{"id":22170,"date":"2026-02-09T15:33:10","date_gmt":"2026-02-09T06:33:10","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=22170"},"modified":"2026-02-09T15:33:43","modified_gmt":"2026-02-09T06:33:43","slug":"pasiente-moras-dengue-nain-78-iha-hngv-grave-no-nain-7-mate-ona","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2026\/02\/09\/pasiente-moras-dengue-nain-78-iha-hngv-grave-no-nain-7-mate-ona\/","title":{"rendered":"Pasiente Moras Dengue na\u2019in 78 Iha HNGV Grave no na\u2019in 7 Mate Ona"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Reportajen David da Costa<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tuir dados husi Husi Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV), registu pasiente moras dengue hamutuk 535, husi ne\u2019e na\u2019in hitu-nulu resi ualu (78) mak grave loos iha HNGV no na\u2019in haat-nolu resin tolu kaman iha fiel hospital Tasi Tolu no na\u2019in&nbsp;&nbsp;hitu (7) maka lakon vida ona.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Diret\u00f3r Servisu Apoiu Diagn\u00f3stiku no Terapeutiku iha HNGV, Vidal de Jesus Lopes, hatete, kazu moras dengue hah\u00fa husi fulan janeiru to\u2019o mai iha loron 9 Fevereiru tinan 2026, iha HNGV ne\u2019ebe maka balun fila ona hamutuk 535, no ema boot hamutuk na\u2019i 18 no seluk ne\u2019e mesak labarik ki\u2019ik hotu. No atualmente baixa hela ne\u2019e ema na\u2019i 111, alta ona ne\u2019e na\u2019in 417, no ema na\u2019in hitu (7) maka lakon vida ona.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Husi pasiente moras dengue ne\u2019ebe maka sei ativu baixa iha hospital ne\u2019e 111, no fahe ba iha fatin rua, Tanba balun Kondisaun grave, sira grave ne\u2019e hotu-hotu iha HNGV, ida kategoria kaman ne\u2019e maka ba hotu iha fiel hospital Tasi Tolu.&nbsp;&nbsp;Iha fiel hospital Tasi Tolu ne\u2019e pasiente dengue ema na\u2019in 43 no iha HNGV 78 ne\u2019ebe maka agora grave loos baixa hela iha HNGV.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cGrave maka iha ne\u2019e, kuandu ami kategoria kaman maka ba ne\u2019eba. Tanba ita hatene distansia dook ne\u2019e maka ami tetu hotu buat sira ne\u2019e,\u201d dehan Diret\u00f3r Servisu Apoiu Diagn\u00f3stiku no Terapeutiku iha HNGV, Vidal de Jesus Lopes, ba Jornalsita sira iha hospital HNGV, Bidau, segunda 9\/02.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nia haktuir kona-ba rekursu umanu ne\u2019e apoiu husi Ministeriu saude, ne\u2019ebe laiha problema ho rekursu umanu, ne\u2019ebe pesoal saude ne\u2019e koloka ba iha fiel hospital Tasi Tolu ba jestaun dengue ne\u2019e hamutuk 70 pesoas, ne\u2019e kompostu husi mediku, emfermeiru, tenkniku aliadus ho sira seluk ne\u2019ebe iha ne\u2019eba ne\u2019e pesoal saude supesente hela.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Maib\u00e9 Iha HNGV nafatin uza Sistema laiha preparasaun espesifiku iha hospital ne\u2019e, tanba iha ne\u2019e uza nafatin pesoal&nbsp;&nbsp;saude sira ne\u2019ebe agora halo hela sira nia servisu iha ne\u2019e. Tanba ne\u2019e, Kalaru jestaun ba dengue ne\u2019e forma integradu, labele ekipa ida deit maka la\u2019o f\u00f3 solusaun ba buat hotu-hotu tanba ne\u2019e tenke ho ekipa integradu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Husi dados ohin relata ne\u2019e munsipiu Dili maka aas liu, tuir fali maka Munisipiu Ermera ho Liqui\u00e7a, espesifikamente Ermera ho Liqui\u00e7a laiha adados tranferensia total, maib\u00e9 jeral moras dengue ne\u2019e husi Munisipiu Dili maka maka\u2019as tuir Munisipiu Ermera ho Liqui\u00e7a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportajen David da Costa Tuir dados husi Husi Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV), registu pasiente moras dengue hamutuk 535, husi ne\u2019e na\u2019in hitu-nulu resi ualu (78) mak grave loos iha HNGV no na\u2019in haat-nolu resin tolu kaman iha fiel hospital Tasi Tolu no na\u2019in&nbsp;&nbsp;hitu (7) maka lakon vida ona. Diret\u00f3r Servisu Apoiu Diagn\u00f3stiku no Terapeutiku [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":22171,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[64],"tags":[],"class_list":["post-22170","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-saude"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22170","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=22170"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22170\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22172,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22170\/revisions\/22172"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22171"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=22170"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=22170"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=22170"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}