{"id":21602,"date":"2025-10-27T15:27:57","date_gmt":"2025-10-27T06:27:57","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=21602"},"modified":"2025-10-27T15:28:29","modified_gmt":"2025-10-27T06:28:29","slug":"mari-tama-asean-mehi-ita-hotu-nian-sei-iha-frajilidade-ekonomia-no-politika-presiza-serbisu-hamutuk","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2025\/10\/27\/mari-tama-asean-mehi-ita-hotu-nian-sei-iha-frajilidade-ekonomia-no-politika-presiza-serbisu-hamutuk\/","title":{"rendered":"Mari: Tama ASEAN Mehi Ita Hotu nian, Sei Iha Frajilidade Ekonomia no Politika, Presiza Serbisu Hamutuk"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Reportajen Silvino Freitas<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Mari Alkatiri konsidera mask\u00ed ita sei nasaun ne&#8217;eb\u00e9 kauza iha frajilidade ekonomia no pol\u00edtika, maib\u00e9 tenke hamutuk iha kauza foun nee, hodi servisu hamutuk, tanba mehi tama ASEAN ne&#8217;e ita hotu nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Timor Leste sai ona full member ba organizasaun rejional Azia nian maka Asosiasaun Nasaun Soudeste Azoatiku (ASEAN) hamutuk nasaun 11, nune&#8217;e Sekret\u00e1riu Jer\u00e1l FRETILIN, Dr. Mar\u00ed Alkatiri konsidera mask\u00ed ita sei nasaun ne&#8217;eb\u00e9 kauza iha frajilidade ekonomia no pol\u00edtika, maib\u00e9 tenke hamutuk iha kauza foun nee, hodi servisu hamutuk, tanba mehi tama ASEAN ne&#8217;e ita hotu nian.<\/p>\n\n\n\n<p>Sekret\u00e1riu Jer\u00e1l FRETILIN Mar\u00ed Alkatiri dehan, tama ba ASEAN tenke ho hanoin ida la&#8217;\u00f3s ho grupu ka ema ida nian de&#8217;it, tanba tama ba ASEAN ne&#8217;e tenke ema hotu nian kuandu hah\u00fa luta ba tama ASEAN ema konsidera ita nasaun ho povu ne&#8217;eb\u00e9&nbsp;&nbsp;kiik no kiak, ne&#8217;eb\u00e9 laiha edukasaun ne&#8217;eb\u00e9 importante, ohin ema nafatin ho opiniaun oioin&nbsp;&nbsp;Timor Leste seida&#8217;uk preparadu no la hatene atu halo saida iha ASEAN.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Hau dehan fila fali uluk ita manan tanba kauza ida ne&#8217;eb\u00e9 ita hotu hamutuk, agora ita hakarak manan ita hotu tenke hamutuk&#8221; dehan Sekret\u00e1riu Jer\u00e1l FRETILIN Mar\u00ed Alkatiri hafoin halo misaun pol\u00edtiku fila husi rai-liur iha airoportu Prezidente Nicolao Lobato, (27\/10).<\/p>\n\n\n\n<p>Nia dehan tan, dadaun ne&#8217;e ita tama ona ba ASEAN nune&#8217;e povu hotu tenke hanoin ona tama hah\u00fa ona ho difisil liu, tanba atu hah\u00fa halo parseria no kooperasaun tanba ne&#8217;e ita tenke reune kondisaun tomak hodi sai parte ida hodi fo val\u00f3r ba ASEAN, laos atu haree de&#8217;it ba ist\u00f3ria luta ba indeped\u00e9nsia, maib\u00e9 ita tenke iha kapasidade hamutuk ba kauza ida ne&#8217;eb\u00e9 ita hotu hakarak nunee tama ba ASEAN ne&#8217;e susesu ba ita hotu.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ita hotu kontente tama ona laos ne&#8217;e sai razaun atu halo&nbsp;&nbsp;festa, ne&#8217;e razaun atu prepara an katak iha kbiit duni ita hotu la&#8217;\u00f3s&nbsp;&nbsp;ida la&#8217;\u00f3s rua&#8221; tenik Alkatiri.<\/p>\n\n\n\n<p>Alkatiri konklui, tama ona ba ASEAN labele hanoin uluk direitu ne&#8217;eb\u00e9 sei simu husi ASEAN tanba Timor Leste nasaun ida ne&#8217;eb\u00e9 hah\u00fa tama ho fonte ekonomia ida, maib\u00e9 dadaun ne&#8217;e remata ona tanba tama ona bloku ida, maib\u00e9 haree ba ekonomia pol\u00edtika instituisional ne&#8217;eb\u00e9 iha problema barak iha nivel finanseiru ekonomia, tama iha tempu ida ne&#8217;eb\u00e9 susar tebes laos hahu husi ita maib\u00e9 mundu m\u00f3s susar atu simu ita, nune&#8217;e atu halo kauza ne&#8217;e susesu tenke halo kauza ne&#8217;e ita nia hotu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportajen Silvino Freitas Mari Alkatiri konsidera mask\u00ed ita sei nasaun ne&#8217;eb\u00e9 kauza iha frajilidade ekonomia no pol\u00edtika, maib\u00e9 tenke hamutuk iha kauza foun nee, hodi servisu hamutuk, tanba mehi tama ASEAN ne&#8217;e ita hotu nian. Timor Leste sai ona full member ba organizasaun rejional Azia nian maka Asosiasaun Nasaun Soudeste Azoatiku (ASEAN) hamutuk nasaun 11, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":21603,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[63],"tags":[],"class_list":["post-21602","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-notisia"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21602","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21602"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21602\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21604,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21602\/revisions\/21604"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21603"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21602"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21602"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21602"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}