{"id":21473,"date":"2025-10-09T08:47:14","date_gmt":"2025-10-08T23:47:14","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=21473"},"modified":"2025-10-09T09:18:03","modified_gmt":"2025-10-09T00:18:03","slug":"lisaun-husi-kazu-asediu-seksual-no-violensia-bazeia-ba-jeneru-iha-untl-tanba-sa-oinsa-no-oinsa-ita-bele-hatan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2025\/10\/09\/lisaun-husi-kazu-asediu-seksual-no-violensia-bazeia-ba-jeneru-iha-untl-tanba-sa-oinsa-no-oinsa-ita-bele-hatan\/","title":{"rendered":"Lisaun husi Kazu As\u00e9diu Seksu\u00e1l no Viol\u00e9nsia Bazeia ba J\u00e9neru iha UNTL: Tanba s\u00e1, oins\u00e1, no oins\u00e1 ita bele hat\u00e1n?"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">By Lili Chen &amp; Joanico Gusm\u00e3o*<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kazu Viol\u00e9nsia Baseia ba Jeneru no Asediu Seksual (VBJAS)<\/strong> <strong>iha UNTL<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kazu VBJAS ne&#8217;eb\u00e9 mak akontese iha Departamentu Politika P\u00fablika (DPP), Fakuldade Si\u00e9nsia Sosiais no Politika, UNTL, hetan atensaun boot no imediatu hosi publiku. Iha konfer\u00e9nsia imprensa iha dia 6 fulan Outobru, vitima feto nain tolu (3) ne&#8217;eb\u00e9 mak estudante DPP deklara katak sira sofre Asediu Seksual (f\u00edziku no la f\u00edziku) hosi profes\u00f3r mane ne&#8217;eb\u00e9 mak profes\u00f3r permanente no halo viol\u00e9nsia ba estudante sira husi 2008 to&#8217;o agora. Lament\u00e1velmente, kazu ne&#8217;e laos foun. Anekdotas barak hosi fakultade seluk iha UNTL no universidade seluk mos rona hosi tempu ba tempu, ho vitima sira inklui estudante, fusionriu, no membru profes\u00f3ra sira. Maski Timor-Leste halo progresu boot iha establisimentu lei no politika atu kriminaliza VBJAS no proteje vitima, e UNTL, ho apoiu hosi UN Women, implementa Inisiativa Kampus Seguru (IKS) desde tinan 2021 too 2024, problema sira ne&#8217;e nafatin akontese. Kazu balun sei iha prosesu legal, maib\u00e9 vitima barak nafatin sofre iha sil\u00e9nsio. Iha artigu ida-ne&#8217;e, ami hakarak hatudu tanba sa viol\u00e9nsia baseia jeneru no seksual seksual akontese? Saida mak iha ona iha sistema? no Oins\u00e1 mak ita bele responde hamutuk, ne&#8217;eb\u00e9 importante tebes atu kria sosiedade seguru no igual ba hotu-hotu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ami deklara katak, maski kazu sira ne&#8217;e la hanesan no akontese iha tempu no fatin diferenti, kazu sira ne&#8217;e mosu hosi fakt\u00f3r sosial no sistem\u00e1tiku komplikadu, ne&#8217;eb\u00e9 mak barak hakmatek iha divisaun klas no norma j\u00e9neru, ne&#8217;eb\u00e9 mak liga ho relasaun poder. Ami mos hakarak hatete katak, la bele dehan katak vitima sira de&#8217;it mak tenke koalia sai no ejiji justisa, karik sistema ne&#8217;e la fo apoiu atu hetan justisa no nafatin sustenta kultura impunidade. Hierarkia poder ne&#8217;eb\u00e9 nafatin ekziste entre vitima no perpetrad\u00f3r iha estrutura poder, halo dezafio ida ba justisa. Ikus liu, ami hakarak sublinha katak kria fatin ida ne&#8217;eb\u00e9 seguru no inklusivu ba hotu-hotu maka responsabilidade ida ba hotu-hotu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Fakt\u00f3r Ne&#8217;eb\u00e9 Halo Viol\u00e9nsia Seksual Nafatin Akontese<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">VBJAS inklui tipu fiziku ho naun-fiziku, hanesan verbal ho hakerek, ka vizual ka jestu, e akontese ba feto no labarik-feto sira desproporsion\u00e1lmente kompara ho mane sira. Fakt\u00f3r ne&#8217;eb\u00e9 importante liu tanba sa VBJAS nafatin akontese iha Timor-Leste maka norma j\u00e9neru no estere\u00f3tipu ne&#8217;eb\u00e9 profundamente integra iha kultura, ne&#8217;eb\u00e9 fasil justifika ka normaliza viol\u00e9nsia kontra feto sira, partikularmente husi \u00e1rea rural. Norma sira ne&#8217;e prioritiza mane sira foti desizaun ho autoridade no poder iha kultura, komunidade, no uma laran. Relasaun entre mane sira no kultura sira maskulinidade nian fasil justifika agresaun, dominasaun no kontrolu. Hierarkia poder ne&#8217;eb\u00e9 presumi katak mane sira iha privil\u00e9jiu no feto sira tenke submissaun, halo vitima barak seidauk sente seguru atu ko&#8217;alia ka foti asaun legal kontra perpetrad\u00f3r mane, tanba tauk ho estigma sosial, vergonha ka retribuisaun. Kazu barak resolvido liu hosi justisa tradision\u00e1l-rekonsiliasaun entre vitima no perpetrad\u00f3r, ka sei la hetan atensaun. Falta rekursu no asesu ba edukasaun no ekonomia mos halo feto kiak barak vulner\u00e1vel liu husi sofre viol\u00e9nsia repetidamente. Espasu p\u00fabliku, inklui instituisaun, hanesan mos r\u00e9plika hosi desigualdade j\u00e9neru ne&#8217;eb\u00e9 existe iha espasu privadu. Lideransa feto ne&#8217;eb\u00e9 ho poder desizaun-ne&#8217;eb\u00e9 importante atu promove paz no seguransa ba feto, nafatin limitado iha instituisaun p\u00fablika nivel nasional no lokal.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Esforsu Husi Governu no Parseiru Sira<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iha resposta ba viol\u00e9nsia ne&#8217;eb\u00e9 ameasa feto no labarik feto, Governu Timor-Leste ho parseiru sira establise lei no politika barak atu combate VBJAS. Konstituisaun RDTL iha Artigu 16 no 17, deklara katak sidadaun hotu iha direitu hanesan iha fatin hotu, la&#8217;os haree ba sira nia j\u00e9neru. Artigu 59 mos hatete katak sidadaun hotu iha direitu ba edukasaun no oportunidade igual atu asesu ba nivel edukasaun aas liu. Esforsu sira mos inklui adopsaun Konvensaun Internasional <a href=\"https:\/\/www.google.com\/search?q=Konvensaun+kona-ba+Halakon+Diskriminasaun+oin-oin+Kontra+Feto&amp;sca_esv=d142667dee937287&amp;rlz=1C1GCEA_enTL1104TL1104&amp;sxsrf=AE3TifOWvC3JCtsSH8Kk4r51GZITFgZvoQ%3A1759894559784&amp;ei=H9zlaKHXL92r4-EPzMLP-QE&amp;ved=2ahUKEwj1pbmf1pOQAxV83jgGHS4KEU8QgK4QegQIARAC&amp;uact=5&amp;oq=CEDAW+in+tetum&amp;gs_lp=Egxnd3Mtd2l6LXNlcnAiDkNFREFXIGluIHRldHVtMgUQABjvBTIFEAAY7wUyBRAAGO8FMgUQABjvBUicHlAAWO0IcAB4AJABAJgB7QOgAckOqgEJMC4yLjAuMy4xuAEDyAEA-AEBmAICoAKQBMICCBAhGKABGMMEmAMAkgcHMC4xLjAuMaAHwhayBwcwLjEuMC4xuAeQBMIHBTItMS4xyAcU&amp;sclient=gws-wiz-serp&amp;mstk=AUtExfCG9jd3-McbdKO0fsm0Rat_1wP9tRq71dOyqdgXOEurxOCIgH0odzhWci8PP3BRWomZbO1cWWQVIk8fT2-JPjUq-MAr_Ejrz-QAutaqJteu07iZlJry4IOJu-v1D_b3BJNghX7lhVh15YX3sEjrukTYjYdxJF-UVohFgQIMXk3_h0P3Rk2idg2uS00gDMwgEPO4nt8xbQEiEQLHQEo7EdcmPvefioIQ0OSynTX1SJj_aAGI9M_8L9-hnlPRcE5w2PpD4xkbBVuYlFDrUo4qnmmk&amp;csui=3\">kona-ba Halakon Diskriminasaun Oin-Oin kontra Feto<\/a>, 1325 no Ema ho Difisiensia no Labarik, Lei kontra Viol\u00e9nsia Dom\u00e9stika, Planu Asaun Nasional ba VBJ no 1325, inisiativa sira atu fornese matadalan no resposta ba VBJAS no suporta ba v\u00edtima sira, no kampanha sensibilizasaun atu halo transformasaun sosial, hanesan Kampanha Loron 16 kontra Viol\u00e9nsia hasoru Feto. Servisu sa\u00fade no konselha mos bele aumenta hodi suporta vitima sira no enkoraza sira atu relata kazu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Maski iha progresu iha kombate VBJAS iha Timor-Leste, implementasaun lei no politika sira seidauk konsistente no sustent\u00e1vel. Sistema justisa nafatin kritika tanba resposta haan tempo naruk no taxa konviksaun ne&#8217;eb\u00e9 ki&#8217;ik, no seidauk sens\u00edvel ba j\u00e9neru no nesesidade integradu hosi vitima sira. Falta sensibilizasaun no edukasaun kona-ba igualdade j\u00e9neru no direitu umanu nafatin sustenta atitude no pratika sira. <a href=\"https:\/\/www.laohamutuk.org\/econ\/OGE25\/Prop\/RelatorioEn.pdf\">Dadus<\/a> hatudu katak 9% hosi Orsamentu Jeral Estadu 2025 maka marka ho j\u00e9neru. Preokupante liu, joven barak seidauk kompriende natureza no fakt\u00f3r VBJAS, no seidauk iha ko\u00f1esimentu diak kona-ba oins\u00e1 atu proteje an.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Dezafiu ba Vitima atu Hetan Justisia<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Asaun asediu seksual dalabarak akontese iha espasu privadu, hanesan otel, kareta laran, ka kantor, ho perpetrad\u00f3r no vitima de&#8217;it. Buka evidensia hosi violasaun ne&#8217;e dif\u00edsil iha kazu harasment\/asediu, partikularmente bainhira perpetrad\u00f3r barak hosi klase s\u00f3siu-ekon\u00f3miku boot, ho presvilejiu, status, no influ\u00e9nsia. Vitima hetan kritika barak tanba sira nonok ka resposta tarde depois kazu akontese kleur ona, tanba seidauk hatene kona-ba natureza VBJAS, tauk ho estigma no ostrasizmu sosial, fo sala ba vitima, ka retaliasaun hosi perpetrad\u00f3r ne&#8217;eb\u00e9 iha poder.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kondena perpetrad\u00f3r ne&#8217;eb\u00e9 iha poder iha publiku bele halo estragu ba privasidade, reputasaun, kareira, no dezenvolvimentu akademika hosi vitima, no mos relasaun familiar no sosial. Balun bele mos defende perpetrad\u00f3r ho dehan katak konsensu existe entre vitima no perpetrad\u00f3r iha kazu VBJAS hanesan tranzasaun seksual. Maib\u00e9, la iha konsensu seksual ida ne&#8217;eb\u00e9 real iha hierarkia poder hanesan ne&#8217;e, tanba normal duni ne&#8217;e motivadu husi abuzu no eksplorasaun seksual hosi individu ka grupu ne&#8217;eb\u00e9 iha poder ba ida ka grupu ne&#8217;eb\u00e9 seidauk iha poder no barak liu tenke lakon tanba la iha proteksaun ka opsaun.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Dezafiu iha Institusaun UNTL<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">UNTL, hanesan universidade p\u00fablika ida de&#8217;it iha Timor-Leste, enfrenta risku VBJAS, ne&#8217;eb\u00e9 ameasa seguransa feto sira iha kampus. UNTL iha K\u00f3digu Konduta husi 2010 ne&#8217;eb\u00e9 temi ona la iha toleransia ba VBJAS. Entre 2021 no 2024, UNTL servisu hamutuk ho UN Women atu implementa IKS hodi kria kampus ida ne&#8217;eb\u00e9 seguru no inklusivu, atu fortifika prevensaun no resposta ba VBJAS. Mezumenus iha kazu VBJAS 25 mak rejistradu ona iha Pro-reitoria para os Assuntos de Provedoria e Aconselhamento<strong> (<\/strong>PRAPA) UNTL nian iha tinan tolu nia laran.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Maski iha inisiativa no kampanha sira kontra VBJAS ne&#8217;eb\u00e9 implementa liu husi IKS, no mos iha sentru peskiza hanesan Sentru Direitos Humanus ne&#8217;eb\u00e9 organiza treinu regular ka semin\u00e1riu kona-ba igualdade j\u00e9neru no direitu feto, nafatin iha espasu atu melhora.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mekanizmu atu entrega kazu VBJAS intern\u00e1l mak PRAPA, maib\u00e9 kazu barak rezolve ona iha nivel departamentu ka fakuldade, ne&#8217;eb\u00e9 lideransa barak maka mane.Integradu kazu ba PRAPA la garante katak konsellu disiplina sei halo reuniaun ka suspendi ka fo sasansaun ba perpetrad\u00f3r. K\u00f3digu Konduta hosi UNTL iha ona husi 2010, maib\u00e9 seidauk iha Padraun Prosedimentu Operasional (PPO) atu implementa efektivamente. PRAPA no sira nia servisu konselha nafatin komitetu hodi suporta vitima, maib\u00e9 la iha poder boot atu proteje vitima sira ne&#8217;eb\u00e9 hakarak hatete iha ambiente hostil, ne&#8217;eb\u00e9 perpetrad\u00f3r sira barak maka mos profes\u00f3r ne&#8217;eb\u00e9 iha poder. Konsellu dixiplin\u00e1r mak iha kompotensia atu investiga kazu ne&#8217;e, e mos bele submete rezultadu ba Komisaun Funsaun P\u00fabliku. Maibe, konsellu dixiplin\u00e1r nia independensia la iha serteza nafatin, e la bele asegura interese maksimu ba v\u00edtima sira. Vitima sira ne&#8217;eb\u00e9 koalia sai ka relata kazu bele hetan intimidasaun ka ameasa, tanba perpetrad\u00f3r nafatin ativo iha kampus. Sira bele suspende ka husik eskola tanba lakohi hamutuk ho perpetrad\u00f3r sira iha fatin hanesan, e mos bele hetan trauma f\u00edzika, emosional, no psikolojiku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kria Fatin Ida Seguru no Inklusivu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Responsabilidade atu kria ambiente ida ne&#8217;eb\u00e9 seguru ba feto la limita ba ONU ka lideransa universidade de&#8217;it. Mos la bele depende de&#8217;it liu husi fo sansaun ba perpetrad\u00f3r ka obliga vitima atu koalia sai, tanba hierarkia poder no desigualdade ne&#8217;eb\u00e9 nafatin existe entre vitima no perpetrad\u00f3r maka integra hela iha sistema j\u00e9neru, ne&#8217;eb\u00e9 envolve no fortifika hosi ist\u00f3ria. Sistema jeneru sei fasilita violensia ho forma oin-oin liu husi rede, grupu ka individua.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hanesan krime p\u00fabliku, ema hotu-hotu iha dever no responsabilidade atu relata no responde kazu VBJAS. Bainhira ita rona ka observa kazu ida akontese, ita tenke rejeita atu hakmatek ka ignorante. Ita mos tenke eduka malu atu suporta vitima sira, rona sira nia ist\u00f3ria ho kompaixaun no respeitu, la&#8217;o ho jujamentu ka kritika. Importante liu, ita hotu-hotu tenke iha komitmentu atu kria espasu seguru no inklusivu ba hotu-hotu hodi partilha perspetiva ka hanoin iha espasu dijit\u00e1l no naun-dijit\u00e1l, ho alertu ba ameasa seguransa sibernetiku, inklui violasaun privasidade, bully, no abuzu no viol\u00e9nsia online ne&#8217;eb\u00e9 fasilita liu hosi teknologia dijit\u00e1l no AI iha espasu dijit\u00e1l.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Esperansa ba Futuru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kazu UNTL ida ne\u2019e bele hatudu parte nakukun husi ensinu superior, maibe lori mos esperansa ba ita hotu atu kombate no halakon VBJAS iha universidade, eskola, no instituisaun no fatin publiku sira seluk nudar asaun koletivu. Pol\u00edtika sira, lei sira, no akonsellamentu ne&#8217;eb\u00e9 alvu ba kondenasaun aut\u00f3r nian ka protesaun ba v\u00edtima sira importante tebes, maib\u00e9 sira rasik labele rezolve iha relasaun pod\u00e9r iha kazu VBJAS. Aprosimasaun ida ho aspetu oioin no komprensivu, ne&#8217;eb\u00e9 maka sensivel ba j\u00e9neru, informadu ba trauma, no sentradu iha sobrevivente, presiza atu halibur parte interesada sira hosi set\u00f3r oioin hodi rezolve kestaun kompleksu sira konaba VBJAS nian. Liu-liu importante atu esforsu nafatin hodi sensibiliza no eduka p\u00fabliku en-jer\u00e1l, inklui ema sira ne&#8217;eb\u00e9 iha pod\u00e9r, atu komprende norma j\u00e9neru, injustisa j\u00e9neru, no ninia konseku\u00e9nsia sira hosi VBJAS iha forma f\u00edziku no dijit\u00e1l ba seguransa feto sira-nian, komunidade, no estadu. Feto sira maka ita nia oan-feto, inan, feen, no alin. Kria espasu seguru no privadu ba feto sira esensi\u00e1l ba seguransa feto sira, komunidade, no estadu. Hein katak, hotu-hotu bele hamriik ho solidariedade hodi halakon viol\u00e9nsia ho forma saida de\u2019it hodi haburas kultura ekuitativa no justo ba feto no labarik-feto sira iha nasaun ida ne\u2019e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8212; <strong>(Artigu ne\u2019e reflete opiniaun individu\u00e1l no la reprezenta pozisaun no perspetiva UNTL nian)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>*Lili Chen nudar Dosente Departamentu Siensia Politika, Fakuldade Siensia Sosiais no Politika, UNTL) no Joanico Gusmao Alves (Eis Kordenador Sentru Direitus Umanus, UNTL<\/em> no <em>Joanico Gusm\u00e3o<\/em> <em>nudar Eis-Koordenador Centru Direitus Humanus UNTL.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>By Lili Chen &amp; Joanico Gusm\u00e3o* Kazu Viol\u00e9nsia Baseia ba Jeneru no Asediu Seksual (VBJAS) iha UNTL Kazu VBJAS ne&#8217;eb\u00e9 mak akontese iha Departamentu Politika P\u00fablika (DPP), Fakuldade Si\u00e9nsia Sosiais no Politika, UNTL, hetan atensaun boot no imediatu hosi publiku. Iha konfer\u00e9nsia imprensa iha dia 6 fulan Outobru, vitima feto nain tolu (3) ne&#8217;eb\u00e9 mak [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":16819,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-21473","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21473","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21473"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21473\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21476,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21473\/revisions\/21476"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16819"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21473"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21473"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21473"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}