{"id":22501,"date":"2026-03-27T21:13:28","date_gmt":"2026-03-27T12:13:28","guid":{"rendered":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/?p=22501"},"modified":"2026-03-27T21:13:30","modified_gmt":"2026-03-27T12:13:30","slug":"hera-rai-henek-mutin-sai-fatin-lixu-besik-area-protejidu-ai-parapa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/2026\/03\/27\/hera-rai-henek-mutin-sai-fatin-lixu-besik-area-protejidu-ai-parapa\/","title":{"rendered":"Hera Rai-henek Mutin Sai Fatin-lixu, Besik Area Protejidu Ai-Parapa"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>Reportajen Adroaldo &#8220;Saretukau&#8221;<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Hera rai-henek mutin iha kedas estrada boot ibun mak besik \u00e1rea protejidu ai-parapa, lixu ho tipu oi-oin mak soe iha fatin ne&#8217;eba, ema ida-idak lori sira-nia kareta soe iha ne&#8217;eba, komunidade mak hela besik lahatene s\u00e9 mak soe.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Paulina da Costa do Ros\u00e1rio, komunidade ida mak hela besik hato&#8217;o,&nbsp;<em>&#8220;biasa kareta mak para, para iha ne&#8217;eba maib\u00e9 ami lahatene s\u00e9 mak soe.&#8221;<\/em>&nbsp;Konab\u00e1 Saneamentu ba tula ka lae? nia hatete&nbsp;<em>&#8220;iha ne&#8217;e kareta mai foti lixu ha&#8217;u seidauk pernah haree.&#8221;&nbsp;<\/em>Dehan Paulina, iha Hera rai-henek mutin, Segunda-feira, 09\/03.<\/p>\n\n\n\n<p>Sira-nia lixu, sira halibur hamutuk depois mak sira sunu de&#8217;it, tanba sira hela dook hosi fatin-lixu.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ne&#8217;e la&#8217;os ema Hera mak mai soe iha ne&#8217;e,&nbsp;<em>kayaknya<\/em>&nbsp;ema seluk. Tanba biasa ba ne&#8217;e, ema oin foun de&#8217;it ho kareta tula fakar iha ne&#8217;eba.&#8221; Paulina dehan.<\/p>\n\n\n\n<p>Xefe Suku Hera Antuninho Marques da Silva, hatete,<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Lixu ne&#8217;eb\u00e9 iha rai-henek mutin ne&#8217;e la&#8217;os komunidade suku Hera mak soe, dala ruma komunidade balu hosi Dili, atu ultrapasa ba Baukau, Viqueque ka Manatuto, entaun lixu ne&#8217;e sira fakar iha ne&#8217;eba, dala ruma sira mai hosi Baukau ka parte lorosa&#8217;e nian mai, dala ruma lixu ne&#8217;e sira mai soe iha ne&#8217;eba.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Autoridade Suku Hera, kopera ona ho servisu Saneamentu hodi ra&#8217;ut lixu refere, no destaka hela funsion\u00e1riu SEATOU kontrala ba fatin ne&#8217;e. Saneamentu sira baibain ba ra&#8217;ut dala ida ka dala rua kada semana.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Hera rasik ita seidauk iha fatin lixu, tanba komunidade iha ne&#8217;e maioria sira iha to&#8217;os rasik, fo&#8217;er sira ne&#8217;e tau iha to&#8217;os laran, dala ruma sira sunu de&#8217;it, tanba ne&#8217;e mak keta hanoin komunidade Hera mak ba soe iha ne&#8217;eba, ne&#8217;e lae!&#8221; Dehan nia iha nia knaar fatin Hera, 12\/03.<\/p>\n\n\n\n<p>Lixu rai-henek mutin rasik ema soe kleur ona, no baibain sira soe uza tempu kalan. &#8220;Derepente dadersan, ita kuandu ba fali, lixu nakonu. Fatin ne&#8217;eba laiha autorizasaun atu soe fo&#8217;er iha ne&#8217;eba, tanba fatin ne&#8217;eba la&#8217;os fatin-lixu.&#8221; Nia haktuir.<\/p>\n\n\n\n<p>Lideransa Konunit\u00e1riu ne&#8217;e hatete, iha tinan 2019, sira tau ona sinais labele soe fo&#8217;er arbiru maib\u00e9 at\u00e9 agora estraga ema soe nafatin.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ita lahatene tanba fatin ne&#8217;eba la&#8217;os fatin-lixu, dala ruma komunidade sira mai hanoin fatin ne&#8217;e mamuk hela, sira hakarak aproveita opportunidade para soe.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Sorin seluk komunidade Hera, Alexandre Pires nu&#8217;udar negosiante ikan mak baibain fa&#8217;an ikan iha Hera rai-henek mutin ba Neon Metin hatete,&nbsp;<em>&#8220;kadan ema so&#8217;e iha ne&#8217;eba (Hera rai-henek mutin) ita la haree tan&#8221;.&nbsp;<\/em>konab\u00e1 fatin-lixu ne&#8217;eb\u00e9 besik sira, nia hatete,&nbsp;<em>&#8220;biasa ema ida-idak halibur iha sira-nia fatin mak sunu de&#8217;it, fatin-lixu governu tau laiha.&#8221;<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Nia hatutan, iha tempu udan uinhira mota tuun komunidade sira aproveita hodi soe tuir mota de&#8217;it.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8220;Governu de&#8217;it la tau (fatin-lixu) ne&#8217;e, tau mak ita soe ga. Buat ne&#8217;e, Xefe Aldeia sira kuandu haree ema soe arbiru, fatin-lixu laiha nia mak hato&#8217;o ba governu.&#8221;&nbsp;<\/em>Nia dehan.<\/p>\n\n\n\n<p>Nune&#8217;e mos komunidade Beraka, Nilton Viegas hela besik lixu barak mak soe iha fatin refere hato&#8217;o katak,&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8220;Sira mai so&#8217;e, na&#8217;in sunu rasik, agora laiha. Ho sira-nia kareta privadu, ho kareta Gran Max.&#8221;<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Nia hatete, ema sira ne&#8217;eb\u00e9 soe ne&#8217;e balu hosi Hera, maib\u00e9 sira ne&#8217;eb\u00e9 iha transporte ne&#8217;e. &#8220;Sira so&#8217;e mak hanesan hudi kanotak, akar sira ne&#8217;e, sira biasa mai soe iha ne&#8217;e (Hera rai henek mutin)&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Nia hatete antes saneamentu tula fo&#8217;er sira ne&#8217;e maib\u00e9 agora laiha ona. Lixu hirak ne&#8217;e kleur ona, Nelson dehan.<\/p>\n\n\n\n<p>Konab\u00e1 atu konstroi fatin-lixu, nia husu ba autoridade lokal sira mak tenki responsabiliza hodi hato&#8217;o ba Minist\u00e9riu relevante.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir Nelson, antes taka ona sinais labele so&#8217;e fo&#8217;er arbiru maib\u00e9 la kleur de&#8217;it fulan ida de&#8217;it ema sira hah\u00fa soe fila-fali.<\/p>\n\n\n\n<p>Tuir observasaun, lixu ne&#8217;eb\u00e9 besik \u00e1rea protejidu ai-parapa Hera, anin huu lixu balun tama ba ai-parapa. Nune&#8217;e mos transporte sira halai ba mai, halo lixu sira namkari ba mai.&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reportajen Adroaldo &#8220;Saretukau&#8221; Hera rai-henek mutin iha kedas estrada boot ibun mak besik \u00e1rea protejidu ai-parapa, lixu ho tipu oi-oin mak soe iha fatin ne&#8217;eba, ema ida-idak lori sira-nia kareta soe iha ne&#8217;eba, komunidade mak hela besik lahatene s\u00e9 mak soe.&nbsp; Paulina da Costa do Ros\u00e1rio, komunidade ida mak hela besik hato&#8217;o,&nbsp;&#8220;biasa kareta mak para, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":22502,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"amp_status":"","footnotes":""},"categories":[29],"tags":[],"class_list":["post-22501","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-meio-ambiente"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22501","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=22501"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22501\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22503,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22501\/revisions\/22503"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22502"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=22501"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=22501"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/neonmetin.info\/buletin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=22501"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}