Oe-Cusse&nbsp;&nbsp;mai halo koordensaun oinsa mak MDI bele hah\u00fa halo akompa\u00f1amentu no monitor ba area infrestrutura bazika ne&#8217;eb\u00e9 halo iha Oe-Cusse.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Husi prosesu ne&#8217;eb\u00e9 mak iha ita identifika tarjetu ne&#8217;eb\u00e9 mak agora dadauk ezixte hela hanesan suku Lalisuk aldeia Maneum pena hodi estabelisimentu grupu hirak ne&#8217;e apoiu fo kapasitasaun ba sira oinsa sustentabilidade grupu sira,&nbsp;&nbsp;aleinde sira monitor ba infraestrutura bazika sira mos iha atividade rutin ne&#8217;eb\u00e9 mak atu bele hamoris ekonomia fam\u00edlia nian,\u201d dehan Valente Lelobau.&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tanba iha tinan 2020 mai ne&#8217;e komesa ona&nbsp;&nbsp;halo prosesamentu ba adubu organiku atividade hortikultura oinsa mak sira hetan rendimentu di&#8217;ak ba sira nia fam\u00edlia.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Husi ida ne&#8217;e grupu sira ne&#8217;e ita koko para pelumenus iha area trajetu ne&#8217;eb\u00e9 mak ita iha identifika total hamutuk ita apoiu hah\u00fa husi 2019 mai to&#8217;o 2022,&#8221;Nia subli\u00f1a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia salient,&nbsp;&nbsp;grupu hamoris&nbsp;&nbsp;iha suku Lalisuk antes ne&#8217;e sira servisu kuru bee dook husi mota mak mai hodi rega, ho problema ida ne&#8217;e to&#8217;os nain sira la iha forsa atu halo atividade hortikultura ne&#8217;e no nia produsaun ho volume ne&#8217;eb\u00e9 ki&#8217;ik , nune&#8217;e sira rekomenda ba&nbsp;&nbsp;MDI husu atu f\u00f3 apoiu tekniku hodi bele reforsa sira nia hortikultura ne&#8217;e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Altura ne&#8217;eb\u00e1 MDI apoiu mak&nbsp;&nbsp;halo koordensaun ho Autoridade RAEOA liu-liu parte Eletresidade Timor-Leste (EDTL-sigla Portuges) apoiu besi rin no fiu Eletresidade ba ita nia grupu sira oinsa tau makina&nbsp;&nbsp;bomba bee husi mota mai iha area produsaun,\u201d nia explika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tanba ne\u2019e, bainhira grupu sira hetan ona makina bomba bee mak grupu ne&#8217;e hah\u00fa loke luan sira nia area hortikultura aumenta produsaun, bee sira la kuru ona maibe rega de&#8217;it ho mangeira.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;MDI ita nafatin halo kapasitasaun ba grupu sira, aleinde ne&#8217;e MDI buka maneira oinsa atu apoiu grupu sira ne&#8217;e pelumenus moderniza atividade hortikultura ne&#8217;e atu hafasil sira aumenta produsaun, ita la halo promesa maib\u00e9 ita nafatin koko apoiu kbiit ne&#8217;eb\u00e9 mak iha,\u201d nia konklui.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportajen David da Costa To\u2019os nain husi grupu Hamoris Fali iha suku Lalisuk, Postu-Administrativu Pante Makasar, Reijaun Espesial Oe-Cusse Ambeno (RAEOA) husu ba governu no Organizasaun Non Governamental (NGO) atu apoiu sira nia atividade hortikultura ne&#8217;ebe mak presiza tebes moderniza hodi fasilita sira rega modo uza makina atu aumenta produsaun hortikultura. To&#8217;os nain husi grupu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":21395,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[63],"tags":[],"class_list":["post-21394","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-notisia"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21394","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21394"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21394\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21396,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21394\/revisions\/21396"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21395"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21394"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21394"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21394"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}